Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 179 naslova u tri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“ i „elektroDAF“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Stanko Andrić, Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Boris Beck, Ivana Bodrožić, Ana Brnardić, Boris Buden, Daša Drndić, Drago Glamuzina, Stjepan Gulin, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Marinko Koščec, Zoran Lazić, Sanja Lovrenčić, Irena Lukšić, Branko Maleš, Sonja Manojlović, Marinela, Irena Matijašević, Krešimir Mićanović, Miroslav Mićanović, Josip Mlakić, Zvonimir Mrkonjić, Gordan Nuhanović, Jurica Pavičić, Robert Perišić, Sanja Pilić, Marko Pogačar, Ivica Prtenjača, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Damir Šodan, Neven Ušumović, Milko Valent, Tvrtko Vuković i Darija Žilić. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora, kao što su (abecednim redom) Marija Andrijašević, Mario Brkljačić, Vanja Jambrović, Aleksandra Kardum, Nikica Klobučar, Zoran Krušvar, Franjo Nagulov, Antonija Novaković, Branislav Oblučar, Lada Puljizević i Dubravko Zebić. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om).

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“ (www.kresimirpintaric.com/commedia), a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Od pokretanja projekta 2001. godine, mrežnim stranicama pristupilo je gotovo milijun i 700 tisuća posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. Besplatne elektroničke knjige čitane su milijun i 22.089 puta, što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo više od 5.700 posjetitelja. Najpopularniji naslov knjiga je Noama Chomskog „Mediji, propaganda i sistem“ koja je skupila više od 87.000 čitatelja [podatci zaključno s 1. siječnja 2016.].

Tijekom 2015. godine, prema podatcima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 114.260 korisnika (odnosno 186 tisuća prema AWStats metodologiji) koji su u rekordnih 146.646 posjeta (odnosno 220 tisuća prema AWStats metodologiji) otvorili rekordnih 617.634 stranica i ukupno čitali rekordne 182.443 knjige. U odnosu na 2014. godinu, kada je zabilježeno 91.099 korisnika koji su u 106.844 posjeta otvorili 255.771 stranica i ukupno čitali 98.606 knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 25, te posjeta od 37 posto. Istovremeno, porast broja otvorenih stranica iznosio je upečatljivih 141 posto, dok je čitanost knjiga porasla čak 85 posto.

Osim novih naslova, rekordnim rezultatima projekta svakako su doprinijele redizajnirane stranice projekta koje su preglednije, čitkije, informativnije i ažurnije u odnosu na stare. Unaprijeđena je funkcionalnost autorskoga i naslovnog kazala, dodano je pretraživanje po svim sadržajima dostupnim na mrežnim stranicama, što praktično znači da svaka knjiga funkcionira kao da je opremljena kazalom imena i pojmova. Unaprijeđeno je i podešavanje veličine teksta u knjigama, kao i navigacija unutar same knjige.

Posebno su izdvojeni novi naslovi, a čitateljima je omogućeno i izlistavanje najčitanijih naslova po vrstama i žanrovima. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije.

Zajedno s pokretanjem redizajniranih stranica, u probni rad je pušten i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija „offline“ formata (ePUB, PDF, MOBI). Tijekom probnog rada sustava objavljeno je 30 naslova koji su preuzeti ukupno 5.433 puta [podatci zaključno s 1. siječnja 2016.].

Deset najčitanijih pjesničkih naslova hrvatskih autorica i autora od pokretanja projekta 2001. godine [podatci zaključno s 1. siječnja 2016.]:

1. Krešimir Pintarić: „Tour de force“ [35.060 čitatelja]
2. Tomislav Bogdan: „Pristajanje“ [16.172]
3. Krešimir Pintarić: „Divovski koraci“ [11.684]
4. Robert Roklicer: „Underground“ [8.712]
5. Miroslav Mićanović: „Grad dobrih ljudi“ [8.143]
6. Dorta Jagić: „Đavo i usidjelica“ [7.907]
7. Sonja Manojlović: „Upoznaj Lilit“ [7.580]
8. Mario Brkljačić: „Gledaj me u oči“ [7.192]
9. Krešimir Pintarić: „Commedia“ [8.889]
10. Krešimir Bagić: „Između dva snažna dima“[6.215]

Deset najčitanijih proznih naslova hrvatskih autorica i autora od pokretanja projekta 2001. godine [podatci zaključno s 1. siječnja 2016.]:

1. Robert Mlinarec: „Tkači snova“ [21.058 čitatelja]
2. Robert Roklicer: „Kako se ubiti“ [15.678]
3. Roman Simić: „Mjesto na kojem ćemo provesti noć“ [13.807]
4. Sanja Pilić: „Ah, ludnica“ [11.841]
5. Krešimir Pintarić: „Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave“ [9.466]
6. Gordan Nuhanović: „Liga za opstanak“ [9.245]
7. Aleksandra Kardum: „Ono što sam prešutjela“ [8.196]
8. Jurica Pavičić: „Nedjeljni prijatelj“ [7.571]
9. Nenad Rizvanović: „Trg Lava Mirskog“ [6.895]
10. Irena Lukšić: „Krvavi mjesec nad Pompejima“ [6.629]

Deset najčitanijih pjesničkih naslova hrvatskih autorica i autora u 2015. godini:

1. Krešimir Pintarić: „Tour de force“ [2.799 čitatelja]
2. Sonja Manojlović: „Upoznaj Lilit“ [2.038]
3. Robert Roklicer: „Underground“ [1.903]
4. Tomislav Bogdan: „Pristajanje“ [1.582]
5. Marko Pogačar: „Pijavice nad Santa Cruzom“ [1.445]
6. Mario Brkljačić: „Gledaj me u oči“ [1.414]
7. Marko Pogačar: „Predmeti“ [1.332]
8. Krešimir Pintarić: „Divovski koraci“ [1.311]
9. Olja Savičević Ivančević: „Kućna pravila“ [1.291]
10. Marija Andrijašević: „Davide, svašta su mi radili“ [1.288]

Deset najčitanijih proznih naslova hrvatskih autorica i autora u 2015. godini:

1. Krešimir Pintarić: „Ljubav je sve“ [3.792]
2. Dorta Jagić: „Kičma“ [3.483]
3. Roman Simić: „U što se zaljubljujemo“ [2.175]
4. Krešimir Pintarić: „Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave“ [1.944]
5. Roman Simić: „Mjesto na kojem ćemo provesti noć“ [1.563]
6. Robert Roklicer: „Kako se ubiti“ [1.549]
7. Sanja Pilić: „Ah, ludnica“ [1.486]
8. Daša Drndić: „Canzone di guerra“ [1.424]
9. Olja Savičević Ivančević: „Nasmijati psa“ [1.381]
10. Stanko Andrić: „Enciklopedija ništavila“ [1.176]

Tijekom 2015. objavljena su dva pjesnička i dva prozna bloka. Krajem svibnja objavljen je „ženski pjesnički blok“: zbirke pjesama „Kvadratura duge“ Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i spisateljice, „Južne životinje“ Irene Matijašević, višestruko prevođene pjesnikinje i esejistice, te „Pleši, Modesty, pleši“ Darije Žilić, za koju je dobila nagradu Kiklop za zbirku poezije 2011. godine. Krajem lipnja objavljen je „muški pjesnički blok“: zbirke pjesama „Trickster“ Branka Maleša, dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne pjesničke nagrade, „Predmeti“ Marka Pogačara, najvažnijeg i višestruko nagrađivanog pjesnika mlađe generacije, te „Golmanu, lovcu i šumaru“ Tvrtka Vukovića, čije su pjesme uvrštene u gotovo sve antologije i preglede novijeg hrvatskog pjesništva. Sredinom rujna objavljen je „ženski prozni blok“: treće, prošireno izdanje zbirke priča „Nasmijati psa“ Olje Savičević Ivančević, koja sada sadrži 23 priče, a za čiji je rukopis autorica dobila nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam za autore kratke priče do 35 godina, Prozak, te reizdanja prve dvije Marineline zbirke kratkih priča, „Lift bez kabine“ i „Pušite li?“ Sredinom listopada objavljen je „muški prozni blok“: drugo, izmijenjeno izdanje romana „Ljeto u gradu“ Zorana Lazića, reizdanje romana „Posljednji dani panka“ Gordana Nuhanovića te drugo, izmijenjeno izdanje romana „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića.

Prema podatcima „Istraživanja tržišta knjiga u RH“ agencije GfK Hrvatska (objavljenog 23. travnja 2015.), broj stolnih i prijenosnih računala u zadnjih godinu dana nije rastao, tj. 68% građana RH koristi ih za pristup elektroničkim medijima. Ali im zato sve veći broj građana RH pristupa koristeći pametne telefone (38%) i tabletna računala (14%). Nove mrežne stranice projekta lansirane 3. travnja 2015. zahvaljujući responsive web designu omogućuju optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, te već sada gotovo trećina posjeta dolazi s mobilnih platformi (Android, iOS).