Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 200 naslova u tri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“ i „elektroDAF“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Stanko Andrić, Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Boris Beck, Gordana Benić, Ivana Bodrožić, Ana Brnardić, Boris Buden, Daša Drndić, Ivica Đikić, Drago Glamuzina, Stjepan Gulin, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Maša Kolanović, Marinko Koščec, Zoran Lazić, Sanja Lovrenčić, Irena Lukšić, Branko Maleš, Zoran Malkoč, Sonja Manojlović, Marinela, Irena Matijašević, Krešimir Mićanović, Miroslav Mićanović, Josip Mlakić, Zvonimir Mrkonjić, Gordan Nuhanović, Branislav Oblučar, Jurica Pavičić, Robert Perišić, Sanja Pilić, Marko Pogačar, Edo Popović, Ivica Prtenjača, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Andriana Škunca, Damir Šodan, Neven Ušumović, Milko Valent, Tvrtko Vuković i Darija Žilić. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Marija Andrijašević, Mario Brkljačić, Goran Čolakhodžić, Irena Delonga, Vanja Jambrović, Aleksandra Kardum, Nikica Klobučar, Zoran Krušvar, Franjo Nagulov, Antonija Novaković, Lada Puljizević, Martina Vidaić i Dubravko Zebić. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om).

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“ (www.kresimirpintaric.com/commedia), a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2017. godine objavljeno je 12 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 200 dostupno 174 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 212.030 korisnika (odnosno 290.317 prema AWStats metodologiji) koji su u rekordnih 282.199 posjeta (odnosno 379.306 prema AWStats metodologiji) na svoje uređaje preuzeli 9.596 knjiga u ePub formatu, 47.483 u PDF-u te 6.424 MOBI-ju, što znači da su korisnici projekta tijekom 2017. preuzeli rekordnih 63.503 besplatne e-knjiga, a zabilježeno je i 130.659 online čitanja dostupnih naslova. U odnosu na 2016. godinu, kada je zabilježeno 135.923 korisnika koji su u 181.884 posjeta preuzeli 10.750 knjiga u ePub formatu, 36.244 u PDF-u te 8.041 MOBI-ju, što ukupno iznosi 55.399 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 56, te porast broja posjeta od 55 posto, a porast broja preuzetih e-knjiga iznosi 15 posto.

Najčitaniji je prozni naslov u 2017. roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića koji je čitan više od osam tisuća puta, a iza njega slijede Marinelina zbirka priča „Pušite li?“ (4.116) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (3.109). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove koji je čitan 4.182 puta, a iza njega slijede „Zbogom, fašisti“ Marka Tomaša (2.410) i „Uzimaj sve što te smiruje“ Ivice Prtenjače (2.395). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše koji je čitan 10.418 puta, a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (9.585) i „Rađanje nacije“ Darka Polšeka (3.385). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (7.940), „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (5.626) i „Barikade“ Borisa Budena (3.829), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (9.935), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (2.272) i „Mediji i kultura“ Katarine Peović Vuković (1.680).

Kao i prethodnih 16 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju su objavljene tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: „Riječi kupuju zločine koje ćeš počinit” Irene Delonge, „Novaljski svjetlopis“ Andriane Škunce te „Era gmazova“ Martine Vidaić. Andriana Škunca dobitnica je Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, dok su Irena Delonga i Martina Vidaić dobitnice Gorana za mlade pjesnike. Početkom lipnja objavljene su tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih autora: „Na kraju taj vrt“ Gorana Čolakhodžića, „Ostatak svijeta“ Ivice Đikića i „Pucketanja“ Branislava Oblučara. Goran Čolakhodžić i Branislav Oblučar dobitnici su Gorana za mlade pjesnike, dok je Ivica Đikić dobitnik više važnih nacionalnih i regionalnih književnih nagrada. Sredinom rujna objavljena su tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica: novele „Doppelgänger“ Daše Drndić, roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović i zbirka kratkih priča „Birali ste broj koji se ne koristi“ Antonije Novaković. Novele Daše Drndić očekuju svoje englesko izdanje, zbirka priča Antonije Novaković nagrađena je Prozakom, a roman Maše Kolanović objavljen je i kod uglednog njemačkog izdavača Prospero Verlag. U studenom su objavljena tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autora: romani „Kao kad progutaš brdo balona“ Zorana Malkoča i „Ovce od gipsa“ Jurice Pavičića te zbirka novela „San žutih zmija“ Ede Popovića. Roman Zorana Malkoča bio je finalist V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, a autor je dobitnik više važnih nacionalnih nagrada za prozu, „Ovce od gipsa“ Jurice Pavičića preveden je na njemački u izdanju Nummer 8 iz Wetzlara, dok je Edo Popović jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih prozaika. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, a projekt BEK financijski podupire Zaklada „Kultura nova“.

 

* * *

Internetski projekt BEK nekomercijalni je sustav distribucije književnih djela koji kontinuirano djeluje od 2001. godine. Otad je objavljeno 200, od čega čak 161 pjesničkih, proznih i dramskih naslova suvremenih hrvatskih autorica i autora, kako onih uglednih, višestruko nagrađivanih, prevođenih i antologiziranih, tako i onih mlađih i još uvijek nedovoljno neafirmiranih. Od 161 naslova, 92 (57,1%) su pjesnički, 65 (40,4%) prozni, a četiri (2,5%) su drame. Ti pjesnički naslovi čitani su i/ili preuzeti 481.855 puta (48,5%), prozni 479.021 (48,2%), a dramski 32.494 puta (3,3%), što znači da su naslovi suvremenih hrvatskih autorica i autora ukupno čitani i/ili preuzeti 993.370 puta. O visokoj razini kvalitete objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što je dosad objavljeno 11 naslova šest dobitnika Goranova vijenca te 24 naslova devet dobitnika Gorana za mlade pjesnike.

Prema podacima u „Istraživanju tržišta knjiga u RH“ koje je provela agencija za ispitivanje tržišta GfK Hrvatska (objavljeno 21. travnja 2017.), pročitane knjige najčešće su posuđene: 46 posto ispitanika izjavilo je da knjige posuđuje u knjižnici, a njih 35 posto od prijatelja. Budući da sustav zaštite komercijalnih e-knjiga (DRM – Digital Rights Management) onemogućuje njihovo posuđivanje, a sustav posudbe e-knjiga u javnim knjižnicama još uvijek ne postoji, internetski projekt BEK jedini je način na koji građani RH (ali i ne samo oni) mogu u digitalnom okruženju besplatno čitati suvremena hrvatska književna djela zaštićena autorskim pravima. Da interes za tu vrstu čitanja postoji opet potvrđuje navedeno istraživanje: 12 posto građana RH starijih od 15 godina čita isključivo besplatne e-knjige, dakle njih više od 435.000. Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: u zadnjem kvartalu tekuće godine projekt je premašio brojku od dva milijuna posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje, a knjige su čitane 1,441.078 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7 tisuća čitatelja.

 

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.