Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni 26. svibnja 2001. u sklopu osječkog FAK-a. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 384 naslova u pet biblioteka: „Online“, „Mali rakun“, „Nije lektira“, „elektroDAF“ i  „elektroRI“.

U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i antologiziranih autorica i autora. Naglasak je na naslovima suvremene hrvatske književne produkcije, dok su u drugom planu publicistički, teorijski te prijevodni naslovi. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi zapaženih, ali još uvijek manje afirmiranih autorica i autora. Naglasak je na naslovima suvremene hrvatske književne produkcije, ponajprije na autorskim prvijencima te drugim vrijednim i teško dostupnim izdanjima. U okviru biblioteke „Nije lektira“ objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom, tako i oni s teorijskim. Biblioteka je pokrenuta u suradnji sa zagrebačkim DAF-om, jedinim hrvatskim nakladnikom posvećenim isključivo anarhističkoj literaturi. U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mlađih i neafirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2024. godine objavljen je 31 novi naslov, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljena 384 dostupno 346 naslova. Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Zaklade „Kultura nova“. U istom razdoblju, prema podacima servisa Awstats, mrežne stranice projekta tijekom 2024. zabilježile su 219.842 korisnika koji su online čitali 197.100 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 82.342, što znači da su korisnici projekta u 2024. ukupno čitali i/ili preuzeli 279.442 e-knjige. Drugim riječima, u prosjeku je svakodnevno 600 korisnika online čitalo 539 te preuzimalo na svoje uređaje 226 besplatnih e-knjiga. Zagrepčani su i dalje daleko najbrojnija skupina korisnika projekta, čak 37 posto, odnosno više od 80 tisuća. Ako prošlogodišnje brojke usporedimo s onima iz 2023. godine, uočljiv je izrazit rast čitanih e-knjiga: online se čitalo 44 posto više e-knjiga, kao što je i preuzimanje raslo po stopi od 41 posto, odnosno ukupna je čitanost rasla 43 posto.

Osim snažnim rastom čitanosti, projekt BEK je u 2024. godini premašio i dvije impresivne okrugle brojke: najprije je tijekom rujna zabilježen milijunti čitatelj domaćih proznih naslova, a onda je tijekom prosinca premašen broj od tri milijuna čitatelja svih ponuđenih naslova.

Domaćih proznih naslova dosad je objavljeno ukupno 153, a od toga je 68 romana, 66 za odrasle i dva za adolescente. Od ta 153 naslova, svi osim jednog su čitani više od tisuću puta, a čak je 31 skupio više od 10 tisuća čitatelja, dok su u prosjeku čitani 6.840 puta.

Ukupno je dosad objavljeno 384 naslova, koji su u prosjeku čitani 7.800 puta. Njih čak 80 je čitano više od 10.000 puta, dok je uvjerljivo najčitaniji naslov „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog, zbirka tekstova, predavanja i intervjua okupljenih kao svojevrstan uvod u analizu i kritiku medija, s dojmljive 142 tisuće čitatelja. Na drugom je mjestu domaći filmološki klasik „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića s više od 78 tisuća čitatelja, a na trećem aktivistička početnica „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše, s gotovo identičnim brojem čitatelja kao i drugoplasirani naslov.

Četvrti i ujedno najčitaniji esejistički naslov je „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića, uz Antu Peterlića nedvojbeno jedan od dvojice najvažnijih hrvatskih filmologa, s 58 tisuća čitatelja. Peti najčitaniji naslov i ujedno najčitaniji prozni je roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića s 52 tisuće čitatelja, dok je iza njega pjesnička zbirka istog autora „Tour de force“ sa 48 tisuća čitatelja.

Sa 46 tisuća čitatelja na sedmom mjestu su „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka, a na osmom izbor iz pjesničkog opusa Ane Ahmatove „Tri jeseni“ sa 40 tisuća čitatelja. Eseji Borisa Budena okupljeni u zbirku „Barikade“ na devetom mjestu imaju 36 tisuća čitatelja, dok je na desetom s gotovo istim brojem čitatelja roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović.

Kao i prethodne 23 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“ s osam novih naslova: „Vidok koža“ Vesne Bige, dobitnice „Goranova vijenca“, „Mulholland“ Blaženke Brlošić, dobitnice „Gorana za mlade pjesnike“, „Tvoja mama ima dečka“ Romane Brolih, nagrađivane autorice, „Apatridi i druge čudne ličnosti“ Lidije Deduš, što je prvo hrvatsko izdanje ove zbirke, „Teleidoskop“ Andrijane Kos Lajtman, s kojom je bila u finalu Nagrade „Ivan Goran Kovačić“, „Hod na rukama“ Sonje Manojlović, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice „Goranova vijenca“, „Pjevaj, Molly“ Zrinke Posavec, ovogodišnje dobitnice Nagrade „Dragutin Tadijanović“ Zaklade HAZU, te „Urbane od A do Ž“ Maje Urban, za koju je nagrađena „Zdravkom Pucakom“ i „Duhovnim hrašćem“. Nakon što je krajem veljače umro jedan od najpoznatijih i najvećih hrvatskih pjesnika, u travnju je objavljeno besplatno e-izdanje dosad jedine znanstvene monografije posvećene isključivo pjesničkom opusu Danijela Dragojevića – „Na tragu Kornjače“ Branislava Oblučara. U svibnju je objavljen „muški pjesnički blok“ s osam novih naslova: „Neonski bog mržnje“ Denisa Ćosića, „Pjesnički manifest“ Tomislava Domovića, „Nepravilnosti“ Ivana Hercega, „Zbiljka“ Miroslava Kirina, „Zib“ Miroslava Mićanovića, „Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju“ Gorana Rema, „Biciklisti“ Borisa Vrge te „Dixieland“ Davorina Žitnika. U srpnju je objavljen „ženski prozni blok“ sa šest naslova: zbirke kratkih priča „Ples u dvorištu“ Marije Rakić Mimice, nagrađena Prozakom, „Tumačenje snova“ Ivane Rogar, nagrađena Kamovom, i „Ticala“ Jelene Zlatar Gamberožić, te romani „Crno pismo“ Irene Matijašević, „Brod za Lajku“ Tomice Šćavine, koji je ušao u finale VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, i „Mogla sam to biti ja“ Marine Vujčić. U kolovozu je u suradnji sa zagrebačkom Planetopijom objavljen vodič za financije i osobni razvoj „Almanah Navala Ravikanta“ Erica Jorgensona. U rujnu je objavljen „muški prozni blok“ koji sadrži šest novih naslova: zbirku kratkih priča „Ugljik na suncu“ Ivana Vidaka, novelu „Izvještaj o nesreći“ Jurice Pavičića te romane „Vrijeme seksa u doba nevinosti“ Drage Hedla, „Čerupanje feniksa“ Franje Janeša, „Mima i kvadratura duga“ Želimira Periša i „Lomljenje vjetra“ Ede Popovića. Početkom studenog je objavljena zbirka eseja jednog od najpoznatijih hrvatskih filmologa: „Filmske marginalije“ Hrvoja Turkovića.

Najčitaniji je prozni naslov u 2024. roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (4.129 čitatelja), a slijede ga romani „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (3.764) i „Mogla sam to biti ja“ Marine Vujčić (3.374). Najčitaniji je pjesnički naslov „Biciklisti“ Borisa Vrge (3.338), a prate ga izbor iz poezije Ane Ahmatove „Tri jeseni“ (2.606) i „Café Apollinaire“ Damira Šodana (1.933). Najčitaniji publicistički naslov je „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (3.244), esejistički „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (2.469), a teorijski „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.580), koji je ujedno i ukupno najčitaniji naslov protekle godine. Čak 78 naslova zabilježila su više od tisuću čitatelja tijekom 2024. godine, od već spomenutog Gilićevog naslova s više od četiri i pol tisuće čitatelja do pjesničke zbirke Marije Andrijašević „Davide, svašta su mi radili“ s 1.008 čitatelja.