Ako tekstovi prikupljeni u ovoj knjizi imaju neku zajedničku intenciju onda bi se ona mogla izraziti u slici barikade. Ne samo zato što otvoreno žele potaknuti na pobunu protiv stvarnosti o kojoj govore i što sasvim konkretno nastoje ometati tu stvarnost, prepriječiti put, gdje god je to moguće, svim oblicima društveno poželjne normalnosti. To bi još uvijek bilo premalo u društvu kao što je hrvatsko, društvu permanentne nacionalne revolucije u kojem je pobuna postala općenarodna stvari i utoliko još samo izraz masovnog konformizma, dok je jednostavna ljudska normalnost tek društveno nepodnošljivi eksces.