Muha u juhi | Mario Brkljačić
ULIČICA
ne duža od 100 metara
sa sjeverne strane
sapeta
nasipom i avenijom
a s južne
neboderom od 23 kata
razrovana i bez pločnika
s redom prizemnica s obje strane
i vrtovima ispred
stablima trešanja, marelica, krušaka i jabuka
s mačkama bez ogrlica za buhe
i psima koji ne smiju u kuću
to je moja uličica
i tu su moji susjedi; starci ostavljeni i bolesni, sa slikama na noćnim ormarićima sinova poginulih u ratu, i kćerima koje sve rjeđe navraćaju
jedino još s njima volim popričati
s tim starim prekaljenim borcima života
kojima mudrost nije u citatima nego u očima
* * *
sve što imam visi o paukovim nitima
unajmljen tavan i sutra ulica
nesiguran posao i sutra oglasnik
dug banci i sutra zatvor
loše zdravlje i sutra ludnica
samoća i sutra usamljenost
ulica
oglasnik
zatvor
ludnica
usamljenost
kad u mislima poredam te riječi
prvo se osmjehnem, a onda zamišljeno zurim pred sebe
i s rukama u džepovima jakne
zguren
glave usukane u ramena
koračam kroz noć
i pričam sam sa sobom
* * *
moj susjed je jučer posipao sol po dvorištu
zaželjeli smo si dobro jutro i popričali malo o zimi i ledu koji može biti opasan po život ako se okliznete i razbijete glavu, rekao je
doviđenja, pozdravio sam ga i otklizao na posao
tog poslijepodneva, na povratku kući, kad je ulica blistala u ledu i žutoj svjetlosti, a iz dimnjaka kuća je sukljao dim, primijetio sam da jedino iz njegova ne dimi
sutradan ujutro su ga našli ukočena u krevetu s pogledom zakovanim u sliku pokojne žene na noćnom ormariću
Sadržaj
Puno je tih lutalica na cestiCrne lokomotive budućnosti
za rat je kriv uvijek onaj drugi
soba
stajališta
miris strojne masti
dok pere čaše
kauč
oblaci su bili nisko
najviše što je uspio napraviti
večer je
ona je bila pokrivena dekom preko glave
Krivo srastanje
ionako ravno ne možete
gledam te dok spavaš
Ovdje već dugo ne žive sove
uličica
nema odgovora
zavoli zid
cvijeće u vazi
Ma, nije sve baš tako crno
Do tamo pa natrag
oči nenaviknute na sunce
S nekim kao s nikim
uvjet
hodočašće
Sparina
More u jesen je kao žena s kojom si proveo čitav život
kad građanima postane dosadno
imao sam prilike
krpeni lutak
Od nas i iguane bježe
Ludilo dolazi nenajavljeno i hrabro
Slušajte
Rane rane
To
Božić, Nova i ostala sranja
Miševi nisu krivi
Zubalo u čaši na nahtkaslu
Svu tu ološ treba strpat u zatvor
Te užasne krletke s ptičicama
Kad se usredotočiš
Stanovi, psi, ljudi
nešto bi trebalo učiniti
tebi nikad dosta smrti
kad majka pije rum za kolače
posljednji sati
oči
s neupaljenom cigaretom stojiš pored prozora
Uzmi sve
Državotvorni idiot s diplomom
Mislim da ludiš
besmisleni kao zmijin svlak
Dani idu kao boce iz gajbe
Pogledaj na šta sličim!
Što se to pomalja iz pičke gospođe Horvat?
Ose
Oslobođen
(sve kao jedno)
Impresum