Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni 26. svibnja 2001. u sklopu osječkog FAK-a. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 322 naslova u četiri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“, „elektroDAF“ i „elektroRI“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.
DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.
Tijekom 2022. godine objavljeno je 24 nova naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 322 dostupno 287 naslova. Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 233.111 korisnika koji su online čitali 117.272 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 73.105, što znači da su korisnici projekta tijekom 2022. ukupno čitali i/ili preuzeli 190.367 e-knjiga.
Prema rezultatima istraživanja tržišta knjiga u RH (Kvaka, 2021) znamo da učenici i studenti predstavljaju barem polovicu čitatelja e-knjiga, kao i da gotovo trećina populacije koja ima pristup internetu čita e-knjige, a od njih čak tri četvrtine čita isključivo besplatne e-knjige. Šteta što se u istraživanju ne navodi koliki postotak populacije ima pristup internetu, ali ako se poslužimo podacima iz istog istraživanja provedenog 2016. u kojem se navodi da 72 posto populacije ima pristup internetu (danas ta brojka može biti samo veća) dolazimo do podatka da više od 15 posto građana RH čita isključivo besplatne e-knjige. Ta brojna skupina građana, za koju znamo da uključuje više od polovice onih između 15 i 30 godina starosti, zaslužuje da im se omogući da što bolje zadovolje te svoje čitateljske potrebe. S druge strane, suvremenim hrvatskim autoricama i autorima, budući da su njihovi naslovi nekomercijalnog predznaka često slabo dostupni ili čak i nedostupni u knjižarskoj mreži, projekt BEK omogućava pristup masovnoj čitateljskoj publici. Što najbolje ilustrira zbirni podatak o čitanosti e-knjiga objavljenih u okviru projekta BEK; samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 170.000 puta, a proznih čak više od 260.000. O visokoj kvaliteti objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što je objavljeno 23 naslova 8 dobitnika Goranova vijenca te 32 naslova 18 dobitnika Gorana za mlade pjesnike.
Najčitaniji je prozni naslov u 2022. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (4.389 čitatelja), a zanimljivo je da iza njega slijede još tri prozna naslova koje potpisuju domaće autorice: roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (3.802), zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić (3.651) te roman „Tuđi život“ Marine Vujčić (2.685). Prošlogodišnju dominaciju autorica na ljestvicama najčitanijih e-knjiga zaokružuje izbor iz poezije Ane Ahmatove među pjesničkim naslovima (2.523). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (4.296), dok je najčitaniji esejistički naslov „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (3.742), a najčitaniji teorijski naslov je „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.888). Čak 36 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2022. godine, od već spomenutog Gilićevog filmološkog naslova s gotovo pet tisuća čitatelja, do nagrađenih kratkih priča Ivane Bodrožić s 1.001 čitateljem.
Kao i prethodne 21 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“ sa sedam novih naslova: „Sunce na šalteru“ Julijane Adamović, „Balada o neizrecivom“ Gordane Benić, „Ugovor s prašinom“ Lane Derkač, „Lunule“ Andrijane Kos Lajtman, „Ornamenti pada“ Tomice Šćavine, „Bezbroj i druge jednine“ Nade Topić i „Mehanika peluda“ Martine Vidaić. U lipnju je objavljen „muški pjesnički blok“, također sa sedam novih naslova: „Pobuna obješenih“ Tomice Bajsića, „100 komada“ Vlade Bulića, „Je li to sve“ Drage Glamuzine, „Nominativ“ Hrvoja Jurića, „Znak u sjeni“ Dražena Katunarića, „Café Apollinaire“ Damira Šodana i „Mrtvom je jasno“ Ivana Zrinušića. U srpnju je objavljen novi prijevod klasika Edwarda Morgana Forstera – „Soba s pogledom“ – koji potpisuje Kristina Vlašić. Krajem kolovoza objavljen je „ženski prozni blok“ s četiri naslova: zbirke „Zlatna riba i istočni Ariel“ Sanje Lovrenčić, „More i zaustavljene priče“ Neve Lukić, „Tamno ogledalo“ Ivane Rogar te roman „Je suis Jednoruki“ Maje Ručević. Sredinom listopada objavljen je „muški prozni blok“ s četiri nova naslova: romane „Donjodravska obala“ Drage Hedla, „To malo pijeska na dlanu“ Marinka Koščeca i „Oči“ Ede Popovića te uknjiženi blog „Pušiona“ Denisa Lalića koji potpisuje Vlado Bulić. Za kraj godine objavili smo filmološki klasik najznačajnijeg hrvatskog filmskog teoretičara, ali ujedno i toliko više od samo teoretičara – „Pojam i struktura filmskog vremena“ Ante Peterlića.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2022. godine projekt je premašio brojku od četiri milijuna i 250 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,526.365 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno gotovo 8 tisuća čitatelja.
NOVO: Projekt BEK u prvom polugodištu 2023.
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2023. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 338 dostupno 303 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 76.196 korisnika koji su online čitali 69.079 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 99.823 e-knjiga, odnosno 12 posto više nego u prvom polugodištu 2022. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2023. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (2.620 čitatelja), a iza njega slijede romani „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (1.984) i „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (1.464). Najčitaniji pjesnički naslov je „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović (1.310 čitatelja), a iza njega slijede „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar (1.252) i „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.206). Najčitaniji publicistički naslov je „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše (1.942), a iza njega slijede „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ istog autora (1.920) te „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.891). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.777), „Barikade“ Borisa Budena (712) i „Krila u koferu“ Borisa Becka (531), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.593), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (687) i „Filmska opredjeljenja“ istog autora (408). Čak 21 naslov zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2023. godine, od romana Aleksandre Kardum s više od dvije i pol tisuće čitatelja, do svjetskog romanesknog klasika Edwarda Morgana Forstera „Soba s pogledom“ s 1.001 čitateljem.
Kao i prethodne 22 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ – oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je čak deset nagrađivano.
U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Bijela panika“ Vesne Biga, prošlogodišnje dobitnice Goranova Vijenca, „Prijelaz za divlje životinje“ Ivane Bodrožić, višestruko nagrađivane spisateljice, „Povratna karta“ Paule Ćaćić, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, „Ljeto“ Katje Grcić, višestruko nagrađivane dramske autorice, „Život u ruksaku“ Maje Klarić, nagrađivane pjesnikinje i prozaistice, „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović, nagrađena Ivanom i Josipom Kozarcem, „Košute u splavarevom rublju“ Sanje Šimić, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, te „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar, ugledne autorice i profesorice na zagrebačkom Odsjeku za komparativnu književnost koja potpisuje veći broj književnih i književno-stručnih djela.
U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Ipak, zora” Tomislava Augustinčića, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Trebalo bi srušiti zidove” Krešimira Bagića, nagrađena Dobrišom Cesarićem za neobjavljeni pjesnički rukopis, „Sang” Alena Brleka, nagrađena Kvirinom za mlade pjesnike, „Crveno prije sutona” Denisa Ćosića, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Kosine” Branimira Dropuljića, nagrađena Dragom Gervaisom, „Maja & Vuneni” Tihomira Dunđerovića, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, „Od praznine” Anđelka Mrkonjića te „Precrtavanja” Jurice Vuce, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Dosadašnjih 338 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.626.208 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitanja i/ili preuzimanja. Brižno probranih hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 291 (86%), dok su njih 171 (59%) pjesničke zbirke koje su čitane i/ili preuzete 836.823 puta (u prosjeku gotovo 4.900 puta po naslovu). Proznih je naslova 117 (40%), a čitani su i/ili preuzeti 898.545 puta (u prosjeku gotovo 7.700 puta po naslovu). Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 30 najčitanijih proznih, 18 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja. Samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 183.000 puta, a proznih čak više od 287.000. A o visokoj kvaliteti objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što su objavljena 62 naslova dobitnika „malog“ i „velikog“ Gorana, kao i 21 naslov 8 dobitnika Kvirina za ukupni prinos hrvatskom pjesništvu te 31 naslov 17 dobitnika Kvirina za mlade pjesnike.
