Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni 26. svibnja 2001. u sklopu osječkog FAK-a. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 298 naslova u četiri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“, „elektroDAF“ i  „elektroRI“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2021. godine objavljen je rekordni 31 novi naslov, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 298 dostupno 264 naslova. Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 243.250 korisnika koji su online čitali 128.869 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 68.629, što znači da su korisnici projekta tijekom 2021. ukupno čitali i/ili preuzeli 197.498 e-knjiga. Osim što je projekt prošle godine s rekordnom produkcijom novih naslova proslavio 20 godina rada, u zadnjim danima 2021. godine premašen je broj od četiri milijuna korisnika projekta BEK.

Najčitaniji je prozni naslov u 2021. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (4.599 čitatelja), a iza njega slijede prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (3.788) te roman „Tuđi život“ Marine Vujčić (3.014). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (2.357 čitatelja), a iza njega slijede nagrađivane zbirke „nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe“ Sebastiana A. Kukavice (1.839) i „Heretik na 10 načina“ Tomislava Domovića (1.527). Najčitaniji publicistički naslov je „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (4.698 čitatelja), a iza njega slijede  „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (4.394) i „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (4.314). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (4.496), „Barikade“ Borisa Budena (1.747) i „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (1.170), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (6.851), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (1.045) i „Filmska opredjeljenja“ (847) Hrvoja Turkovića. Čak 48 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prošle godine.

Kao i prethodnih 20 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.

U slavljeničkom pjesničkom bloku krajem svibnja objavljeno je 20 naslova koje potpisuju suvremene hrvatske pjesnikinje i pjesnici: „U polutami predgrađa“ Krešimira Bagića, „Metakmorfoze“ Alena Brleka, „Uzbrdo“ Ane Brnardić, „Pred gradom su kosci“ Gorana Čolakhodžića, „Heretik na 10 načina“ Tomislava Domovića, „Psiho, ptice“ Tihomira Dunđerovića, „Doba bršljana“ Davora Ivankovca, „Kafkin nož“ Dorte Jagić, „Sve jedno“ Zvjezdane Jembrih, „Ne poklanjaj srce divljim stvorovima“ Kristine Kegljen, „Čitanka“ Miroslava Kirina, „Slavlje na pučini“ Ljube Lozančić, „Sjene sjemenki“ Neve Lukić, „Disco inferno“ Romea Mihaljevića, „X“ Želimira Periša, „Bolest je sve uljepšala“ Marijane Radmilović, „Projekt Poljska“ Ivana Šamije, „Druga strana zrcala“ Andriane Škunce, „Svanuće“ Darije Žilić te „Vodostaj vrtoglavice“ Ivane Žužul. Od 20 navedenih naslova čak njih osam je nagrađivano.

U srpnju je kao 200-ti naslov najstarije i najpopularnije biblioteke „Online“ objavljen novi prijevod klasika Edwarda Morgana Forstera – „Put do Indije“ – koji potpisuje Kristina Vlašić.

U četvrtom kolu biblioteke „elektroRI“ sredinom kolovoza objavljeno je pet proznih i jedan pjesnički naslov: romani „Kako svezati cipele“ Nikole Petkovića, „Ilirik“ Mladena Blaževića, „Đavolja simfonija“ Davora Mandića, „Sad se napokon mogu popeti stepenicama“ skarlet_p i „Snoputnik“ Zorana Žmirića te nagrađena zbirka poetskih zapisa „nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe“ Sebastiana Antonia Kukavice.

Krajem rujna objavljen je ovogodišnji prozni blok s četiri nova naslova: zbirkom priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić, za koju je autorica dobila nagradu Edo Budiša za 2014. godinu, romanom „Roki Raketa“ Zorana Malkoča, dobitnikom tportalove književne nagrade za najbolji roman 2015. godine, zbirkom priča „Bog neće pomoći“ Marka Pogačara, za koju je autor dobio nagradu Edo Budiša za 2012. godinu, te hvaljenim prvijencem proznih zapisa „Samosanacije“ Suzane Matić.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2021. godine projekt je premašio brojku od četiri milijuna korisnika, što u prosjeku iznosi gotovo 200.000 godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,336.009 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.800 čitatelja. Ukupno hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 253, a čak njih 140 (više od 55%) pjesničke su zbirke koje su u prosjeku čitane i/ili preuzete više od 5.000 puta po pjesničkom naslovu, daleko više nego što su u prosjeku čitane tiskane pjesničke zbirke. Proznih je naslova 109 (43%), a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 7.000 puta po naslovu. Dramska naslova objavljena su tek četiri (manje od 2%), a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 9.000 puta po naslovu. Dosad su 25 najčitanijih proznih, 16 pjesničkih te dva dramska naslova skupili više od 10.000 čitanja i/ili preuzimanja, dakle njih ukupno 43.

 

 

NOVO: Projekt BEK u prvom polugodištu 2022.

U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2022. godine objavljeno je 14 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 312 dostupno 278 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 120.524 korisnika koji su online čitali 53.053 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2022. ukupno čitali 89.165 e-knjiga.

Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2022. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (2.316 čitatelja), a iza njega slijedi zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić (2.044)  te roman#Tuđi život“ Marine Vujčić (1.507). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (1.458 čitatelja), a iza njega slijede „Trickster“ Branka Maleša (906) i „Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (637). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (2.210 čitatelja), a iza njega slijede  „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (1.803) i „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.400). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.746), „Barikade“ Borisa Budena (586) i „Pravo na lijenost“ Paula Lafarguea (390), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.929), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (721) i „Mediji i kultura“ Katarine Peović Vuković (408). Čak 13 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2022. godine, od već spomenutih Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ sa skoro 3 tisuće čitatelja, do proznih zapisa Henryja Davida Thoreaua „Walden“ s 1.050 čitatelja.

Kao i prethodne 21 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.

U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u lipnju „muški pjesnički blok“ – oba s po sedam pjesničkih naslova, od kojih je čak šest nagrađivano.

U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Sunce na šalteru“ Julijane Adamović, „Balada o neizrecivom“ Gordane Benić (Nagrada za književnost HAZU, 2018), „Ugovor s prašinom“ Lane Derkač, „Lunule“ Andrijane Kos Lajtman (Nagrada Dobriša Cesarić za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis, 2011), „Ornamenti pada“ Tomice Šćavine, „Bezbroj i druge jednine“ Nade Topić i „Mehanika peluda“ Martine Vidaić (Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju zbirku pjesama u dvogodišnjem razdoblju, 2019).

U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke : „Pobuna obješenih“ Tomice Bajsića, „100 komada“ Vlade Bulića (Nagrada SC-a za prvu knjigu, 2003), „Je li to sve“ Drage Glamuzine, „Nominativ“ Hrvoja Jurića (Nagrada Goran za mlade pjesnike, 1996), „Znak u sjeni“ Dražena Katunarića (Nagrada Dragutin Tadijanović, 2019), „Café Apollinaire“ Damira Šodana i „Mrtvom je jasno“ Ivana Zrinušića.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Dosadašnjih 312 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.425.174 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitatelja. Ukupno hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 270 (87%), dok su njih 155 (57%) pjesničke zbirke koje su u prosjeku čitane i/ili preuzete više od 4.900 puta po naslovu. Proznih je naslova 109 (40%), a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 7.500 puta po naslovu. Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 25 najčitanijih proznih, 15 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja.

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.