Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! : globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta | Dražen Šimleša

BILJEŠKE

četvrti svjetski rat

1. Dodatno vidjeti O’Rourke, K.H. i Williamskon, J.G. (2000) Globalization and History – The Evolution of a Nineteenth-Century Atlantic Economy, Cambridge: The MIT Press.

2. Premda je i sam Brzezinski uvelike doprinio tom svijetu “izvan kontrole”. U jednom od intervjua sam Brzezinski je priznao kako je SAD naoružavao najbrutalnije skupine u Afganistanu koje su po izvještajima SAD-ove vlade provodile “neopisivi horor”. Uz napomenu kako je ponosan na takvu taktiku jer je trebalo “baciti Ruse u afganistansku zamku”. Vidjeti William Blum (2002) Rogue State, London: Zed Books: 4-5.

3. Na nekoliko mjesta u knjizi Barber naglašava i posebno ističe kako koncept Jihad ne treba brkati s islamom, već kako taj koncept možemo naći u različitim zemljama, pa i društvenim skupinama. Tako Barber pod konceptom Jihada ubraja i brojne desničarske radikalne skupine, vjerski isključive fundamentalističke kršćane i druge. Barber se čak i ispričava ukoliko je nekoga povrijedio s takvim određenjem Jihada. To mu sve nije pomoglo od lavina kritika kako je time stigmatizirao brojne muslimane širom svijeta te kako je pogriješio i u shvaćanju jihada. Vidjeti Nicholas Guyatt (2000) Another American Century? The United States and the World after 2000, London: ZED Books: 190.

4. Potrebno je dodati kako Barber ističe i određene pozitivne odrednice tih dvaju svijetova, Jihada i McWorlda, no ističe da oni ne smiju prevladavati u odnosu na neke druge važne odrednice u demokratskim građanskim društvima.

5. Vidjeti George Ritzer (2004) Globalization of Nothing, Thousand Oaks: Pinge Forge Press: 89-90.

6. U skladu sa svojom tezom o mcdonaldizaciji, Ritzer i ovdje ističe kako je za mnoge ljude “ništa” privlačno. Također ističe i određene prednosti ničega poput: neskupoće, udobnosti, efikasnosti… Vidjeti George Ritzer (2004) Globalization of Nothing, Thousand Oaks: Pinge Forge Press: 141-142.

7. Od tih 54, 20 zemalja dolazi iz sub-saharske Afrike, 17 iz istočne Europe i Srednje Azije (zemlje bivšega Sovjetskog Saveza), 6 iz Južne Amerike i karipskog otočja, 6 iz istočne Azije i Pacifika te 5 iz arapskih zemalja. Tih 54 zemalja negativnog stanja čini 12 posto svih zemalja, dalje slijedi 71 zemlja s rastom od 0-3 posto koje zauzimaju 26 posto, te 30 zemalja koje su imale rast veći od 3 posto koje zauzimaju 47 posto. Vidjeti UNDP (2003) Human Development Report 2003 Millennium Development Goals: A Compact among nations to end human poverty, URL: http://www.undp.org. (23.03.2004.).

8. Vrlo dobar prikaz globalne militarizacije ili militarističke globalizacije može se vidjeti u Held at all. (1999) Global Transformations, Cambridge: Politiy Press: 87-148.

9. I dok su mnogi uzdizali Josepha Stiglitza kao dugo očekivanu intelektualnu ikonu pokreta pa su neki čak počeli računati i vrijeme na prije i poslije Stiglitza (Monbiot, 2003), misleći pritom na objavljivanje njegovoga bestselera, drugi su iz ovih razloga zamjerili Stiglitzu što se u svom bestseleru obrušio samo na MMF, lukavo zaobišavši svoju bivšu instituciju Svjetsku banku. Stiglitz je maltene svu krivnju za lošu neoliberalnu politiku prebacio na MMF i potpuno zanemario suodgovornost Svjetske banke. To je neke čak navelo da posumnjaju kako je knjiga naručena od Svjetske bake koja puno više ulaže u svoj javni imidž.

10. F. William Engdahl iznosi tezu kako je cjelokupno povećanje nafte bilo smišljeno od male skupine najmoćnijih američkih i britanskih bankara i naftaša. Premda Engdahl očito pati od ovisnosti o teorijama zavjere pa bi se po njemu i u okupljanju Beatlesa moglo tražiti tajnu ruku koja namamljuje mlade na duge kose i drogu, a ne na prirodne znanosti i vjeru u progres. Svakako bi valjalo obratiti pažnju na analizu koju nudi o početku naftnoga šoka. Vidjeti F. William Engdahl (2000) Stoljeće rata – Anglo-američka naftna politika i novi svjetski poredak, Zagreb: AGM: 209-241.

11. Strukturalni programi prilagođavanja postali su tijekom godina toliko nepopularni da su zamijenjeni s praktički istim programom, ali uz promijenjeno ime Poverty Reduction Strategy Initiative, a zemlje trebaju provoditi Poverty Reduction Strategy Papers (PRSP).

12. U tom smjeru možemo navesti pokušaj Japana da još i prije kolapsa tamošnjih monetarnih sistema kao preventivu osnuje Azijski monetarni fond s težinom od 100 milijardi dolara s kojima bi se pomoglo krizom zahvaćenim zemljama u održanju. Inicijativu je spriječio predstavnik SAD-a u MMF-u i kriza je zatim počela s devastirajućim posljedicama za zemlje u regiji. Vidjeti Weisbrot, M. (1999) Globalization: A Primer, URL: http://www.cepr.net/GlobalPrimer2.htm (02.04.2004.).

13. Treba istaknuti kako je Svjetska banka najviše u fokusu aktivista i aktivistkinja jer djeluje na globalnom nivou. To ipak ne znači da raspolaže najvećim novcima. Na primjer, 2004. godine podijelila je manje nego prijašnjih godina, niti 15 milijardi dolara, a Europska investicijska banka u ime EU-a kreditirala je 46 milijardi eura. Stoga, brojne organizacije sve više nadgledaju regionalne banke i prosvjeduju protiv njihovih socijalno neosjetljivih ili ekološki neodrživih politika.

14. Misli se na zaduženost u odnosu na ukupan BDP, a ne na ukupan dug.

15. Vidjeti arhivu mailing liste 50 Years is Enough od 13.02.2004., Doing nothing for Ethiopia (31.03.2004).

16. Daje se primjer s projektom Svjetske banke u Bangladešu koji se kritizira jer zahtijeva od majki uključenih u projekt da svaki dan dolaze na dogovoreno mjesto kako bi im se djeca nahranila, što im je nepraktično. Vidjeti arhivu mailing liste 50 Years is Enough od 04.06.2003., WB nutrition programs:wasteful failures (30.04.2004.) Za feminističku kritiku Svjetske banke vidjeti Sparr, P. (ed.) (1994) Morgating Women’s Lives – Feminist Critique of Structural Adjustment, London: Zed Books

17. Posebno je također indikativan slučaj Istočnoga Timora čiji su stanovnici i stanovnice također patili/e za vrijeme diktatorske vlasti Suharta. Indonezija je 1974. godine okupirala Istočni Timor i do 1999. godine indonezijska vojska ubila je trećinu stanovnika otoka. SAD su osigurale 90 posto svoga oružja za indonezijsku vojsku. Nakon što su se 1999. godine na referendumu opredijelili za samostalnost Istočnoga Timora, njegove građane i građanke počele su terorizirati sigurnosne službe i brojne paravojne formacije uz blagoslov središnje vlasti u Indoneziji. Pritom je uništeno 75 posto infrastrukture ionako siromašne zemlje, raseljeno dvije trećine stanovništva i ubijeno oko 2000 ljudi. Kao jedno od najsiromašnijih područja na zemlji, s nepismenošću od 60 posto i prosječnim životnim vijekom od svega 48 godina, odmah nakon samostalnosti Istočni Timor došao je u opasnost da bez odlaganja dobije vanjski dug, jer u budžetu nije bilo dovoljno novaca. Aktivisti i aktivistkinje su pokrenuli veliku kampanju da se Istočni Timor oslobodi ulaska u dužničko stanje te da mu se bezuvjetno pomogne. Pri tom je važno napomenuti kako Australija ubire ogromni profit raspolažući crpljenjem i trgovinom naftom s otoka. Vidjeti arhivu liste 50 Years is Enough na datum 06.05.2002, Last chance ALERT: keep E.Timor out of IMF/WB clutches! (30.04.2004.).

18. Na primjer, u SAD-u se na nacionalnom nivou netko smatra siromašnim kad zarađuje dnevno manje od 8 dolara.

19. Nešto slično rekla je i predstavnica Ženske sekcije jedne od sindikalnih središnjica u Hrvatskoj na temu računanja nezaposlenosti. Naime, po međunarodnim kriterijima dovoljno je da nas se svrsta u sektor zaposlenih ako samo jedan sat tjedno za neki određeni posao primimo novac. Time i brojka od milijardu nezaposlenih s kojom barata ILO, što čini trećinu radne snage, ne daje pravu sliku nezaposlenosti pa onda samim time i siromaštva. Vidjeti Michael Chossudovsky (1998) Global Poverty in the Late 20th Century, URL: http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/chossu.htm (01.04.2004.).

20. Vidjeti tekst Evaluation of Bank global programmes:”poorly-defined” and excluding the poor, od 02. veljače, 2005. na URL: http://www.brettonwoodsproject.org (04.03.2005).

21. Vidjeti URL: http://www.whirledbank.org. Ovdje je važno napomenuti kako se u SAD-u sve više bilježi trend dekomisije brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja, na primjer na riječne tokove i bioraznolikost. Radi se o nekoliko stotina brana, što je mali broj u odnosu na ukupan broj, ali trend je u porastu u ’90-im godinama prošloga stoljeća. Vidjeti Worldwatch Institute (2002) State of the World 2002, London: Earthscan Publications Ltd: 5-6.

22. Vidjeti tekst Bank on agricultural trade: export strategy “impoverishing” od 02. veljače, 2005. na URL: http://www.brettonwoodsproject.org (04.03.2005).

23. Za najbolju i najdublju analizu WTO-a vidjeti Wallach, L. i Woodall, P. (2004) Whose Trade Organisation? A Comprehensive Guide to the WTO, New York: The New Press.

24. Cijeli memorandum sa svim zahtjevima može se vidjeti na URL: http://www.polarisinstitute.org ili www.gatswatch.org (05.04.2004.).

25. Mnogi autori kritiziraju ovakvo uspoređivanje korporativnoga prihoda i državnoga BDP-ja. Bivši savjetnik u WTO-u Philippe Legrain ističe kako je to kao uspoređivanje kruški i jabuka, odnosno kao da tvrdimo da je prodavač voća i povrća koji proda 1000 funti robe tjedno bogatiji od advokata koji zaradi 900 funti tjedno. Ipak, advokatu ostaje sve za potrošiti, a prodavač mora dalje ulagati. Slično tvrde i David Held i Anthony McGrew koji nude i “točnu” tablicu najvećih svjetskih ekonomija. Ipak, antikorporacijski aktivisti i aktivistkinje tvrde kako je to čisto zamagljivanje istine, jer se navodno BDP-ju dodaju i vrijednosti. Za njih je BDP kruto računanje ekonomske aktivnosti koja se percipira kao pozitivna i uključuje sve robe i usluge koje se kupuju i prodaju. Za kritiku usporedbe vidjeti Philippe Legrain (2003) Open World :/ The Truth about Globalization, London: Abacus: 139-140; David Held i Anthony McGrew (2003) Globalization/Anti-globalization, Cambridge: Polity Press: 43-44; a za obranu usporedbe Vidjeti Kevin Danaher i Jason Mark (2003) Insurrection – Citizen Challenges to Corporate Power, London: Routledge: 3.

26. Haliburton i dalje plaća Cheneyu 150.000 dolara zatezne godišnje kompenzacije, valjda za sve što je učinio za korporaciju.

27. Spominju se i raniji “glasnogovornici” (npr. Aristotel) zagovaranja pretvorbe prirode u robe (ili robu) povezujući to s podčinjavanjem žena, urođeničkih naroda vanzapadnoga kruga i općenito svih marginaliziranih skupina širom svijeta. Vidjeti detaljnije Vandana Shiva (1989) Staying Alive, London: Zed Books i Carolyn Merchant (1990) Death of Nature: Women, Ecology and Scientific Revolution, New York: Harper & Row.

28. Vidjeti iscrpan pregled svih ovih upozorenja Ivan Cifrić (1994) Napredak i opstanak – moderno mišljenje u postmodernom kontekstu, Zagreb: HSD.

29. Vidjeti The Global Compact: The UN’s New Deal with ‘Global Corporate Citizens’ (1999) na URL: http://www.xs4all.nl/~ceo/observer5/global.html#note43

30. Vidjeti na URL: http//www.wssd.org.

31. To je navelo jednog od sudionika samita da cinično zaključi kako završna deklaracija donosi dobre vijesti ukoliko nemate WC ili ste riba. Inače, ništa ne vrijedi. Vidjeti Danna Harman (2002) Amid protest summit ends, Christian Science Monitor (September 05) na URL: http//www.csmonitor.com/2002/0905/p01s04-woaf.html.

32. Vidjeti intervju s Naomi Klein na URL: http://www.dailysummit.net/says/interview250802.htm.

33. Vidjeti Održivi razvoj No. 3, listopad 2002, Zagreb: Privredni vjesnik u suradnji s HR BCSD.

34. Vidjeti URL: http://www.baku.org.uk (04.03.2005.). Također je zanimljivo kako je tijekom Clintonove ere, gdje je ovaj uvelike lobirao kod lokalnih vlasti da prihvate projekt, savjetnik BP-a bio dobro poznati Zbigniew Brzezinski. Brzezinski također sjedi u nadzornom odboru USACC-a, što je kratica za Američko-azerbejđansku trgovinsku komoru. Predjednik USACC-a u Washingtonu je Tim Cejka, predjednik Istraživačkoga odjela u ExxonMobileu. Drugi članovi odbora ovog zanimljivog udruženja su Henry Kissinger, James Baker i Brent Scowcroft.

35. Vidjeti za sve slučajeve i još mnoge druge URL: http://www.basd-action.net i URL: http://wbcsd.org.

36. Vidjeti detaljnije na URL: http://www.corpwatch.org/un i http://www.xs4all.nl/~ceo.

37. Za sve citate vidjeti URL: http://www.etcgroup.org.

38. Vidjeti na URL: http://www.etcgroup.org.

39. Vidjeti citat na URL: http://www.zelena-akcija.hr/ge/hrv/znanstvenici.html.

40. Sve kopije se mogu vidjeti na URL: http://www.biointegrity.org

41. Vidjeti The ICC: Crusadin for Investment Liberalisation na URL: http://www.xs4all.nl/~ceo.

42. Rezultati ovih istraživanja mogu se vidjeti u izvještaju Seeds of Doubt (2002) na URL: http://www.soilassociation.org

43. Rezultate pogledati na URL: http://www.gmpublicdebate.org.uk

44. Cijeli izvještaj može se vidjeti na URL: http://www.number10.gov.uk/output/Page4127.asp

45. Cijelo istraživanje može se vidjeti na URL: http://www.iatpc.fred.ifas.ufl.edu.

46. Rezultati cijeloga istraživanja moguće je vidjeti na URL: http://sasw.chass.ncsu.edu/global-food/foodglobal.html

47. Rezulti istraživanja mogu se vidjeti na URL: http://www.biotech-info.net/technicalpaper6.html

48. Vidjeti citat na URL: http://www.agbioindia.org/archive.asp (10.09.2002)

49. Vidjeti izvještaje na URL: http://www.fao.org/biotech/index.asp i URL: http://www.fao.org/es/ESD/at2015/toc-e.htm

50. Po radu Joel Bakena i njegovoj knjizi snimljen je i dokumentarni film The Corporation koji je osvojio brojne nagrade na filmskim festivalima.

51. Sličan primjer, također s automobilskom industrijom, spominje Russell Mokhiber s gotovo 20-godišnjom opstrukcijom korporacija koje proizvode automobile da pod obavezno ugrađuju zračne jastuke u aute. Stručnjak za sigurnost automobila Byron Bloch procijenio je kako je zbog takve politike korporacija u automobilskim nesrećama od ’70-ih godina prošloga stoljeća poginulo 140.000 ljudi u SAD-u. Vidjeti Russell Mokhiber (1996) Corporate Crime: Underworld USA, u Kevin Danaher (1996) Corporations Are Gonna Get Your Mama, Monroe: Common Courage Press: 61-69.

52. Pismo direktora Forda vidjeti na URL: http://www.jumpstartford.com/facts/letter.htm (01.03.2005.).

53. Mnogi ističu kako je upitna manja stopa nezaposlenosti u SAD-u od EU. Za vrijeme Clintonove vladavine 2 milijuna ljudi, 3 posto radne snage, nalazilo se u zatvorima SAD-a te su na taj način brisani iz evidencije nezaposlenih pa je time i značenje maloga postotka jasnije. Sliedećih pet posto je na uvjetnoj, a 15 posto crnačke populacije je u zatvorima. Vidjeti Noreena Hertz (2002) The Silent Takeover – Global Capitalism and the Death of Democracy, London: Arrow Books i Harry Shutt (2001) A New Democracy – Alternatives to a Bankrupt World Order, London: Zed Books.

54. Vidjeti URL: http://www.bbc.co.uk (01.03.05.)

55. Vidjeti URL: http://www.newmediaexplorer.org/sepp/2003/07/13/biotech_giants_exploiting_child_labour.htm (30.04.2004.)

56. Dobar izvor o ratovima za resurse predstavlja knjiga Michaela Rennera (2002) The Anatomy of Resource Wars, Worldwatch Institute, URL: http://www.worldwatch.org (02.04.2005.).

57. Kina je 2005. pretekla SAD u potrošnji žita, mesa, ugljena i željeza, prema podacima Earth Policy Institutea.