#
#

Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučeraÅ”njeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao Å”to su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).

Zatvori obavijest ×
Filmske marginalije
382
Hrvoje Turković

Filmske marginalije
teorijski eseji s povodom

[eseji]

drugo, izmijenjeno i proŔireno izdanje

knjiga je objavljena uz financijsku potporu grada zagreba i ministarstva kulture i medija republike hrvatske

Otvori
Čitanja 541
Preuzimanja 232
Ukupno 773
Preuzmi
DPKM preporuča koriŔtenje aplikacije Moon+ Reader za čitanje knjiga u EPUB formatu.

Hrvoje Turković, uz Antu Peterlića nedvojbeno jedan od dvojice najvažnijih hrvatskih filmologa, za sebe je izborio nekoliko zasebnih niÅ”a, u svakoj ostvarujući zamjetne uspjehe i ostavivÅ”i velik trag. Teoretičar je u najužem smislu, esejist, kritičar, polemičar te, Å”to se rjeđe uočava u komentarima, zanimljiv povjesničar filma. Svoju je Å”iroku filmsku i opću kulturu očito upregnuo na puno polja. A cilj mu je bio ā€“ i to uspjeÅ”no ostvaren ā€“ obraditi Å”to veći broj različitih tema i modela razmiÅ”ljanja o filmu. A svakom problemu pristupa prepoznatljivom svježinom i radoznaloŔću. Dakako, ti se različiti modeli i prožimaju ā€“ eseji su često teorijski obojeni, polemike često esejističke, i tako dalje.

Neki će Turkovićev pristup problemima i pojmovima tumačiti utjecajem analitičke filozofije, koju je Hrvoje apsorbirao, jer ta Å”kola jako puno pažnje posvećuje bistrenju pojmova i fenomena na veoma detaljan način. To nije netočno, no ja mislim da je kod Hrvoja riječ prije svega o temeljnom interesu s kojim je krenuo u pisanje o filmu, koji ga ne puÅ”ta do dana danaÅ”njeg. Zato je tako lako prelazio i granice medija u svojim razmatranjima ā€“ eseji iz Umijeća filma, knjige prethodnice ovom izdanju, koji ne spadaju pod film u užem smislu prebačeni su u specijalistička izdanja o televiziji i animaciji (Narav televizije i Život izmiÅ”ljotina). Također, zbog iste je Å”iroke radoznalosti Turković u teoriji pokuÅ”avao obuhvatiti i pokretne slike općenito (primjerice u Nacrtu filmske genologije) i vizualnost općenito (primjerice uĀ Razumijevanju perspektive). Očito ni u jednoj fazi svoga rada nije izgubio vatru koja potpaljuje pisanje za Å”iru publiku, kao ni vatru koja pali požar teorije.

Filmske marginalije znatno su prerađen materijal knjige Umijeća filma, obogaćen starijim esejima kojih u prvoj knjizi nije bilo, pa čak i novonapisanim tekstovima. Dakako, ova knjiga pripadaĀ  esejističkoj struji autorova rada. U njoj se Turković otvara Å”irem čitateljstvu, nudeći mu i daÅ”ak teorije, obrađujući različite teme na način koji vole i filmski znalci i filmski početnici, oni koji nemaju veliko iskustvo u čitanju tekstova o filmu. Knjiga je stoga i svojevrstan uvod bavljenju filmom, ali je i sjajna točka za provjeru onima koji se filmom već bave. Neće se, dakako, svi složiti sa svakom tezom iz ovog bogatog izdanja, no ukoliko ono nekog potakne i na polemiku, nitko neće biti sretniji od autora. Njegova radoznalost podrazumijeva i dubok interes za dijalog s neistomiÅ”ljenicima, upisan i u mnoge tekstove Filmskih marginalija. Dakako, s obzirom na autorovu reputaciju među svima koji vole film a čitaju naÅ” jezik, te s obzirom na teme i opći ton knjige, ne sumnjam da će ovo biti joÅ” jedan Turkovićev publicistički hit.

Nikica Gilić