206
Roman Simić
Zoran Ferić
Nahrani me
[proza] Biblioteka Online U knjizi Nahrani me Roman Simić pokazuje se kao vrstan chef koji dotjeranim rečenicama sljubljuje prošlost i sadašnjost, muškarce i žene, neobične razglednice i tužne lisice, uspomene koje tonu i vodu u čamcu umjesto oko njega. Sljubljuje zatim ljubomoru, prijateljstvo i mitske priče, udaljene otoke i vlastite tužne demone. Naprosto sve što uzmete s jelovnika ovdje je odlično.Zoran Ferić
189
Zoran Malkoč
Kao kad progutaš brdo balona
[proza] Biblioteka Online Od Relkovićeva Satira iliti divljeg čovika u hrvatskoj se književnosti nije pojavilo nepripitomljenije stvorenje od Zorana Malkoča. Na književnoj sceni koja si laska alternativom – a ona je uvijek postavljena na očekivanim uglovima – Malkoč odudara svakojako... Postoje ljudi koji pišu knjige manufakturno i postoje ljudi koji ih pišu po svojoj koži. Malkoč pripada drugoj vrsti.
163
Edo Popović
San žutih zmija
[proza] Biblioteka Online Još od prve knjige Edo Popović je vodeći pisac svoje generacije, autor s jednom od najelegantnijih rečenica u kompletnoj hrvatskoj književnosti, još tamo od starog Marulića. Zanimljivo je što takve brušene rečenice piše pisac koji je u dobrom otklonu od tradicionalnog gledanja na književnost, literarno i svjetonazorski poprilično udaljen od kompletnog korpusa, računajući i na vlastitu književno prilično zapaženu...
215
Darija Žilić
Iščekivanje
[proza] Biblioteka Online Autorica propitujući fenomene tijela, urbaniteta, svakodnevnog života, ali i pitanje identiteta u suvremenom društvu, svojim stilski izbrušenim zapisima nepretenciozno ocrtava i sliku vremena iz perspektive mlađe žene. Tekstovi su objavljivani u časopisima, neke su priče uvrštene u zbornike, a gotovo svi tekstovi inicijalno su emitirani u emisiji Riječi, riječi Trećeg programa Hrvatskog radija...
55
Irena Lukšić
Krvavi mjesec nad Pompejima
[proza] Biblioteka Online „U stanju sam, naime, izmisliti bezbroj priča samo da odvratim vrijeme od sebe“ – piše Irena Lukšić u „Kući od mrtvih osa“. U svakoj njezinoj prvoj priči krije se druga priča, a u drugoj treća, pa opet malo prva, nadovezuju se i prikrpljuju četvrta, peta i tako dalje, do u beskraj. Čitatelji postaju zarobljenici njezinih, a i tuđih, usputnih priča...
78
Neven Ušumović
Kruno Lokotar, Quorum
7 mladih
[proza] Biblioteka Online Zbirka 7 mladih ima sve odlike dobrog prvijenca: najavljuje pisca osposobljenog za samosvojno tematiziranje širokog spektra interesa, svježeg, ambicioznog, sklonog istraživanju. Istodobno, pati od boljke svakog normalnog prvijenca: budući da je nastajala u dužem razdoblju, pati od neujednačenosti: pored dobrih stoje majstorske partije.Kruno Lokotar, Quorum
72
Magda Kraus
Tko je ubio Djeda Mraza?
[proza] Biblioteka Mali rakun Što se dogodi kada mlada novinarka prati pravog policijskog inspektora (koji to nije baš sasvim) i usput mu se petlja u istragu? Tko je zapravo Djed Mraz koji se pred Božić pojavio u selu Donji Mali, a odmah zatim i u susjednom selu Gornji Veliki? Postoji li Djed Mraz uopće, a ako postoji zna li kartati belu i je li ga lakše ubiti praznom ili punom pivskom flašom?
228
Dunja Matić
Troslojne posteljine
[proza] Biblioteka elektroRI Troslojne posteljine su roman rafiniranog, originalnog i nenametljivog stila... Vrlo osoban i izrazito emotivan autoričin stav, kao i ironija i autoironija, koja su dugo dominirale postmodernim diskursom, ovdje se otvoreno razotkriva kao obrambeni mehanizam neprilagođenih, ustupajući svoje mjesto nepatvorenoj i iskrenoj ljudskosti.
246
Milan Zagorac
Noćni ekspres
[proza] Biblioteka elektroRI Glavni likovi zbirke pripovijedaka Noćni ekspres često se nastoje sakriti ili pobjeći od onoga nečega što ne mogu imenovati, no ipak jako dobro znaju da će se kad-tad morati riješiti tog nelagodnog tereta, a to, imenovano kao ono vani je strah s kojim se mora suočiti pod svaku cijenu. Noćni ekspres je stoga misterij koji pleše na tankom rubu između psihološkog trilera i drame.
238
Mihaela Gašpar Đukić
Vladimir Arsenić, booksa.hr
Mitohondrijska Eva
[proza] Biblioteka Online Tumačeći sudbinu i položaj žene u pomenutom neprijateljskom okruženju, Mihaela Gašpar je posegla za prilično neuobičajenom i izuzetno komplikovanom biološko-genetskom metaforom koja čak i za ljude koji nisu upućeni u ćelije, hromozome, mitohondrije i DNK, odlično funkcioniše. Mitohondrijska Eva je odličan, ali i težak roman o teškoj temi.Vladimir Arsenić, booksa.hr
