Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni 26. svibnja 2001. u sklopu osječkog FAK-a. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 322 naslova u četiri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“, „elektroDAF“ i  „elektroRI“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2022. godine objavljeno je 24 nova naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 322 dostupno 287 naslova. Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 233.111 korisnika koji su online čitali 117.272 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 73.105, što znači da su korisnici projekta tijekom 2022. ukupno čitali i/ili preuzeli 190.367 e-knjiga.

Prema rezultatima istraživanja tržišta knjiga u RH (Kvaka, 2021) znamo da učenici i studenti predstavljaju barem polovicu čitatelja e-knjiga, kao i da gotovo trećina populacije koja ima pristup internetu čita e-knjige, a od njih čak tri četvrtine čita isključivo besplatne e-knjige. Šteta što se u istraživanju ne navodi koliki postotak populacije ima pristup internetu, ali ako se poslužimo podacima iz istog istraživanja provedenog 2016. u kojem se navodi da 72 posto populacije ima pristup internetu (danas ta brojka može biti samo veća) dolazimo do podatka da više od 15 posto građana RH čita isključivo besplatne e-knjige. Ta brojna skupina građana, za koju znamo da uključuje više od polovice onih između 15 i 30 godina starosti, zaslužuje da im se omogući da što bolje zadovolje te svoje čitateljske potrebe. S druge strane, suvremenim hrvatskim autoricama i autorima, budući da su njihovi naslovi nekomercijalnog predznaka često slabo dostupni ili čak i nedostupni u knjižarskoj mreži, projekt BEK omogućava pristup masovnoj čitateljskoj publici. Što najbolje ilustrira zbirni podatak o čitanosti e-knjiga objavljenih u okviru projekta BEK; samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 170.000 puta, a proznih čak više od 260.000. O visokoj kvaliteti objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što je objavljeno 23 naslova 8 dobitnika Goranova vijenca te 32 naslova 18 dobitnika Gorana za mlade pjesnike.

Najčitaniji je prozni naslov u 2022. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (4.389 čitatelja), a zanimljivo je da iza njega slijede još tri prozna naslova koje potpisuju domaće autorice: roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (3.802), zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić (3.651) te roman „Tuđi život“ Marine Vujčić (2.685). Prošlogodišnju dominaciju autorica na ljestvicama najčitanijih e-knjiga zaokružuje izbor iz poezije Ane Ahmatove među pjesničkim naslovima (2.523). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (4.296), dok je najčitaniji esejistički naslov „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (3.742), a najčitaniji teorijski naslov je „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.888). Čak 36 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2022. godine, od već spomenutog Gilićevog filmološkog naslova  s gotovo pet tisuća čitatelja, do nagrađenih kratkih priča Ivane Bodrožić s 1.001 čitateljem.

Kao i prethodne 21 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“ sa sedam novih naslova: „Sunce na šalteru“ Julijane Adamović, „Balada o neizrecivom“ Gordane Benić, „Ugovor s prašinom“ Lane Derkač, „Lunule“ Andrijane Kos Lajtman, „Ornamenti pada“ Tomice Šćavine, „Bezbroj i druge jednine“ Nade Topić i „Mehanika peluda“ Martine Vidaić. U lipnju je objavljen „muški pjesnički blok“, također sa sedam novih naslova: „Pobuna obješenih“ Tomice Bajsića, „100 komada“ Vlade Bulića, „Je li to sve“ Drage Glamuzine, „Nominativ“ Hrvoja Jurića, „Znak u sjeni“ Dražena Katunarića, „Café Apollinaire“ Damira Šodana i „Mrtvom je jasno“ Ivana Zrinušića. U srpnju je objavljen novi prijevod klasika Edwarda Morgana Forstera – „Soba s pogledom“ – koji potpisuje Kristina Vlašić. Krajem kolovoza objavljen je „ženski prozni blok“ s četiri naslova: zbirke „Zlatna riba i istočni Ariel“ Sanje Lovrenčić, „More i zaustavljene priče“ Neve Lukić, „Tamno ogledalo“ Ivane Rogar te roman „Je suis Jednoruki“ Maje Ručević. Sredinom listopada objavljen je „muški prozni blok“ s četiri nova naslova: romane „Donjodravska obala“ Drage Hedla, „To malo pijeska na dlanu“ Marinka Koščeca i „Oči“ Ede Popovića  te uknjiženi blog „Pušiona“ Denisa Lalića koji potpisuje Vlado Bulić.   Za kraj godine objavili smo filmološki klasik najznačajnijeg hrvatskog filmskog teoretičara, ali ujedno i toliko više od samo teoretičara – „Pojam i struktura filmskog vremena“ Ante Peterlića.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2022. godine projekt je premašio brojku od četiri milijuna i 250 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,526.365 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno gotovo 8 tisuća čitatelja.