Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 194 naslova u tri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“ i „elektroDAF“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Stanko Andrić, Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Boris Beck, Gordana Benić, Ivana Bodrožić, Ana Brnardić, Boris Buden, Daša Drndić, Drago Glamuzina, Stjepan Gulin, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Marinko Koščec, Zoran Lazić, Sanja Lovrenčić, Irena Lukšić, Branko Maleš, Sonja Manojlović, Marinela, Irena Matijašević, Krešimir Mićanović, Miroslav Mićanović, Josip Mlakić, Zvonimir Mrkonjić, Gordan Nuhanović, Branislav Oblučar, Jurica Pavičić, Robert Perišić, Sanja Pilić, Marko Pogačar, Ivica Prtenjača, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Andriana Škunca, Damir Šodan, Neven Ušumović, Milko Valent, Tvrtko Vuković i Darija Žilić. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Marija Andrijašević, Mario Brkljačić, Goran Čolakhodžić, Irena Delonga, Vanja Jambrović, Aleksandra Kardum, Nikica Klobučar, Zoran Krušvar, Franjo Nagulov, Antonija Novaković, Lada Puljizević, Martina Vidaić i Dubravko Zebić. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om).

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“ (www.kresimirpintaric.com/commedia), a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Od pokretanja projekta 2001. godine, mrežnim stranicama pristupilo je gotovo milijun i 900 tisuća posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. Besplatne elektroničke knjige čitane su milijun i 334.596 puta, što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo više od 6.800 posjetitelja.

Tijekom 2016. godine, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 135.923 korisnika (odnosno 240.329 prema AWStats metodologiji) koji su u rekordna 181.884 posjeta (odnosno 313.814 prema AWStats metodologiji) otvorili rekordne 772.662 stranica i ukupno čitali i/ili preuzeli rekordnih 224.827 knjiga. U odnosu na 2015. godinu, kada je zabilježeno 114.260  korisnika koji su u 146.646 posjeta ukupno čitali i/ili preuzeli 182.443  knjige, to predstavlja porast broja korisnika od 19, te posjeta od 24 posto. Istovremeno, čitanost je porasla 23 posto.

Osim novih naslova, rekordnim rezultatima projekta svakako su doprinijele redizajnirane stranice projekta koje su preglednije, čitkije, informativnije i ažurnije u odnosu na stare. Unaprijeđena je funkcionalnost autorskoga i naslovnog kazala, dodano je pretraživanje po svim sadržajima dostupnim na mrežnim stranicama, što praktično znači da svaka knjiga funkcionira kao da je opremljena kazalom imena i pojmova. Unaprijeđeno je i podešavanje veličine teksta u knjigama, kao i navigacija unutar same knjige.

Posebno su izdvojeni novi naslovi, a čitateljima je omogućeno i izlistavanje najčitanijih naslova po vrstama i žanrovima. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije.

Zajedno s pokretanjem redizajniranih stranica, u probni rad je pušten i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija „offline“ formata (ePUB, PDF, MOBI). Tijekom probnog rada sustava, koji je završio koncem 2015. godine, objavljeno je 30 naslova koji su preuzeti ukupno 5.433 puta. Krajem 2016. sustav je i dovršen, tako da je korisnicima projekta omogućeno, osim online čitanja, i preuzimanje više od 160 naslova na vlastite uređaje, njihovo čitanje, ispis na kućnim pisačima, ali i slobodno dijeljene s drugima, budući da, za razliku od komercijalnih izdanja, nisu zaštićeni DRM-om (Digital Rights Management), čime korisnici projekta postaju ujedno i aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti. Tijekom 2016. korisnici su preuzeli više od 55.000 elektroničkih knjiga.

Deset najčitanijih pjesničkih naslova hrvatskih autorica i autora od pokretanja projekta 2001. godine [podatci zaključno s 25. lipnjem 2017.]:

1. Krešimir Pintarić: „Tour de force“ [37.850 čitatelja]
2. Tomislav Bogdan: „Pristajanje“ [17.856]
3. Krešimir Pintarić: „Divovski koraci“ [13.153]
4. Mario Brkljačić: „Gledaj me u oči“ [10.459]
5. Sonja Manojlović: „Upoznaj Lilit“ [10.089]
6. Dorta Jagić: „Đavo i usidjelica“ [9.506]
7. Miroslav Mićanović: „Grad dobrih ljudi“ [9.201]
8. Krešimir Pintarić: „Commedia“ [7.976]
9. Marko Pogačar: „Pijavice nad Santa Cruzom“[7.967]
10. Darija Žilić: „Grudi i jagode“[7.350]

Deset najčitanijih proznih naslova hrvatskih autorica i autora od pokretanja projekta 2001. godine [podatci zaključno s 25. lipnjem 2017.]:

1. Krešimir Pintarić: „Ljubav je sve“ [20.248 čitatelja]
2. Roman Simić: „Mjesto na kojem ćemo provesti noć“ [15.837]
3. Sanja Pilić: „Ah, ludnica“ [14.919]
4. Krešimir Pintarić: „Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave“ [12.217]
5. Gordan Nuhanović: „Liga za opstanak“ [10.532]
6. Aleksandra Kardum: „Ono što sam prešutjela“ [9.674]
7. Jurica Pavičić: „Nedjeljni prijatelj“ [9.125]
8. Daša Drndić: „Canzone di guerra“ [8.327]
9. Sanja Pilić: „Tjeskoba šutnje“ [8.014]
10. Irena Lukšić: „Krvavi mjesec nad Pompejima“ [7.641]

Kao i prethodnih 15 godina, projekt BEK je i tijekom 2016. nastavio s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U svibnju su objavljene tri zbirke pjesama višestruko nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: “Svijet bez predmeta” Gordane Benić, “Tamagochi mi je umro na rukama” Dorte Jagić i “Zeleni prah” Andriane Škunce. Sve tri autorice dobitnice su Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti. Krajem kolovoza objavljene su tri zbirke pjesama nagrađenih pjesnika i prevoditelja: „Ljiljan u trnju“ Fikreta Cacana, „Uzimaj sve što te smiruje“ Ivice Prtenjače i „Zbogom, fašisti“ Marka Tomaša. U listopadu je objavljen elektronički „original“: zbirka kratkih proza „Neženje i demografska propast“ nagrađivanog pjesnika Marija Brkljačića. Studeni je bio rezerviran za dva prijevodna naslova: slavni esej „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua, u odličnom prijevodu Svena Popovića, koji je prvi puta objavljen u hrvatskom prijevodu kao samostalna knjiga, te klasik svjetske književnosti „Maksime“ Françoisa Duc de la Rochefoucaulda, u vrhunskom (opsežno revidiranom u odnosu na prvo izdanje iz 2001. godine) prijevodu Marka Gregorića. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba.