prošla sljedeća Primitivistička kritika civilizacije
35
Zbornik

Primitivistička kritika civilizacije

[publicistika]

prvo izdanje

knjiga je objavljena uz financijsku potporu grada zagreba i ministarstva kulture republike hrvatske

Otvori
Čitanja 8658
Preuzimanja 377
Ukupno 9036
Preuzmi
DPKM preporuča korištenje aplikacije Moon+ Reader za čitanje knjiga u EPUB formatu.

Primitivizam je već nekoliko posljednjih godina prisutan na teorijsko-aktivističkoj sceni. Na teorijskoj sceni mahom zbog radova američkog primitivista Johna Zerzana, dok je na aktivističkoj ponajprije prepoznatljiv po radikalnim poduhvatima prvenstveno raznih samoniklih ekoloških grupa. Slika primitivizma formira se dakle dvostruko: Zerzanovom oštrom kritikom simboličkih oblika ljudske kulture, kao i kritikom poljoprivrede, koju smatra pretečom razvoja civilizacije; te, s druge strane, aktivističkim napadima na razna postrojenja onih korporacija koje eksperimentiraju na životinjama ili koje nesmiljeno uništavaju okoliš u svrhu stvaranja profita. Ono što je u ovako medijski prezentiranom primitivizmu zaboravljeno, a čega se često zaborave sjetiti i politički lijevo orijentirani simpatizeri primitivizma, a posebice aktivisti, jest sam izvor primitivističkih razmišljanja, a to su radovi priznatih antropologa, dugogodišnjih sveučilišnih predavača i terenskih istraživača. Imena poput Marshalla Sahlinsa, Pierrea Clastresa, Richarda Leeja i drugih nezaobilazna su u svakom imalo ozbiljnom bavljenju antropologijom, a posebice u proučavanju primitivnih i nomadskih skupina. Zbornik Primitivistička kritika civilizacije donosi radove s područja antropologije (one radove koji se nastavljaju na tradiciju spomenutih autora ili joj na više načina korespondiraju), zatim radove s područja duboke ekologije, ekološke kritike, ekonomske kritike i vizionarsko-poetske radove. Namjera ovakvog odabira tekstova jest predstaviti primitivizam kao misao koja izvire iz antropoloških istraživanja i studija, a koja se upotpunjuje ekonomskom i ekološkom kritikom suvremenih oblika življenja. Tekstovi predstavljeni u ovom zborniku trebali bi kod čitatelja pobuditi sumnju u neminovnost i odličnost pojedinih segmenata civilizacije. Civilizacija je danas neupitno prihvaćena, baš kao i kapitalizam, kao jedini mogući povijesni ishod i najbolje rješenje problema organizacije ljudskog života. Da ona ipak ne podrazumijeva samo odličnost, odnosno da je naša percepcija civilizacije kao rajske tvorevine pogrešna pokazuju razne negativnosti koje se javljaju kao civilizacijske nužnosti: veliki porast smrti i pojedinih oboljenja kao izravna posljedica civilizacijskog načina života i prehrane, brzi i jednostavan prijenos bolesti s jednog kraja svijeta na drugi, nedostatak hrane (što se uglavnom u nedostatku znanja veže za primitivne i nomadske skupine), promjene u strukturi ljudskih osobina (empatija, simpatija, solidarnost, osjećaj kolektiviteta), promjene u strukturi ljudskog znanja, promjene u komunikaciji, potpuno otuđenje ljudskih aktivnosti, simbolizacija osjećaja, pripitomljenje.