Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni 26. svibnja 2001. u sklopu osječkog FAK-a. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 353 naslova u pet biblioteka: „Online“, „Mali rakun“, „Nije lektira“, „elektroDAF“ i „elektroRI“.
U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i antologiziranih autorica i autora. Naglasak je na naslovima suvremene hrvatske književne produkcije, dok su u drugom planu publicistički, teorijski te prijevodni naslovi. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi zapaženih, ali još uvijek manje afirmiranih autorica i autora. Naglasak je na naslovima suvremene hrvatske književne produkcije, ponajprije na autorskim prvijencima te drugim vrijednim i teško dostupnim izdanjima. U okviru biblioteke „Nije lektira“ objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom, tako i oni s teorijskim. Biblioteka je pokrenuta u suradnji sa zagrebačkim DAF-om, jedinim hrvatskim nakladnikom posvećenim isključivo anarhističkoj literaturi. U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mlađih i neafirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.
DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.
Tijekom 2023. godine objavljeno je godine 30 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljena 353 dostupno 316 naslova. Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a Zaklada Kultura nova uključila je DPKM u Program podrške 2022. U istom razdoblju, prema podacima servisa GA4, mrežne stranice projekta zabilježile su 135.940 korisnika koji su online čitali 137.204 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 58.248, što znači da su korisnici projekta tijekom 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 195.632 e-knjige (porast od 3 posto). Drugim riječima, u prosjeku su svakodnevno 372 korisnika online čitala 376 te preuzimala na svoje uređaje 160 besplatnih e-knjiga. Zagrepčani su i dalje daleko najznačajnija skupina korisnika projekta (41 posto).
Osim navedenog rasta čitanosti i manjeg broja korisnika, 2023. godinu obilježilo je nekoliko dobrih i jedna loša vijest. Vjerojatno najvažnija jest da je zahvaljujući većem iznosu dodijeljenih potpora objavljeno 25 posto naslova više nego 2022. godine. Osim toga, pokrenuta je adolescentska biblioteka „Nije lektira“ u okviru koje se objavljuju probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj. U prvom su kolu objavljeni romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića (ovjenčan Nagradom „Grigor Vitez“ za dječju književnost za 2021.), posljednji dio trilogije koja je započeta romanom „Mama je kriva za sve“ te nastavljena romanom „Ovaj put je kriv tata“. Važno je istaknuti i četiri lijepe „okrugle“ brojke: broj objavljenih autorica i autora premašio je 200, broj objavljenih djela suvremene hrvatske književnosti premašio je 300, broj dostupnih naslova premašio je 300, a broj online čitanja premašio je 2.000.000. Loša vijest za projekt došla je na samom kraju godine i odnosi se na rezultate natječaja za Program podrške 2023. Zaklade Kultura nova, s obzirom na to da je projektu dodijeljeno čak 25 posto bodova manje nego 2022. godine, iako je sam natječaj doživio samo nekoliko kozmetičkih promjena, pa utoliko i prijava DPKM-a na natječaj. Rezultat tog smanjenja bodova jest da je projekt dobio 54. od 54 dodijeljene potpore, s tim da je i sama Zaklada Kultura nova naglasila da je ove godine bilo 33 posto više sredstava (nominalno, ne i realno) nego prošle godine. To znači gotovo siguran gubitak potpore u narednom razdoblju ako se trend rasta sredstava ne nastavi i nagodinu, što je malo vjerojatno s obzirom na to da sve ekonomske projekcije za 2024. godinu očekuju značajan pad inflacije u odnosu na 2023.
Najčitaniji je prozni naslov u 2023. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (4.529), a pjesnički izbor iz poezije Ane Ahmatove (2.206). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (3.347), dok je najčitaniji esejistički naslov „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (2.901), a najčitaniji teorijski naslov „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.344). Čak 44 naslova zabilježila su više od tisuću čitatelja tijekom 2023. godine, od već spomenutog romana Aleksandre Kardum s više od četiri tisuće čitatelja do romana Daše Drndić „Canzone di guerra“ s 1.024 čitatelja.
Kao i prethodne 22 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“ sa sedam novih naslova: „Bijela panika“ Vesne Biga, dobitnice „Goranova vijenca“, „Prijelaz za divlje životinje“ Ivane Bodrožić, višestruko nagrađivane spisateljice, „Povratna karta“ Paule Ćaćić, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, „Ljeto“ Katje Grcić, višestruko nagrađivane dramske autorice, „Život u ruksaku“ Maje Klarić, nagrađivane pjesnikinje i prozaistice, „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović, nagrađena „Ivanom i Josipom Kozarcem“ te „Košute u splavarevom rublju“ Sanje Šimić, nagrađena „Goranom za mlade pjesnike“. U svibnju je objavljen „muški pjesnički blok“ s osam novih naslova: „Ipak, zora” Tomislava Augustinčića, nagrađena „Goranom za mlade pjesnike“ 2020. godine, „Trebalo bi srušiti zidove” Krešimira Bagića, nagrađena „Dobrišom Cesarićem“ za neobjavljeni pjesnički rukopis 2010. godine, „Sang” Alena Brleka, nagrađena „Kvirinom za mlade pjesnike“ 2019. godine, „Crveno prije sutona” Denisa Ćosića, nagrađena „Goranom za mlade pjesnike“ 2019. godine, „Kosine” Branimira Dropuljića, nagrađena „Dragom Gervaisom“ 2019. godine, „Maja & Vuneni” Tihomira Dunđerovića, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima 2014. godine, „Od praznine” Anđelka Mrkonjića te „Precrtavanja” Jurice Vuce, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima 2010. godine. U kolovozu je objavljen aktivistički priručnik „Dobra ekonomija“ Dražena Šimleše, te dva naslova već spomenutog prvog kola biblioteke „Nije lektira“. U rujnu je objavljen „ženski prozni blok“ sa šest naslova: zbirka kratkih priča „Meke granice“ Staše Aras, „Nisam“ Natalije Miletić i „Strani gradovi“ Jelene Zlatar Gamberožić, zbirka proznih zapisa „Kamate na ljubavne uzdahe“ Jadranke Pintarić te romani „Pratim te“ Aleksandre Kardum i „A onda je Božo krenuo iz početka“ Marine Vujčić. Krajem listopada objavljen je „muški prozni blok“ sa šest novih naslova: romani „Fiumanski, opet lažeš“ Vida Barića, „Bog vas mrzi“ Velimira Grgića, „Ljubav u Berlinu“ Željka Ivankovića, „Agenti kulture“ Gordana Nuhanovića i „Ljudožderi“ Tomislava Zajeca, kao i zbirka proza „Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske“ Stanka Andrića, nagrađena „Vladimirom Nazorom“.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2023. godine projekt je premašio brojku od četiri milijuna i 400 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2.722.017 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno gotovo 8 tisuća čitatelja.
Projekt BEK u prvom polugodištu 2024. godine
RAST ČITANOSTI OD 17 POSTO
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2024. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova te dosad jedina znanstvena monografija posvećena isključivo pjesničkom opusu Danijela Dragojevića. U istom razdoblju, prema podacima servisa Awstats, mrežne stranice projekta svakodnevno su u prosjeku imale 539 korisnika koji su online čitali 460 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 177, odnosno ukupno je zabilježeno 98.572 korisnika koji su online čitali 84.184 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 32.409, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2024. ukupno čitali i/ili preuzeli 116.593 e-knjige, što predstavlja porast od 17 posto u odnosu na prvo polugodište 2023. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2024. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (1.883 čitatelja), a iza njega slijede „Ljubav je sve“ (1.371) i „U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo“ (1.220) Krešimira Pintarića. Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (1.383 čitatelja), a iza njega slijede „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.146) i „Divovski koraci“ Krešimira Pintarića (1.055). Najčitaniji publicistički naslov je „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (1.682), a iza njega slijede „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ (1.392) te „Ekološki otisak“ (1.265) Dražena Šimleše. Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.413), „Barikade“ Borisa Budena (849) i „Pravo na lijenost“ Paula Lafarguea (441), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.772), „Pojam i struktura filmskog vremena“ Ante Peterlića (624) i „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (609). Čak 16 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2024. godine, od Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ s više od dvije tisuće i sedamsto čitatelja do Polšekovih „Zapisa iz treće kulture“ s 1.011 čitatelja.
Projekt BEK više od 23 godine distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju. Važno je naglasiti da su naslovi producirani i/ili distribuirani u okviru projekta BEK dostupni trenutno, globalno i bez novčane naknade, kao i to da je čitateljima omogućeno slobodno dijeljene tih naslova, budući da, za razliku od komercijalnih izdanja, nisu zaštićeni DRM-om (Digital Rights Management), čime korisnici projekta postaju ujedno i aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti. Što se tiče uspješnosti projekta u širenju objavljenih naslova, najbolje svjedoče konkretne brojke: od pokretanja u proljeće 2001. godine, projekt je imao više od 4 i pol milijuna korisnika koji su na svoje uređaje preuzeli 625.132 e-knjiga (usluga koja je korisnicima dostupna tek od 2016. godine) te online čitali još 2.213.478 e-knjiga.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ – oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je četiri nagrađivano, dok je u travnju objavljena dosad jedina monografija posvećena jednom od najboljih i najpoznatijih hrvatskih pjesnika – Danijelu Dragojeviću.
U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Vidok koža“ Vesne Bige, „Mulholland“ Blaženke Brlošić, „Tvoja mama ima dečka“ Romane Brolih, „Apatridi i druge čudne ličnosti“ Lidije Deduš, „Teleidoskop“ Andrijane Kos Lajtman, „Hod na rukama“ Sonje Manojlović, „Pjevaj, Molly“ Zrinke Posavec te „Urbane od A do Ž“ Maje Urban.
U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Neonski bog mržnje“ Denisa Ćosića, „Pjesnički manifest“ Tomislava Domovića, „Nepravilnosti“ Ivana Hercega, „Zbiljka“ Miroslava Kirina, „Zib“ Miroslava Mićanovića, „Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju“ Gorana Rema, „Biciklisti“ Borisa Vrge te „Dixieland“ Davorina Žitnika.
Studija „Na tragu Kornjače – pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića“ Branislava Oblučara teži opisati mjesto pjesme u prozi u autorovom opusu, što je polazište za razmatranje autorovog žanrovski i formalno razvedenog književnog diskursa koji uključuje i eseje te pjesme u slobodnom stihu. S druge strane, pojmom tvarne imaginacije nastoji se opisati semantička, odnosno problemska razina autorova djela, koja se temelji na odnosu lirskog subjekta i materijalnog prostora.
