Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 219 naslova u četiri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“, „elektroDAF“ i  „elektroRI“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Stanko Andrić, Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Boris Beck, Gordana Benić, Ivana Bodrožić, Ana Brnardić, Boris Buden, Daša Drndić, Ivica Đikić, Drago Glamuzina, Stjepan Gulin, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Maša Kolanović, Marinko Koščec, Zoran Lazić, Sanja Lovrenčić, Irena Lukšić, Branko Maleš, Zoran Malkoč, Sonja Manojlović, Marinela, Irena Matijašević, Krešimir Mićanović, Miroslav Mićanović, Josip Mlakić, Zvonimir Mrkonjić, Gordan Nuhanović, Branislav Oblučar, Jurica Pavičić, Robert Perišić, Sanja Pilić, Marko Pogačar, Edo Popović, Ivica Prtenjača, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Andriana Škunca, Damir Šodan, Neven Ušumović, Milko Valent, Tvrtko Vuković i Darija Žilić. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Marija Andrijašević, Mario Brkljačić, Goran Čolakhodžić, Irena Delonga, Vanja Jambrović, Aleksandra Kardum, Nikica Klobučar, Zoran Krušvar, Franjo Nagulov, Antonija Novaković, Lada Puljizević, Martina Vidaić i Dubravko Zebić. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“ (www.kresimirpintaric.com/commedia), a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2018. godine objavljeno je 19 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 219 dostupno 194 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su, zahvaljujući agresivnijem oglašavanju na Googleu i Facebooku, rekordnih 449.780 korisnika koji su na svoje uređaje preuzeli 10.167 knjiga u ePub formatu, 56.934 u PDF-u te 8.945 MOBI-ju, što znači da su korisnici projekta tijekom 2018. preuzeli rekordnih 76.046 besplatnih e-knjiga, a zabilježeno je i 114.110 online čitanja dostupnih naslova. U odnosu na 2017. godinu, kada je zabilježeno 212.030 korisnika koji su preuzeli 9.596 knjiga u ePub formatu, 47.483 u PDF-u te 6.424 MOBI-ju, što ukupno iznosi 63.503 besplatne e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 112, a porast broja preuzetih e-knjiga iznosi 21 posto.

Najčitaniji je prozni naslov u 2018. roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (6.771 čitatelj), a iza njega slijede roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (5.212) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (3.612). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.083 čitatelja), a iza njega slijede „Tour de force“ Krešimira Pintarića (1.704) i „Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (1.540). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (8.608 čitatelja), a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (6.900) i „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (3.592). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (6.446), „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (3.013) i „Barikade“ Borisa Budena (2.382), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (8.853), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (1.923) i „Mediji i kultura“ Katarine Peović Vuković (1.347). Čak 42 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2018. godine.

Kao i prethodnih 17 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju su objavljene tri nagrađivane zbirke hrvatskih pjesnikinja: „Valcer zmija“ Ane Brnardić, nagrađenu Kvirinom za mlade pjesnike 2005. godne, „Kauč na trgu“ Dorte Jagić, za koju je autorica 2014. godine dobila uglednu nagradu The European Poet of Freedom Award, te „Staklene breze“ Katje Knežević, nagrađene Goranom za mlade pjesnike 2014. godine. Sve tri autorice dobitnice su Gorana za mlade pjesnike, dok je Dorta Jagić dobitnica i Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti. Početkom lipnja objavljene su tri zbirke nagrađivanih hrvatskih pjesnika: „Freud na Facebooku“ Davora Ivankovca, nagrađenu Goranom za mlade pjesnike 2012. godine i Kvirinom za mlade pjesnike 2013. godine, „Crna pokrajina“ Marka Pogačara, višestruko nagrađivanog i prevođenog pjesnika, te „Tihi alati“ Milka Valenta, koji je za doprinos poeziji nagrađen Maslinovim vijencem 2009. na 19. pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva. U kolovozu su u prvom kolu biblioteke „elektroRI“ objavljene dvije pjesničke zbirke, „Mostovi“ Davora Mandića i „Canto azzurro“ Kristine Posilović, tri zbirke priča, „Kauboj u crvenom golfu“ Željke Horvat Čeč, „Odstranjivač ljubavi“ Vlade Simcicha Vave i „Abeceda nestajanja“ Roberta Vrbnjaka, te roman „Vražji prolaz“ Milana Zagorca. Sredinom rujna objavljena su tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica: prozni zapisi „Koliko sam puta okidala s boka“ Suzane Matić, roman „Tuđi život“ Marine Vujčić te izbor kratkih proza „Iščekivanje“ Darije Žilić. U listopadu su objavljena tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autora: autofikcionalni roman „Album“ Miroslava Kirina, dobitnika Nagrade Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu u 2001. godini, roman „Izlaz Zagreb jug“ Ede Popovića, popraćenog nizom sjajnih kritika, kako u domaćim medijima, tako i u inozemnim za engleski i njemački prijevod, te zbirku priča „Nahrani me“ Romana Simića, prevedenu na njemački jezik, kojom je osvojio i nagradu Kiklop za najbolje domaće književno djelo godine 2012. godine, dok mu je za jednu od priča iz te zbirke dodijeljena nagrada Večernjeg lista Ranko Marinković. Početkom prosinca objavljen je i klasik svjetske književnosti – pripovijest „Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea“ Roberta Louisa Stevensona, u prijevodu Kristine Vlašić. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a projekt BEK u 2018. godini financijski je poduprla i Zaklada „Kultura nova“.

Istovremeno s objavljivanjem Stevesonova klasika pokrenute su i redizajnirane mrežne stranice projekta, s unaprijeđenim glavnim izbornikom, informativnijim autorskim i naslovnim kazalima, olakšanom navigacijom u online inačicama knjiga, a kao najveća novost tu je nova naslovnica sa šest rubrika te novodizajnirane naslovnice koje sada kombiniraju sadržaje tipične i za naslovnicu i za poleđinu omota klasične tiskane knjige.

Prema podacima u „Istraživanju tržišta knjiga u RH“ koje je provela agencija za ispitivanje tržišta GfK Hrvatska (objavljeno 23. travnja 2018.), pročitane knjige najčešće su posuđene: 46 posto ispitanika izjavilo je da knjige posuđuje u knjižnici, a njih 30 posto od prijatelja. Budući da sustav zaštite komercijalnih e-knjiga (DRM – Digital Rights Management) onemogućuje njihovo posuđivanje, a sustav posudbe e-knjiga u javnim knjižnicama još uvijek ne postoji, internetski projekt BEK jedini je način na koji građani RH (ali i ne samo oni) mogu u digitalnom okruženju besplatno čitati suvremena hrvatska književna djela zaštićena autorskim pravima. Da interes za tu vrstu čitanja postoji opet potvrđuje navedeno istraživanje: 11 posto građana RH starijih od 15 godina čita isključivo besplatne e-knjige, dakle njih gotovo 400.000. Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2018. godine projekt je premašio brojku od dva i pol milijuna korisnika, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 1,631.503 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno gotovo 7 i pol tisuća čitatelja.

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.