Dobra ekonomija | Dra┼żen ┼áimle┼ía

10. MODELI DOBRE EKONOMIJE

 

Prije nego krenemo u predstavljanje modela dobre ekonomije mo┼żda da kona─Źno u potpunosti odgovorimo na ono pitanje s po─Źetka knjige ┼íto je uop─çe novac? Malo smo skrenuli u digresiju i evo nas sada tu. Mada je ok i treba biti tu, jer je povezano s dobrom ekonomijom.

Nije slu─Źajno ┼íto mi je u potrazi za odgovorom na to pitanje kao i mnogo puta pomogao sistemski na─Źin razmi┼íljanja kakvog njeguje i permakultura. Na stranu sve definicije iz enciklopedije, stru─Źnih knjiga i portala, novac je zapravo resurs odnosno energija. Trebali bismo mu tako i pristupati i razumijevati ga. Resurse koristimo i nakon toga se pretvaraju u neke druge oblike. Netko posjeduje izvore tog resursa, netko kontrolira kako se stvara i transportira, kako se koristi i ┼íto se s njim doga─Ĺa kada ga netko potro┼íi. I netko na kraju ostvaruje bogatstvo zbog kori┼ítenja resursa. To je novac i ako mu tako pristupimo permakulturni dizajn nas vrlo pametno vodi do sustava u kojem su gubici resursa svedeni na minimum, u kojem je energija koju dobivamo iz nekog resursa u─Źinkovito usmjerena i koristi se na optimalan na─Źin.

O tome nam govori jedan od 12 permakulturnih principa koje koristimo u dizajnu ÔÇô br. 2 Uhvati i pohrani energiju i to je ono ┼íto mi trebamo kopirati u ekonomiju. Trebamo uhvatiti i pohraniti ┼íto je mogu─çe ve─çu vrijednost koja proizlazi iz nekog poslovanja i op─çenito ekonomije kako bi taj vi┼íak vrijednosti plodio pozitivne stvari, humane odnose i po┼ítivanje ljudi te drugih bi─ça, pravednu raspodjelu tog bogatstva i odr┼żivi odnos prema prirodi i ekosustavima. Ono ┼íto se nama danas doga─Ĺa da poku┼íavamo ne┼íto promijeniti unutar sustava koji je dizajniran prema pravilima koja ne osiguravaju efikasan protok energije i stvaraju ogromne gubitke. To─Źnije re─Źeno, bogatstvo se skuplja kod najbogatijeg sloja stanovni┼ítva na planetu odnosno bje┼żi iz ruku onih koji ga zaista stvaraju, bila to sama priroda, radnici koji rade, ili ─Źitavo dru┼ítvo sa svojim procesima i strukturama. Ujedno stvaratelji pravog bogatstva snose najve─çe gubitke koje nisu stvorili i to je samo jo┼í jedan od gorkih apsurda integriranih u samu bit kapitalizma. U dobroj ekonomiji te┼żimo modelima koji tu energiju i taj vi┼íak vrijednosti koji se stvara mogu uskladi┼ítiti kako ne bi bje┼żala prebrzo i mo┼żemo re─çi i destruktivno.

Pojasnimo to primjerom kojeg ─Źesto koristimo u permakulturi, a radi se o vodi, esencijalnoj potrebi za postojanje ┼żivota. Voda danas kada pada na Zemlju slijedi taj neefikasan pravocrtni princip velikih gubitaka i destrukcije. Dakle, pada ki┼ía i u sustavu koji je okrenut neprijateljski prema prirodi, ta voda oti─Źe brzo i nestaje. Vi┼íak vrijednosti nije uhva─çen i pohranjen. Pogotovo se to doga─Ĺa kada se slijevaju bujice s ogoljenih padina i stvaraju vododerine gdje nose sve pred sobom. Tako funkcionira i dana┼ínja ekonomija koja nosi sve pred sobom ukoliko se gomilanju profita pod svaku cijenu stane na put, s tim da postoji razlika s obzirom da je ekonomija na┼í ljudski izum, napravljen je takav dizajn da netko kupi vi┼íak vrijednosti i veliku ve─çinu toga nezaslu┼żeno prisvaja.

U permakulutnom dizajnu koristimo brojne tehnike i pristupe koji nam omogu─çuju da taj gubitak i destrukciju smanjimo odnosno da sa─Źuvamo i pohranimo energiju. Uvijek imamo spremi┼íte u obliku gustirni ili bilo kojeg tanka za vodu koji skupljaju vodu s krovova. Spremi┼íte koje kad se napuni do vrha voda se prelijeva i kre─çe dalje u kru┼żenje. Taj sakupljeni resurs tro┼íimo onda u na┼íem ku─çanstvu za potrebe pranja su─Ĺa, pranja robe, tu┼íiranja, i ako je voda iz gustirne koju naj─Źe┼í─çe zovemo ki┼ínicom biokemijski ispravna za pi─çe onda je koristimo i u tu svrhu. U na┼íem ku─çanstvu tako─Ĺer postoje tehnike kojima jo┼í jednom usporavamo gubitak energije iz nekog resursa i bijeg njegove vrijednosti tako da koristimo efikasne vodene kotli─çe u wc-u, isto takve tu┼íeve, pametno peremo su─Ĺe i robu te ako smo u mogu─çnosti gradimo kompostne wc-e, jer ako smo ih dobro napravili ili smo kupili kvalitetan model, onda ┼ítedimo vodu i za tu svrhu.

Gotovo je nemogu─çe izbje─çi odre─Ĺeni gubitak energije, zna─Źi imamo otpadne vode iz na┼íeg ku─çanstva makar ih mo┼żemo svesti na zaista iznimno male koli─Źine. Ono ┼íto iza─Ĺe iz na┼íeg ku─çanstva kao otpad mo┼że biti toksi─Źno za okoli┼í i ┼żiva bi─ça zato koristimo proizvode i sredstva koja su biorazgradiva ili se mogu kompostirati, a sve ─Źemu ne mo┼żemo na taj na─Źin produ┼żiti ┼żivot, zbrinjavamo na za to propisana i ovla┼ítena odlagali┼íta. Otpadne vode iz na┼íeg ku─çanstva biolo┼íki tretiramo u biljnim pro─Źista─Źima otpadnih voda gdje nam priroda poma┼że ukloniti bilo koje toksi─Źne i zaga─Ĺuju─çe elemente i spojeve iz otpadnih voda odnosno sprije─Źiti njihov ulazak u ekosustave. Nakon ┼íto je voda obra─Ĺena u biljnim pro─Źista─Źima mo┼że se ponovno koristiti naj─Źe┼í─çe za zalijevanje biljaka u vrtu ili vo─çnjaku. Bio sam na jednom imanju u Sloveniji gdje je voda pro─Źi┼í─çena do razine mogu─çnosti kori┼ítenja te vode za kupanje, a u Njema─Źkoj sam vidio i testiranja ovla┼ítenih laboratorija da je voda ponovno ispravna za pi─çe. Samo dobar prirodni dizajn i zavrtjeli smo jo┼í jedan krug upotrebe resursa. Ako imamo uvjete ni┼że (a mo┼żemo i prije objekta ovisno o terenu) mo┼żemo graditi kanale i jezerca koja slu┼że kao balansi, oni protok vode dovode u ravnote┼żu da nije prebrz i destruktivan, a ujedno slu┼że i kao spremi┼íte vi┼íka vode. Ovime stvaramo i nove biotope na nekom podru─Źju i pove─çavamo bioraznolikost te mo┼żemo tu sakupljenu vodu koristiti i u proizvodnji hrane odnosno biljaka, vo─çki i stabala koja sadimo uz kanale. Stalno pratimo isti obrazac: vi┼íak vrijednosti je slobodan na kori┼ítenje, ali ne raste unedogled. Odnosno kada preraste odre─Ĺeni kapacitet kre─çe na novi put. Nakon te posljednje upotrebe voda odlazi u zrak i zemlju te nam nije vi┼íe dostupna za kori┼ítenje. Ali opet ima svoju ulogu u prirodnom kru┼żenju.

 


Oblici pohrane energije vode

 

Vjerujemo kako je jasna efikasnost i optimalnost ovakvog pristupa resursima i energiji, pogledajte samo na koliko mjesta smo pokrenuli novi smjer i udahnuli ┼żivot resursu kako bi mogao imati korisnu funkciju.

S obzirom da permakulturnim dizajnom mi u─Źimo od prirode i kopiramo obrasce iz ekosustava, svjesni smo da svaki sljede─çi korak zna─Źi da smo dio prvotne energije, odnosno nekog resursa ÔÇ×izgubiliÔÇŁ odnosno da je oti┼íao u neki drugi oblik da bi na kraju do┼íao do faze kada nama vi┼íe nije iskoristiv za na┼íe potrebe. No, doga─Ĺa se na prvi pogled apsurd i ba┼í je zato slatki, jer upravo tom silnom i kontinuiranom akumulacijom/pohranjivanjem ukupna primjenjivost resursa na nekom podru─Źju je pove─çana. Stvaramo najbolje skladi┼íte na svijetu. Ovakve primjere u permakulturnom dizajnu mogli bismo nizati unedogled, ali su mnogi opisani u ZMAG-ovoj knjizi Permakulturni dizajn ÔÇô priru─Źnik uz te─Źaj (2015.) i bitno je da osvijestimo kako svi slijede isti princip Uhvati i pohrani energiju bez obzira govorimo li o vodi, energiji sunca, sjemenu… da i ljudima… da i ekonomiji.

Isti pristup kakav smo ovdje opisali za resurs vode koristimo i za dobru ekonomiju. Ekonomiju i njene vrijednosti i glavni alat novac te┼żimo pohraniti u sustave koji po┼ítuju ljude i prirodu.

Pogledajmo modele dobre ekonomije na sljede─çoj slici:

 

 

U dobroj ekonomiji kroz njene modele na svakom tom mjestu za po─Źetak novog kru┼żenja, hvatamo i pohranjujemo novac i vrijednosti koje se stvaraju. Svaki taj trenutak i mjesto hvatanja i pohrane nam je bitan, jer koristi i ima smisla, ─Źini vrijednima ne─Źije ┼żivote i aktivizam, ne─Źiji rad i stvaranje. I nema potrebe podcjenjivati ─Źak niti one koji su na po─Źetku na┼íe dobroekonomske spirale.

Ina─Źe imamo situaciju kakvu smo opisivali u knjizi gdje ekonomski sustav u utrci za gomilanjem sve ve─çeg profita juri prema dnu i nosi sa sobom sve vrijedno. Dio ponesenog uni┼íti i potpuno izbri┼íe kao da nikada nije postojalo, a dio ponesenog, u ─Źemu vidi financijsku vrijednost, prisvoji i ukrade.

Kroz primjenu permakulture u dobroj ekonomiji mi hvatamo i pohranjujemo vrijednost bez obzira da li je to konkretni proizvod ili roba, mogu─çnost dugoro─Źnog kori┼ítenja neke usluge ili se radi o samom novcu. Radi se o nasu┼ínoj potrebi za ostvarenje cilja kretanja prema pravednijem i odr┼żivijem dru┼ítvu, prema na┼íih 12 sistemskih rje┼íenja, jer svako od mjesta pohranjivanja ucrtanih na na┼íoj spirali, svaki model dobre ekonomije zna─Źi uspjeh za taj cilj, zna─Źi da smo sprije─Źili da vrijednost prebrzo ode i nestane odnosno da je ukradu i prisvoje oni koji niti nisu u njenom stvaranju najvi┼íe ili imalo sudjelovali. Time ubla┼żavamo i apsurdnu situaciju da mi vrlo ─Źesto na┼íim svakodnevnim ┼żivljenjem podr┼żavamo sistem protiv kojeg se borimo i┼í─Źekuju─çi dan s velikim D kada ─çe se sve promijeniti i kada ─çemo ostvariti onu ┼íuplju nadu da ─çemo zadnje u┼że kojim ─çemo objesiti kapitalistu kupiti od njega samog.

Prakticiranjem dobre ekonomije mi─Źemo se od pukog nadanja i i┼í─Źekivanja neo─Źekivanog, ve─ç preuzimamo odgovornost i vlastiti ┼żivot u svoje ruke, ┼żivot na┼íe lokalne zajednice i cijelog dru┼ítva, te na┼íeg planeta i budu─çih generacija. Mi smo time ulaga─Źi u to najljep┼íe skladi┼íte ikada.

Ono ┼íto je jo┼í bitno naglasiti da bez obzira na to ┼íto iz potrebe preglednosti modele ni┼żemo niz spiralu prema nama najobuhvatnijem i prema narativu koji mo┼że dr┼żati liniju op─çeg i zajedni─Źkog pojma, u stvarnom ┼żivotu najljep┼íe pri─Źe su zapravo kombinacija nekoliko modela i to ─çe biti i nagla┼íeno u istaknutim primjerima dobre prakse za svaki od modela.

A najbitnije je naglasiti da su nam ovi modeli bitni jer kako se s njima razvijamo i kako idemo prema zajedni─Źkim dobrima, sudjelovanjem u dobroj ekonomiji mi smanjujemo svoju ovisnost o destruktivnom i nepravednom sustavu, a to smo rekli da nam je prvi cilj. Bez obzira ┼íto radi┬şmo i na kojem podru─Źju smo aktivisti i aktivistkinje ako smo i dalje ovisni onda na┼íe akcije i aktivnosti u dugoro─Źnom smislu imaju efekt trlababa-lan. S obzirom da u modelima dobre ekonomije pohranjujemo novac kao resurs, zadr┼żavamo ga privremeno da plodi odnose i ┼żivi svijet u na┼íim zajednicama i dru┼ítvima, smanjujemo svoju ovisnost o sustavu kojeg ina─Źe hranimo s tim istim resursom ÔÇô novcem. Zato je bitno da se dobro pripremimo i ne odga─Ĺamo primjenu modela dobre ekonomije, jer ─çemo samo tako do─çi do onih 12 sistemskih rje┼íenja koje zagovaramo.

Mo┼żemo biti sigurni da na┼ía dru┼ítva ne─çe biti vi┼íe demokratska ako prvo ne demokratiziramo ekonomiju (Hart, Laville i Cattani, 2013.). Za to nam ne─çe biti dovoljno samo zamisliti ili ÔÇ×izteoretiziratiÔÇŁ takvu ekonomi┬şju ili dru┼ítvo ÔÇô potrebni su nam prakti─Źni modeli i istra┼żivanja u realnosti brojnih nositelja dru┼ítvene ekonomije. Tu me zanima ono ┼íto Capra naziva ÔÇ×zajednicama prakseÔÇŁ (Capra, 2002.), Marta Gregor─Źi─Ź (2013.) ÔÇ×potencieÔÇŁ ili Wright (2011.) ÔÇ×realisti─Źnim utopijamaÔÇŁ.

Bitno je primjenjivati dobru ekonomiju jer kroz njene modele ja─Źamo otpornost i sposobnost prilagodbe na┼íih lokalnih zajednica na krizne situacije. U znanosti se pojam resilience za ekosustave definira kao ÔÇ×koli─Źina promjena koje sistem mo┼że podnijeti (u smislu kapaciteta da apsorbira poreme─çaje) i zapravo odr┼żi iste funkcije, strukture i povratne vezeÔÇŁ (Lewis i Conaty, 2012: 18). U na┼íem slu─Źaju taj pojam se odnosi na sposobnost zajednice da odr┼żi normalan i kvalitetan na─Źin ┼żivota nakon prolaska kroz krizno stanje. S obzirom da modeli dobre ekonomije ┼íire povjerenje i solidarnost, odr┼żivost i odgovornu proizvodnju, demokrat┬şske principe i participativnost, podru─Źja na kojima se prakticiraju modeli dobre ekonomije imaju vi┼íe ┼íanse uspje┼íno pro─çi kroz krizna razdoblja i o─Źuvati osnove za kvalitetan ┼żivot. Kako isti─Źe Bill McKibben: ÔÇ×Moramo se adaptirati na sve ┼íto ne mo┼żemo sprije─Źiti, i moramo sprije─Źiti sve ono na ┼íto se ne mo┼żemo adaptiratiÔÇŁ (Miller and Hopkins, 2013.). Mo┼żemo re─çi kako imamo ┼íest temelja za izgradnju otpornosti zajednice: ljudi, sistemsko mi┼íljenje, sposobnost adaptacije, sposobnost transformiranja, odr┼żivost, te hrabrost (Lerch, 2015.).

Potrebu da na─Ĺemo optimalnu sredinu izme─Ĺu individualnog poigravanja s odr┼żivosti i vje─Źitog i┼í─Źekivanja neke inicijative odozgo, slikovito je pojasnio ve─ç spomenuti permakulturni dizajner i osniva─Ź pokreta Tranzicijskih gradova, Rob Hopkins:

Ôćĺ Ako radimo kao pojedinci i pojedinke biti ─çe premalo.
Ôćĺ Ako ─Źekamo na vlast biti ─çe prekasno.
Ôćĺ Ali ako radimo kao zajednica, mo┼żda bi moglo biti taman na vrijeme, taman dovoljno.

Naša zajednica će biti više otpornija i fleksibilnija ukoliko ima više raznolikosti, modularnosti i uspostavljenih povratnih veza (Hopkins, 2011.).

Vrijeme je da opišemo svaki od ovih modela te ponudimo primjere dobre prakse.

 

Pravedna trgovina (engl. fair trade)

Pravedna trgovina je model kupovanja proizvoda za koje mo┼żemo biti sigurni da ─çe otprilike najmanje tre─çina od kona─Źne cijene oti─çi u ruke direktnom proizvo─Ĺa─Źu. Za tu sigurnost i na┼íu ┼żelju da podr┼żimo osnovne proizvo─Ĺa─Źe, pristajemo platiti ne┼íto ve─çi iznos od iznosa koji se pla─ça za isti proizvod iz ÔÇ×nepravedneÔÇŁ proizvodnje i trgovine.

Za pokret pravedne trgovine isti─Źe se kako je pro┼íao kroz tri razvojna razdoblja (Huybrechts, 2012.). Prvo se ti─Źe samih po─Źetaka s izrazito politi─Źkom orijentacijom ┼íto mo┼żemo smjestiti u 70-e godine pro┼ílog stolje─ça. Glavni cilj je bio osigurati direktnu potporu stanovnicima siroma┼ínih zemalja koji su i dalje htjeli biti autonomni proizvo─Ĺa─Źi, a ne besramno slabo pla─çeni najamni radnici u tvornicama vrlo ─Źesto neljudskih uvjeta koje su proizvodile robu ┼íiroke potro┼ínje za gladne konzumente na zapadu. Nije donosila rezultate politika prosvjeda i kampanja protiv globalnih institucija (Svjetska banka, MMF…) koje su poticale takva degradiraju─ça zapo┼íljavanja u siroma┼ínim zemljama pravdaju─çi to razvojnim politikama i poentiranjem kako im je bolje tu nego na smetli┼ítima gdje su prije bili. S obzirom na sve to, aktivisti─Źke i humanitarne organizacije na Zapadu su odlu─Źile jednostavno osigurati direktne trgovinske kanale s proizvo─Ĺa─Źima iz siroma┼ínih zemalja kako bi im pomogli da opstanu odnosno kako uop─çe ne bi niti morali do─çi u situaciju da im primamljivo izgleda kulisa onih ranije spomenutih ÔÇ×razvojnih politikaÔÇŁ. Oni koji su cijelu stvar gurali u ono doba su se nazivali ÔÇ×alternativnim trgovinskim organizacijamaÔÇŁ, jer su smatrali rije─Ź pravedno preslabom da opi┼íe viziju koju su imali.

Drugo razvojno razdoblje karakteriziraju prve podjele. Dio organizacija se krajem 80-ih godina okrenuo prema zagovaranju certificiranja i danas to mo┼żemo ozna─Źiti kao jedan od presudnih trenutaka u pokretu pravedne trgovine jer su od tada organizacije po─Źele stavljati ve─çi naglasak na sam proizvod, a manje na ljude i politi─Źnost koja je stajala iza cijele pri─Źe na po─Źetku. Od tada proizvode pravedne trgovine prodaju i neke od najve─çih korporacija koje s pravedno┼í─çu nemaju previ┼íe veze. Sami proizvodi se mogu na─çi i u velikim trgova─Źkim centrima te po─Źinje zna─Źajno rasti prodaja brendiranih proizvoda s etiketom pravedne trgovine. O─Źekivano, od tada ne prestaju rasprave koliko je taj trenutak i omlohavio cijelu pri─Źu i viziju onako kako je zami┼íljena. Drugi dio pokreta tada zadr┼żava direktniji odnos s proizvo─Ĺa─Źima i po─Źinju koristiti koncept ÔÇ×svjetskih du─çanaÔÇŁ (engl. world shops) gdje je bitno pomo─çi nebrojene male du─çane (proizvo─Ĺa─Źe) u svijetu direktnom kupovinom, a manje je bitan nadzor nad njihovim proizvodom. Tu se vi┼íe nagla┼íavalo povjerenje i uklju─Źivanje proizvo─Ĺa─Źa u samu mre┼żu te demokratski procesi odlu─Źivanja, a sama oznaka koju su stvorili vi┼íe je bila orijentirana prema organizaciji koja je po┼ítivala ta pravila, nego proizvodu kao takvom sa svim standardiziranim mjerenjima.

Jasno, u stvarnosti su mnoge organizacije, a pogotovo proizvo─Ĺa─Źi koji su ovisili o prodaji koristili sve mogu─çe opcije i kanale za prodaju.

Tre─çe razvojno razdoblje karakterizira pojava organizacija koje pot┬şpuno zaobilaze ÔÇ×stare igra─ŹeÔÇŁ i organizacije koje se etiketiraju kao ovla┬ş┼ítene za upotrebu termina pravedna trgovina te poslovni subjekti ili or┬şganizacije civilnog dru┼ítva sklapaju direktne ugovore s lokalnim proizvo┬ş─Ĺa─Źima i sami stvaraju svoju mre┼żu. Takvi su i primjeri u na┼íim Dobrim pri─Źama koje smo izdvojili. Tre─çe razdoblje je obilje┼żeno diverzifikacijom aktera i zbog relativno ─Źestih slu─Źajeva zloupotrebe markice pravedne trgovine ili pri─Źa istra┼żiva─Źkih novinara i drugih koji su prokazivali da neki od primjera nemaju nikakve veze s markicom kojom se kite.

Mogu otvoreno re─çi kako je od svih modela dobre ekonomije ovaj vjerojatno najkontroverzniji, a razlog je naslje─Ĺe gore opisanih razvojnih razdoblja.

Kao prvi model su najistureniji i uvijek se na─Ĺe neko kome ne┼íto ne pa┼íe. Oni aktivisti koji su malo radikalniji, njima je pravedna trgovina tako pih i itekako kapitalisti─Źka. Oni koji su zapravo malo lijeni i cijelu pri─Źu shva─çaju isuvi┼íe povr┼íno, njima je pravedna trgovina sveti gral i najbolja kajdanka za eti─Źne potro┼ía─Źe. I tu staju.

To je zapravo nefer, jer nam pokazuje koliko smo nesposobni pojmiti realne pozicije i mogu─çnosti odre─Ĺenog procesa, koncepta ili akcije. Na jednoj ljevi─Źarskoj konferenciji sam prije koju godinu predstavljao sli─Źnu spiralu kao ovdje samo nije bila toliko razra─Ĺena, nije postojala dobra ekonomija i nije mi jo┼í do┼íla kao jasna uloga koncepta zajedni─Źkih dobara. Ali poanta je bila sli─Źna s gradiranjem od najjednostavnijih modela do najambicioznijih i najdalekose┼żnijih. Uglavnom su me dobro ispeglali jer im kao s pravednom trgovinom i eti─Źnim bankama prodajem kapitalizam upakiran u ┼íareni celofan. Uglavnom nisam se mogao nikako obraniti i naglasiti da su to samo prvi koraci, kao osnovni modeli koje se onda nadogra─Ĺuje, transformira u kompleksnije i razvija da imaju bolji i dublji utjecaj. Na kraju sam skoro izgubio ┼żivce, ali mirno dao kontru da ako se ne shva─çaju prvi koraci koje je potrebno ugraditi u na┼íu borbu da onda nisu ni┼íta drugo doli najobi─Źniji konzumenti i da im je to omogu─çio kapitalizam. Hm, uvijek sam se pitao za┼íto nikada vi┼íe nisam dobio pozivnicu za sljede─çe konferencije.

Mo┼żemo otvoreno priznati kako modele dobre ekonomije zapo─Źi┬şnjemo s pravednom trgovinom jer je najlak┼ía za primijeniti. Dio je na┼íe svakodnevnice i mo┼żemo usmjeriti svoje djelovanje prema njoj bez prevelikog odugovla─Źenja i priprema. I jasno, to opet ne zna─Źi da u svakom trenutku ignoriramo dosege i utjecaj pravedne trgovine.

Pravedna trgovina ┼ítiti i osna┼żuje one koji su najugro┼żeniji i kojima je najte┼że opstati na tr┼żi┼ítu upravo zbog nepravednih uvjeta i zakona globalne ekonomije. Ni┼íta vi┼íe ni┼íta manje, ali i to je dovoljno zasad i zato nam treba. Od nje imaju korist ljudi u siroma┼ínijim zemljama koji su uz to proizvo─Ĺa─Źi te imaju bogato znanje i vje┼ítine. Dodatno je bitno ┼íto je vrlo vrlo ─Źesto pravedna trgovina povezana s primjerice zadru┼żnim modelom i ─Źini va┼żan segment dru┼ítvene odnosno ponekad i solidarne ekonomije. Zadruge su zaslu┼żne za ─Źak dvije tre─çine svih proizvoda koji se prodaju kroz model pravedne trgovine (Harrison, 2013.), a zajedni─Źko im je ┼íto poku┼íavaju osigurati svoje vlastite eti─Źne standarde i pozicionirati se kao druga─Źiji s potrebom pre┼żivljavanja unutar surovog tr┼żi┼íta.

Danas je pravedna trgovina tr┼żi┼íte koje raste. Neki ve─çi du─çani u europskim zemljama pored hrane nude i ─Źitav niz jo┼í drugih proizvoda: odje─ça, nakit, ku─çanske potrep┼ítine, igra─Źke i drugo.

┼Żelimo naglasiti da pravednu trgovinu ne moramo vezati za ne─Źiju etiketu. Radi se o na─Źinu pona┼íanja i djelovanja. Radi o solidarnosti s izvornim proizvo─Ĺa─Źima kojima nisu naklonjena pravila na tr┼żi┼ítu u kapitalizmu i koji nestaju, jer ih veliki igra─Źi istiskuju, a potro┼ía─Źi ignoriraju. Pravedna trgovina stvara sustav unutar kojeg proizvo─Ĺa─Źi mogu opstati, a potro┼ía─Źi su odgovorni i solidarni. Klasi─Źni primjer pravedne trgovine je odlazak na plac gdje pristajemo kupiti hranu od lokalnih proizvo─Ĺa─Źa hrane premda smo svjesni kako im je hrana skuplja od one u velikim trgova─Źkim centrima. Jo┼í je naprednija verzija organizirana solidarna kupovina direktno od proizvo─Ĺa─Źa ┼íto se kod nas organizira kroz Grupe solidarne razmjene, Solidarne eko grupe ili kroz zadru┼żne modele. Radi se o naprednijoj verziji uglavnom neformalnih oblika pravedne trgovine, jer je tu puno prisniji odnos izme─Ĺu proizvo─Ĺa─Źa i potro┼ía─Źa sa zajedni─Źkim odlu─Źivanjima o cijeni, planiranju proizvodnje i brizi za cijeli sustav. Neki od bolje organiziranih sustava stvaraju i svoje vlastite na─Źine brige za kvalitetu proizvoda i transparentnost u radu kroz posje─çivanja i zajedni─Źki rad. Ovdje nam je puno jasnije gdje novac ide i kako je hrana proizvedena. Upravo ─çemo ovakve modele pravedne trgovine i predstaviti u dobrim pri─Źama jer su manje poznati, a kao aktivistima koji zagovaraju dru┼ítvenu promjenu interesantniji su za primjenu i za nau─Źiti o njihovim modelima.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Zapatisti─Źka kava je primjer nove generacije pravedne trgovine, ona koja zaobilazi tradicionalne organizacije u ovom podru─Źju i stvara direktne odnose s proizvo─Ĺa─Źima i novo tr┼żi┼íte. Premda nemam previ┼íe prostora ulaziti u detalje pa samo kratko o osnovama. Zapatisti su pokret indijanskog stanovni┼ítva u najju┼żnijoj meksi─Źkoj pokrajini Chiapas. Postali su svjetski poznati na Novu godinu 1994. godine zbog oru┼żane pobune protiv vlade i protiv neoliberalizma kao glavnih i odgovornih zbog njihove potla─Źenosti i siroma┼ítva. Prili─Źno brzo su napustili takvu taktiku jer su uvidjeli kako nemaju nikakve ┼íanse u konfliktu s vojskom i pla─çenicima, ali su vrlo brzo po─Źeli koristiti nove medije te komunicirati sa cijelim svijetom pozivaju─çi na solidarnost i zajedni─Źku borbu. Obilje┼żili su sljede─çih deset godina kao jezgra borbe protiv neoliberalnog kapitalizma i svima su bili hit. Danas su od ve─çine zaboravljeni i ┼żive u izolaciji ┼íto samonametnutoj ┼íto uvjetovanu od strane vlade. To je uvelike doprinijelo i zna─Źajnom iseljavanju ljudi iz tog podru─Źja. Na podru─Źju kojeg zauzimaju provode svoj model Dobrog vladanja koji uklju─Źuje (su)odlu─Źivanje i (su)upravljanje lokalnog stanovni┼ítva.

Dio aktivista na Zapadu je odlu─Źio podr┼żati njihova nastojanja i borbu za ve─ça prava i bolji ┼żivot tako da osigura tr┼żi┼íte za njihove proizvode, od ─Źega je naj─Źe┼í─ça kava, premda proizvode i kukuruz, razne rukotvorine i ostalo. Proizvodnja u zapatisti─Źkim zajednicama osigurana je kroz zadruge, a najve─çi distributer u Europi je tako─Ĺer zadruga Cafe Libertad Collective eG iz Hamburga. Zanimljivo je da Cafe Libertad Collective eG proizvo─Ĺa─Źima pla─ça vi┼íe od uobi─Źajene cijene koje su odredile najpoznatije i najve─çe organizacije pravedne trgovine, a kava im je me─Ĺu najjeftinijim na tr┼żi┼ítu ekolo┼íkih kava dobivenih pravednom trgovinom.

Kava se proizvodi ekolo┼íkim metodama u ┼íumskim podru─Źjima na tzv. stablima u sjeni. Nakon ┼íto se podmire tro┼íkovi prodaje i logistike, sav profit i to puno vi┼íe od uobi─Źajene tre─çine ide direktno zapatisti─Źkim zajednicama za pobolj┼íanje zdravstvenih, sanitarnih, obrazovnih i drugih nu┼żnih potreba. Najpoznatija je Cafe Rebelde i nije rijetkost da u mnogim europskim aktivisti─Źkim dru┼ítvenim centrima ili sli─Źnim prostorima vas poslu┼że ovom pobunjeni─Źkom pravednom trgovinom. Meni se to dogodilo na skup┼ítini Svjetske mre┼że za dru┼ítvenu i solidarnu ekonomiju (RIPESS) u Berlinu u rujnu 2015. godine i odu┼íevio sam se kako je dobro cijeli sustav organiziran i koliko ima smisla. Ba┼í danas, kad Zapatisti vi┼íe nisu hit u vijestima.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Gruppi di Acquisto Solidale (G.A.S.) odnosno Grupe za solidarnu potro┼ínju iz Italije dobar su primjer spomenutog u glavnom tekstu ÔÇô organiziranja pravedne i solidarne trgovine na principima u ovom slu─Źaju neformalnog zadrugarstva. Nastali su polovicom 90-ih godina pro┼ílog stolje─ça kao direktan odgovor na lo┼íu kvalitetu proizvoda unutar konvencionalnog tr┼żi┼íta i preskupih proizvoda u uobi─Źajenim lancima zdrave prehrane. Na po─Źetku su se fokusirali samo na hranu, ali se pokret toliko oja─Źao i razgranao da danas osiguravaju tr┼żi┼íte i za kozmeti─Źke i higijenske potrep┼ítine, odje─çu i obu─çu te kupovinu energije dobivenu pomo─çu obnovljivih izvora.

Procjenjuje se da u Italiji danas postoji najmanje 900 grupa za pravednu trgovinu, kako i sami ka┼żu na svojoj internetskoj stranici. Ukupan broj ljudi koji sudjeluje u GAS-evima u Italiji je ogromnih 200.000, a procjenjuje se da svako ku─çanstvo prosje─Źno potro┼íi 2.000 eura godi┼ínje ─Źime osiguravaju direktnu pomo─ç za tisu─çe ekolo┼íkih proizvo─Ĺa─Źa i specijaliziranih obrta, ali i poduze─ça male i srednje veli─Źine. GAS-evi su raznoliki, od 25 obitelji koje kupuju preko svega par proizvo─Ĺa─Źa do pravih velikih mre┼ża gdje je i vi┼íe od 100 ljudi. Negdje je fokus na samu pravednu trgovinu, negdje se ┼íiri na politi─Źki aktivizam, negdje je poanta dobiti lokalno proizvedenu ekolo┼íku hranu ili druge proizvode bez drugih odnosa, negdje se posje─çuje proizvo─Ĺa─Źe. Zato im se poma┼że u sezonskim poslovima, pripremama i planiranju sjetve ili sadnje pa ─Źak i pla─ça unaprijed hrana kako bi imali dovoljno financijskih sredstava za pokrenuti proizvodnju bez potrebe da se nepovoljno zadu┼żuju kod banaka.

 

Eti─Źne banke

Eti─Źne banke su nam danas nasu┼íno potrebne iz nekoliko razloga. Prvi je ┼íto nam omogu─çavaju ÔÇ×sakritiÔÇŁ novac koji imamo na ─Źuvanje instituciji s kojom ne─çemo imati eti─Źnih problema kao s uobi─Źajenim bankama koje nezaslu┼żeno plivaju u na┼íim, dru┼ítvenim i dr┼żavnim nov─Źanicama i koje pomo─çu nepravedno visokih kamata ostvaruju zastra┼íuju─çe prihode.

Radi se o vrlo jasnoj poruci i stavu da ne ┼żelimo podupirati one institucije koje su uvelike doprinijele nestabilnom ekonomskom sustavu koji produbljuje razlike izme─Ĺu bogatih i siroma┼ínih. Bio bi veliki problem da nemamo eti─Źne banke, jer onda bi bez prave alternative klackali se izme─Ĺu banaka koje su podjednako lo┼íe.

Drugi bitan razlog je ┼íto velika ve─çina eti─Źnih banaka u sebi ima ugra┬ş─Ĺen stav kako same ne ┼żele investirati ili financijski sudjelovati u bilo kojim projektima koji se destruktivno odnose prema okoli┼íu, drugim ljudima, djeci, zdravlju i sli─Źno. Neke banke rade na principu izbora samog klijenta za koje aktivnosti ne ┼żeli da se koristi njegov novac. Zna─Źi, ovdje imamo sigurnost da se novcem kojeg smo povjerili banci na ─Źuvanje ne─çe financirati projekti koji uklju─Źuju dje─Źji rad, trgovinu oru┼żjem, uni┼ítavanje okoli┼ía i sli─Źno. Tako─Ĺer, velika ve─çina eti─Źnih banaka automatski se pridr┼żava pravila da ne sudjeluju svojim kapitalom u rizi─Źnim investicijama i ┼ípekuliranju na burzama. Jedan od gorih osje─çaja s obi─Źnim bankama je ┼íto koriste na┼íe resurse (novac) za aktivnosti i projekte s kojima se mi nikako ne sla┼żemo. Time dolazimo do pravog apsurda da je mogu─çe da mi prosvjedujemo ili se borimo protiv implementacije nekog projekta, a banka gdje dobivamo pla─çu ili dr┼żimo u┼íte─Ĺevinu ga financira. Na┼íim novcem. Kod eti─Źnih banaka toga nema i sve je puno transparentnije ┼íto se doga─Ĺa s na┼íim resursima koje smo posudili banci da ih pri─Źuva. U SAD-u je u posljednjih nekoliko godina nekoliko milijuna ljudi sklonilo svoj novac u takve eti─Źno financijske institucije.

Tre─çi bitan razlog u korist eti─Źnih banaka je njihov sam karakter i svrha poslovanja. Ve─çina eti─Źnih banaka financiraju upravo one projekte koji ┼íire prostore odr┼żivosti, solidarnosti i dru┼ítvene pravde, projekte koji su uglavnom nezanimljivi obi─Źnim bankama. Primjerice, u Italiji zadru┼żne banke imaju udio na ukupnom tr┼żi┼ítu od 7%, ali ┼íto se ti─Źe kredita malim i srednjim poduzetnicima imaju 20% od ukupno izdanih kredita (EC, 2013.). Nadalje, vrlo ─Źesto kao ─Źlanovi, ali i korisnici usluga eti─Źnih banaka svoje mjesto nalaze socijalne zadruge, ekolo┼íka proizvodnja, obnovljivi izvori energije, uklju─Źivanje marginaliziranih skupina u dru┼ítvu te na─Źelno ja─Źanje socijalne kohezije, solidarni projekti me─Ĺusobnog pomaganja, odr┼żiva arhitektura i graditeljstvo i sli─Źno. Time zapravo scena koja se bori za bolji svijet akcijama i kampanjama ili primjerima dobre prakse ili oboje, dobiva prakti─Źan alat za osiguravanje financijske podr┼íke kroz eti─Źne banke.

Mnoge eti─Źne banke su organizirane kao zadruge ili po┼ítuju zadrugarski princip jedan ─Źovjek jedan glas.

Ovdje vrijedi isto kao i kod pravedne trgovine da zapravo govorimo o eti─Źnom pristupu u bankarstvu. Svoju raznolikost vuku jo┼í od po─Źetaka bankarstva kakvog poznajemo danas, gdje su mnoga strukovna udru┼żenja, proizvodne zadruge pa i sindikati imali svoje banke koju su pomagale ─Źlanovima da do─Ĺu do kapitala (Weber, 2013.). Financijske institucije koje koriste ime eti─Źne banke okuplja primjerice u Europi mre┼ża FEBEA ÔÇô Europska federacija eti─Źnih i alternativnih banaka, a koja ima 26 ─Źlanice. Glavni cilj mre┼że je na europskoj razini zagovarati i promovirati interese eti─Źnog bankarstva, ali i me─Ĺusobno si pomagati te ja─Źati kapacitete onih kojima treba podr┼íka.

Pored eti─Źnih banaka postoje i lokalno razvojne financijske institucije koje, premda nemaju status banaka, osiguravaju financijsku pomo─ç ja─Źanju odr┼żivosti i solidarnosti na lokalnoj razini u mnogim zemljama od Brazila do Velike Britanije, a to je bit eti─Źnog bankarenja. U Njema─Źkoj radi 1100 zadrugarskih banaka s 16 milijuna ─Źlanova i ─Źlanica (Murray, 2013.). U najve─çoj svjetskoj zadruzi Mondragon iz ┼ípanjolske Baskije, ─Źesto isti─Źu kako ne bi bili tu gdje jesu danas da vrlo brzo nisu uspostavili vlastitu banku Laboral Kutxa koja je sve proizvodne i druge projekte pratila prijateljskim vjetrom u le─Ĺa povoljnijim kreditima. Europska asocijacija zadru┼żnih banaka (EACB) ima 31 ─Źlanicu u 24 europske zemlje. ─îlanice EACB-a zapo┼íljavaju 860.000 ljudi, imaju 78 milijuna ─Źlanova, a korisnika usluga 205 milijuna ljudi. O ra┼íirenosti i snazi ovog koncepta u SAD-u dovoljno govori podatak da je u toj zemlji preko 90 milijuna ljudi ─Źlanovi i ─Źlanice neke od kreditnih unija koje zajedno imaju vrijednost kapitala preko jednog trilijuna dolara (Rifkin, 2014.). Izra─Źunajte ─Źlanove i ─Źlanice te korisnike usluga ovih banaka i vidjet ─çete koliko je ovdje dobra ekonomija sna┼żna i vitalna.

Kada smo ve─ç do┼íli do SAD-a vrlo je zanimljiv slu─Źaj i Banke Sjeverne Dakote. Osnovana 1919. godine kako bi osigurala povoljne kredite kako lokalni poljoprivrednici i mala obiteljska gospodarstva ne bi gubili zemlju i farme zbog ┼ípekulacija cijenama zemlji┼íta i nepovoljnih odnosa na tr┼żi┼ítu hrane. Banka Sjeverne Dakote je jedinstven primjer javne banke u rukama savezne dr┼żave koja prema zakonu sav novac kojim raspola┼że ula┼że u tu banku. Tako kapital savezne dr┼żave postaje kapital banke na korist proizvo─Ĺa─Źa i gra─Ĺana ove savezne dr┼żave (Brown, 2010.). Ono ┼íto je zanimljivo kako je posljednju financijsku krizu kreiranu u SAD-u ova javna banka manje osjetila nego one razvikane i pohlepne koje su poslije apsurdno spa┼íavane bez ikakvih uvjeta ili zahtjeva za promjenom na─Źina poslovanja i to novcem ljudi koje su ionako prevarili. Ostaje opet pitanje: za┼íto je to jedina takva banka u SAD-u?

Mnogi su neskloni eti─Źnim bankama, jer je to kao isto kapitalizam, postoje kamate samo manje i nije to to. Smatram takvu kritiku plo┼ínom, a u biti i nepravednom. Institucije koje smatramo da pripadaju eti─Źnom bankarstvu zaista operiraju na financijskom tr┼żi┼ítu koje je nemilosrdno i brutalno, a kao manji igra─Źi na terenu nije im lako zaobilaziti sve zamke i podr┼íke koje sustav daje velikim bankama, kao uostalom i u gotovo svim drugim podru─Źjima u kapitalizmu. Treba osvijestiti kako se eti─Źne institucije u financijama nalaze dodatno u te┼íkom polo┼żaju, jer podlije┼żu istim ili gotovo istim pravilima kao i velike banke, a mnogi zahtjevi uop─çe nisu primjereni za njih s obzirom na karakter i svrhu djelovanja. Primjerice, od kada je donesen zakon Dodd-Frank u SAD-u broj ÔÇ×banaka zajedniceÔÇŁ koje imaju imovinu manju od milijardu dolara je smanjen za 1524 ┼íto je stra┼íno (Brown, 2015.).

Kao ┼íto smo rekli, eti─Źni pristup u bankarstvu nam je bitan jer vrijedan resurs ÔÇô novac zadr┼żava du┼że u orbiti pozitivnih stvari i procesa, osna┼żuje lokalne zajednice, poma┼że ┼íirenju solidarnosti i pomaganja u dru┼ítvu, i u biti ┼ítiti u financijskom smislu one koji se bore za bolji svijet.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

┼ávedska kooperativna banka JAK danas ima 40.000 ─Źlanova s ukupnom imovinom od 163 milijuna dolara i kreditima u iznosu od 147 milijuna dolara. Primje─çujete odmah kako nemaju vi┼íe realiziranih kredita u odnosu na kapital. JAK je kratica za Zemlja Rad Kapital. Po─Źeli su inspirirani danskim modelom 1965. godine, a 1997. godine prihva─çen je amandman na zakon o bankama kojim je osigurano da ih se prihvati kao financijsku instituciju.

Banka funkcionira na principima me─Ĺusobnog pomaganja i uzajamnosti jer svi ─Źlanovi su skupili novac na jedno mjesto (pohranili su ga) i dijele ga jedni drugima bez kamata za osiguranje hipoteka, ve─çu energetsku u─Źinkovitost u stambenim objektima ─Źlanova, tro┼íkove studiranja i drugo. Najvi┼íe odlazi upravo na kupovinu stambenih objekata, energetsku u─Źinkovitost u objektima gdje ─Źlanovi i ─Źlanice ┼żive i na refinanciranje podignutih kredita u obi─Źnim bankama (80% ukupnih kredita), a ostatak financira dru┼ítvenopoduzetni─Źke i ekolo┼íke projekte. S obzirom koliko danas ljudi odlazi u du┼żni─Źko ropstvo zbog jedine svoje nekretnine, jasna je va┼żnost uloge JAK u osiguranju krova nad glavom svojim ─Źlanovima i ─Źlanicama. JAK ima sjedi┼íte u gradi─çu Sk├Âvde plus 30 podru┼żnica, ali u kontekstu dobre ekonomije iznimno je va┼żno naglasiti kako opstaju zahvaljuju─çi pomo─çi oko 650 volontera u lokalnim zajednicama gdje su prisutni i aktivni te ne bi mogla postojati bez njihovog rada. Tu cjelokupnu uslugu i sustav koristi oko 40.000 osoba koji su ─Źlanovi banke. Banka se financira tako da zara─Źunava tro┼íak od 3.2% iznosa kredita za svoj hladni pogon. To je jednokratni tro┼íak i ne napla─çuje se dalje tijkom otpla─çivanja kredita. Dalje se ─Źlanovima i ─Źlanicama napla─çuje godi┼ínja ─Źlanarina za podr┼íku edukativnim aktivnostima, tro┼íkovima volontera i ─Źasopisu. Svaki ─Źlan ima jedan glas. Kamate se ne napla─çuju.

Sustav je dizajniran tako da imate svoj ra─Źun na kojem ─Źuvate novac te sukladno tome u budu─çnosti ostvarujete pravo na pribli┼żno istu vrijednost kredita koliko ste dozvolili drugima da koriste sredstva iz va┼íeg ra─Źuna. Ra─Źun za ─Źuvanje se mora dr┼żati najmanje pola godine prije nego se zatra┼żi kredit.

Radi sigurnosti, 20% vrijednosti ukupnih depozita je spremljeno u vladine obveznice kako bi se moglo reagirati uslijed poplave lo┼íih kredita ili zna─Źajnog osipanja ─Źlanova s udjelima. Udio lo┼íih kredita je ispod 0,5%.

Odli─Źna je ideja i The Local Enterprise Bank inovacija gdje ─Źlanovi i ─Źlanice mogu ulo┼żiti svoje vlastite uloge u projekte ja─Źanja poduzetni┼ítva koje ─çe podupirati potrebe lokalne zajednice.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Kao ┼íto je primjer ┼ívedskog JAK-a poseban jer ima inovativan na─Źin pohranjivanja i kreditiranja, Banca Etica je primjer klasi─Źne banke koja je eti─Źna. Radi se o prvoj banci takve vrste u Italiji, a direktno je vezana za sustav me─Ĺusobne pomo─çi i zadrugarstva koji je iznimno razvijen u toj zemlji.

Zadrugarska dru┼ítva i 21 organizacija civilnog dru┼ítva za op─çe dobro stvorili su krajem 1994. godine udru┼żenje kojem je cilj bio stvaranje eti─Źne banke, a godinu nakon skupili potrebnih 6,5 milijuna eura po─Źetnog kapitala za osnivanje Banke Etice, kojoj je pravni status bio zadru┼żno poduze─çe. Nakon dodatne akcije prikupljanja sredstava krajem 1998. godine, talijanska Centralna banka izdaje dozvolu za rad Banca Populare Etica. Sljede─çe godine je otvorena prva podru┼żnica u Padovi. Dug je put i uvijek ka┼żemo kako ne treba odustajati od putovanja.

Banka danas ima 60 grupa lokalnih dioni─Źara koji slu┼że kao prva to─Źka za kontakt s ban─Źinim dru┼ítvenim i kulturalnim aktivnostima.

Do danas se Banca Etica specijalizirala u financijskoj potpori upravo onim projektima dobre ekonomije koji su bitni za kvalitetu ┼żivota i odgovoran odnos prema okoli┼íu, a koji velikim i konvencionalnim bankama slu┼że samo kao PR prirepak uobi─Źajenom cije─Ĺenju legaliziranim kamatarenjem. Projekti proizvodnje ekolo┼íke hrane i socijalnih zadruga, pravedne trgovine i dru┼ítveno-kulturalnih centara, uklju─Źivanja u dru┼ítvo marginaliziranih dru┼ítvenih skupina i obnovljivi izvori energije u vlasni┼ítvu samih ljudi, sve i jo┼í mnogo drugih podru─Źja nalaze se u poslovnim knjigama ove eti─Źne banke kao projekti kojima su osigurali financijsku i stru─Źnu podr┼íku.

Bitno nam je osvijestiti jo┼í jednom da se modeli dobre ekonomije te┼że ostvaruju bez jedne ovakve podr┼íke i tu je ogromna vrijednost eti─Źnih banaka, a razgranata i kvalitetna razvijenost dru┼ítvene i solidarne ekonomije u Italiji to potvr─Ĺuje.

Glavno tijelo je Skup┼ítina dioni─Źara na kojoj svaki dioni─Źar ima jedan glas neovisno od svog udjela, a na skup┼ítini se bira i Upravno vije─çe od 10 ─Źlanova koje se brine za svakodnevno poslovanje banke.

Logi─Źno, ova banka je duboko ukorijenjena u svoju lokalnu zajednicu i povezana s dru┼ítvom kojeg predstavlja i kojem poma┼że u financijskom smislu. Uostalom, oni koji se zala┼żu i bore za op─çe dobro su i osnovali banku. Banka ima posebnu liniju financijske pomo─çi napravljene u suradnji s konzorcijima socijalnih zadruga, savezima organizacija civilnog dru┼ítva, radni─Źkim udru┼żenjima za projekte njihovih ─Źlanova. Posebno se podupiru i projekti podr┼íke razvoju pravedne trgovine u samoj Italiji, ali i me─Ĺunarodno od kojih valja izdvojiti suradnju u Hondurasu i ┼ári Lanki.

Banca Etica je poznata i kao jedna od osniva─Źica FEBEA-e (European Federation of Ethical and Alternative Banks), Europske federacije eti─Źnih i alternativnih banaka, udru┼żenja koja na europskoj razini zagovara i promovira interese eti─Źnog bankarstva. Neke ─Źlanice FEBEA-e osnovale su 2002. godine SEFEA-u ÔÇô Europsko poduze─çe za alternativno i eti─Źno financiranje kao udru┼żenje za podr┼íku.

Kao najiskusnija u svom podru─Źju veliki zna─Źaj Banca Etica daje i podr┼íci unutar svog sektora, drugim bankama ili inicijativama sa sli─Źnim vrijednostima poput ugovora o pomaganju i savjetodavno-tehni─Źke podr┼íke banci FIARE u ┼ípanjolskoj Baskiji ili na┼íoj Zadruzi za eti─Źno financiranje u njenom nastojanju da se stvori eBanka. Banka Etica je bila partner u ─Źak 15 europskih projekata u okviru EQUAL inicijative pokrenute unutar Europskog socijalnog fonda.

Banka danas ima 38.311 ─Źlanova od ─Źega je ─Źak 6267 pravnih subjekata. Nevjerojatno koja podr┼íka i s jedne i s druge strane. Temeljni kapital banke iznosi 55 milijuna eura, iznos kredita 869.343.00 eura, a iznos pohranjenih sredstava iznosi 1.058.843.000 eura. Kao i u slu─Źaju JAK-a i ovdje se pazi da iznos kredita ne mo┼że biti ve─çi od novca kojeg banka posjeduje na ra─Źunima svojih ┼ítedi┼ía i ulaga─Źa.

Banca Etica ima 230 zaposlenika u 17 podru┼żnica, ali ono ┼íto je tako─Ĺer bitno ima 24 ÔÇ×putuju─çih bankaraÔÇŁ koji su na terenu, komuniciraju i rade s ljudima kojima osiguravaju financijska sredstva te poma┼żu sa stru─Źnim savjetima. Uza sve to imaju svega 0,4% kredita koji se nisu uspjeli vratiti.

 

Zadruge

Zadruge su autonomna udru┼żenja osoba koje se dobrovoljno ujedinjuju radi ostvarenja svojih zajedni─Źkih ekonomskih, socijalnih i kulturnih potreba i nastojanja kroz poduze─çe kojim zajedni─Źki upravljaju na demokratskim principima.

Polovicom 19. stolje─ça dok je te┼żnja potla─Źenih radnika za radikalnim prevratom bila na vrhuncu, dio pokreta odlu─Źio je ne ─Źekati veliki dan nakon kojeg vi┼íe ni┼íta ne─çe biti isto, ve─ç su odmah krenuli sa stvaranjem alternativne prakse koja se odnosila prema uklju─Źenima s po┼ítovanjem i uz primjenu najvi┼íih demokratskih na─Źela. Tako je krajem 1844. godine u malom du─çanu nastala prva zadruga Rochdale Society of Equitable Pioneers gdje su se dva dana u tjednu prodavale osnovne prehrambene namirnice.

Tada je doneseno sedam principa zadrugarstva koji su još dugo nakon toga bili neupitni i nepromjenjivi za sve one koji su prakticirali zadrugarstvo:

1. Dobrovoljno i otvoreno ─Źlanstvo
2. Demokratsko upravljanje
3. Ravnopravno ekonomsko sudjelovanje ─Źlanova
4. Autonomija i neovisnost
5. Obrazovanje, obuka, informiranje
6. Suradnja me─Ĺu zadrugama
7. Briga za zajednicu (uveden 1995. godine na kongresu Me─Ĺunarodnog saveza zadruga ┼íto je ozna─Źavalo ┼íirenje razine odgovornosti i suradnje).

Danas se u skladu s vremenom i potrebama zagovara i osmi princip koji bi se ticao ekolo┼íke odr┼żivosti (Harrison, 2013.).

Ono ┼íto je zanimljivo znati danas kada su zadruge jedan od najrazvijenijih modela dobre ekonomije u smislu ekonomske snage i broja zaposlenih, kako je osniva─Źki kapital ove prve zadruge bio 28 funti od 28 osniva─Źa (Restakis, 2010.). S obzirom da ovdje nemamo prostora i─çi iscrpno u povijest i analizu zadrugarskog pokreta, skre─çemo pa┼żnju na dvije fascinantne knjige na ovu temu, ve─ç spomenutog Johna Restakisa (2010.) Humanizing the Economy ÔÇô Co-operatives in the Age of Capital i Roba Harrisona (ur.) (2013.) People over Capital ÔÇô The co-operative alternative to capitalism.

U svakom slu─Źaju je va┼żno istaknuti da su zbog ┼íirih dru┼ítvenih i politi─Źkih tokova zadruge nastavile svoj razvoj paralelno odnosno odvojeno od glavne struje radni─Źkog pokreta koja je stremila diktaturi proletarijata. Time su se zadruge donekle odmaknule od politike i razvijale u ekonomskom podru─Źju na korist naj─Źe┼í─çe svojih ─Źlanova. To je bila ujedno prednost zadruga jer su bile ispod radara, pa mo┼żemo re─çi kako su se, osim totalitarnih sustava i s desna i s lijeva koji su ih otvoreno uni┼ítavali ili kontrolirali, zadruge izborile za prostor unutar ekonomskog sustava ┼íire─çi odnose solidarnosti i demokratskih na─Źela. No, istovremeno bio je to i izazov za zadruge te je kao takav do odre─Ĺene razine ostao i danas, jer se nisu uspijevale istaknuti izvan toga ÔÇô dobrog prostora za radno mjesto bez kapaciteta za ┼íire politi─Źko djelovanje.

Premda mnogi kritiziraju zadruge kao nedostatan oblik za totalnu promjenu dru┼ítvenih odnosa, radi se pomalo o teoretiziraju─çoj bezvezariji, jer se iz zadruga nije nikad niti tvrdilo da su alfa i omega ukupne borbe za bolji svijet. A zasigurno jesu jedan od najboljih na─Źina za praksu modela dobre ekonomije koji ─çe nam biti potrebni i u nekom boljem svijetu.

Zadruge su pro┼íle dug put od brige za svoje ─Źlanove i me─Ĺusobnog pomaganja do otvaranja prema van, prema lokalnoj zajednici gdje djeluju.

U mnogim dijelovima svijeta zadruge zapo┼íljavaju ili okupljaju velik broj stanovnika i zauzimaju zna─Źajan udio na tr┼żi┼ítu poput talijanskih regija Emilia Romagne, Toscane i Trentina ili kanadskog Quebeca. Raznolikost podru─Źja i tema koje pokrivaju je nepregledna. Gotovo da nema podru─Źja u ekonomiji i dru┼ítvu gdje ne nalazimo vrlo uspje┼íne zadruge. U Danskoj koja je u svijetu poznata ┼íto preko 40% elektri─Źne energije dobije od energije vjetra, 2000 energetskih zadruga sa 150.000 ─Źlanova i ─Źlanica ima u ukupnim kapacitetima vjetroelektrana udio od oko tri ─Źetvrtine. U Brazilu preko 70.000 doktora lije─Źi ljude kroz lije─Źni─Źku zadrugu UNIMED, a Co-op City u Bronxu u New Yorku je s oko 50.000 stanovnika najve─ça stambena zadruga na svijetu. Mljekarska industrija u Indiji organizirana na zadru┼żnim principima zapo┼íljava vi┼íe od 10 milijuna ljudi te sudjeluje sa 17 posto udjela u ukupnoj proizvodnji mlijeka. U Keniji zadruge dr┼że 70% tr┼żi┼íta kavom i 95% pamuka. Imamo zadruge koje su bez premca u svojim zemljama kao ┼íto je zadruga Mondragon iz ┼ípanjolske regije Baskije sa skoro 75.000 zaposlenih ili najve─ça mre┼ża potro┼ía─Źkih zadruga na svijetu u Japanu sa ─Źak 24 milijuna ─Źlanova i ─Źlanica (svaka tre─ça obitelj u zemlji je ─Źlanica potro┼ía─Źkih zadruga).

U dana┼ínje vrijeme ljudi provode vi┼íe vremena na radnom mjestu nego unutar direktnog politi─Źkog procesa, pa modeli dobre ekonomije koji to spajaju su i vi┼íe nego vrijedni, jer je ÔÇ×nedostatak demokracije u ekonomiji trajna prijetnja opstanku demokracije u politiciÔÇŁ (Restakis, 2010: 21). Zadruge omogu─çuju da, premda u nepovoljnim uvjetima za njih, danas prakticiramo radno-vlasni─Źke odnose, razinu demokratskih oblika odlu─Źivanja, potrebu umre┼żavanja i suradnje, va┼żnost intrinzi─Źnih vrijednosti pri odabiru zaposlenja te drugih nu┼żnih uvjeta za dugoro─Źne i strate┼íke promjene koje su nam potrebne.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Catalan Integral Cooperative (CIC) novo je ime u svijetu zadrugarstva, a ovdje je predstavljamo jer je zbog svog jedinstvenog organizacijskog sustava i na─Źina odlu─Źivanja te ukorijenjenosti u trenutno jedan od najvitalnijih aktivisti─Źkih pokreta u svijetu, vrlo brzo u┼íla u vidokrug mnogih ljudi i pobudila veliko zanimanje. Dapa─Źe, mo┼żemo re─çi kako je paralelno teklo stvaranje te istra┼żivanje zadrugarskih potencijala u ┼ípanjolskoj Kataloniji pored velikih prosvjeda protiv vladinih politika ┼ítednje koje su i┼íle direktno protiv onih koji su ionako najvi┼íe izgubili u ekonomskoj krizi te zemlje i protiv mladih.

Dodu┼íe, mo┼żemo re─çi kako je paralelno tekla i iznimna personaliziranost pri─Źe kroz lik i djelo jednog od osniva─Źa Enrica Durana koji je postao poznat u cijelom svijetu jer je 2008. godine javno objavio kako ve─ç nekoliko godina krade novac iz banaka kroz prikrivene ra─Źune i la┼żne identitete te taj novac proslje─Ĺuje organizacijama koje se bore protiv kapitalizma. Procijenjeno je da se radi o najmanje pola milijuna eura koje je tako lijepo reciklirao u ne┼íto pozitivno, a Duran je vrlo brzo dobio epitet modernog Robina Hooda. Tako je dakle tekla i tre─ça linija paralelno, njegova osobna maklja┼ża s bankama i pelje┼íenje njihovog novca pored informiranja javnosti o nepravednosti ovog sistema i pripremi za prakti─Źni rad na terenu.

Na jednom od akcija inicijalne grupe na sveu─Źili┼ítu u Barceloni, Duran je uhap┼íen na osnovu tu┼żbe nekoliko banaka, a javni tu┼żitelj je tra┼żio 8 godina zatvora. Dva mjeseca nakon toga je pu┼íten iz zatvora zbog anonimnog pologa jam─Źevine.

Nakon aktivne 2009. godine kada su jako radili na promociji koncepta, po─Źetkom sljede─çe godine organizira se prvi sastanak za osnivanje CIC-a. U tipi─Źno ┼ípanjolskom aktivisti─Źkom stilu, a vrlo blisko na┼íoj knjizi pozivaju na sastanak sve aktiviste odrast pokreta, permakulture, agroekologije, tranzicijskih gradova, samoupravljanja, anarhosindikalizma i drugih modela iskrene sindikalne borbe, dru┼ítvene ekologije, solidarne ekonomije, autonomije i ┼żivota izvan kapitalizma. Prvi cilj je bio stvaranje lokalnih zadruga na integriranim osnovama, a zatim je to trebala pratiti mre┼ża dru┼ítvene valute za razmjenu.

Zadruga od 2012. godine ima u Barceloni iznimno popularno sjedi┼íte Aurea Social u trokatnici koja je nekad bila spa centar, a pored sjedi┼íta CIC-a nudi i ─Źitav niz usluga poput igraonice za djecu, brojnih radionica, prostora za prodaju zadru┼żnih proizvoda i tako dalje.

Organizirani su tako da se donose odluke na otvorenim skup┼ítinama koje imaju trajan karakter. Op─çenito se cijela organizacija temelji na umre┼żavanju i stvaranju sinergije izme─Ĺu raznih pravnih oblika i ─Źlanova:

Ôćĺ eko-mre┼że koje su glavni centri za razmjenu te osiguravaju lokalnu odr┼żivost kroz ja─Źanje povjerenja, uzajamnosti, solidarnosti, suradnje i ekologije;
Ôćĺ lokalni samoupravlja─Źki hub-ovi kao prostori smanjenja ovisnosti o sistemu, kao autonomne kolektivne zajednice; te
Ôćĺ mre┼ża integriranih zadruga kao temelj proizvodnje.

Razvili su svoju valutu ECO koja se koristi za nabavku proizvoda iz centralnog mjesta za opskrbu, a imaju program osiguranja mjesta za ┼żivot i prava na dom, zdravlja, edukacije, znanosti i tehnologije te transporta.

Duran je cijelo vrijeme radio na slobodi kao da mu ne prijeti novo su─Ĺenje. Zaista je tako i bilo nekoliko godina jer banke koje su ga tu┼żile oklijevale su s aktivnijim pristupom jer su se grozile pretvaranja sudnice u ÔÇ×politi─Źki teatarÔÇŁ. Ipak, po─Źetkom 2013. godine Duran je dobio poziv na sud. Nekoliko dana prije prvog saslu┼íanja nestao je te je za njim raspisana tjeralica. Bez obzira na svoje fizi─Źko nestajanje, ostao je aktivan na daljnjem razvoju integralno antisistemskog zadrugarstva. Osnovao je FairCoop kao ideju stvaranja sna┼żne financijske mre┼że za pokret, a glavni alat u tome mu je trebao biti FairCoin, eti─Źnija i odr┼żivija varijanta poznatijeg BitCoina. S polovi─Źnim uspjesima sa samom kriptovalutom, zanimljivo je kako mu u Vije─çu zajedni─Źkih dobara u FairCoopu sjede mnogi autori koje spominjemo u dijelu knjige o zajedni─Źkim dobrima.

U vrlo kratkom vremenu CIC je do┼íao do 800 ─Źlanova i nekoliko tisu┬ş─ça osoba koje sudjeluju u njihovim programima i doga─Ĺanjima. Zanimljivo je da su danas do┼íli od svih svojih proizvoda i podru─Źja koja su kao zadru┬şga razvili vrlo blizu onih po─Źetnih ÔÇ×ukradenihÔÇŁ pola milijuna eura.

S obzirom na vrlo jasne i decidirane pozicije i stavove koji govore o ┼żivotu izvan i poslije kapitalizma, CIC je zasigurno jedna od najradikalnijih zadruga danas, ali u tom miksu osobnog kulta li─Źnosti, predanog rada na terenu i kontinuirane prisutnosti kroz promotivne aktivnosti, radi se o jednom od trenutno najzanimljivijih ali i naji┼í─Źekivanijih pri─Źa dobre ekonomije.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Cleveland model se danas istra┼żuje u svijetu kao primjer velikog i zaokru┼żenog pristupa zadrugarstvu. Radi se o op─çem i sinergijskom pristupu vi┼íe organizacija koji ima podr┼íku same gradske uprave, a sve vodi prema zadrugarskom savezu Evergreen Cooperatives. Temelj ─Źine organizacija civilnog dru┼ítva za op─çe dobro The Democracy Collaborative i partne┬şri zaklada Cleveland Foundation, organizacija koja poma┼że radnicima pri postajanju vlasnicima svojih poduze─ça Ohio Employee Ownership Center, gradska uprava Clevelanda, i ono ┼íto je zanimljivo te izrazito ino┬şvativno glavne gradske bolnice i sveu─Źili┼íta. Va┼żno je naglasiti da se ovaj jedinstveni proces razvoja zadrugarstva na gradskoj razini doga─Ĺao u tre┬şnutku kada je grad bio izrazito pogo─Ĺen posljednjom velikom ekonom┬şskom krizom u SAD-u i da su zadruge Evergreen osnivane u siroma┼ínijim dijelovima grada. Grad je izgubio gotovo polovicu stanovni┼ítva od 50-ih godina pro┼ílog stolje─ça, a tre─çina stanovni┼ítva smatra se siroma┼ínima.

Prve dvije zadruge su pokrenute kao praonica rublja Evergreen Cooperative Laundry (ECL) i kao energetska zadruga za kori┼ítenje obnovljivih izvora energije Evergreen Energy Solutions (E2S). Na razini cijele savezne dr┼żave Ohio, ECL pru┼ża uslugu pranja rublja uz najvi┼íe ekolo┼í┬şke kriterije i tro┼íe tri ─Źetvrtine manje vode u odnosu na ve─çinu praonica u Ohiju te rade u zgradi koja ima najvi┼íi standard energetske efikasnosti. Imaju direktan ugovor sa Sveu─Źili┼ínom bolnicom da preuzimaju njihove plahte i ostalo ┼íto se pere. Zadrugari ELC-a su osobe koje su bile u lo┼íi┬şjem ekonomskom polo┼żaju prije osnivanja zadruge.

E2S je energetska zadruga zaslu┼żna za instaliranje i upravljanje veli┬şkim solarnim elektranama postavljenim na zgradama institucija iz zdravstvenog i obrazovnog sustava u gradskom vlasni┼ítvu, a doti─Źne institu┬şcije prve kupuju na taj na─Źin dobivenu struju. Kada nema velikih solarnih projekata obavljaju projekte ja─Źanja energetske efikasnosti za privatna ku─çanstva.

Tre─ça zadruga, Green City Growers (GCG), u ogromnom stakleniku kroz hidroponski model proizvodi hranu, to─Źnije zelenu salatu i za─Źinsko bilje. Radi se o jednom od najve─çih staklenika za proizvodnju hrane u SAD-u i prostire se na 1.3 hektara te je samim time izgradnja ko┼ítala preskupih 17 milijuna dolara i jo┼í uvijek susti┼żu povrat investicije. Time se pokazuje jedan od zna─Źajnijih rizika za ovakve ekonomske modele, a to je velika ovisnost o tr┼żi┼ítu i podr┼íci obi─Źnih potro┼ía─Źa. Pored tri ve─ç osnovane zadruge, Evergreen Cooperative Corporation kao baza istra┼żu┬şje nove mogu─çnosti i potrebe stvaranja lokalnih zadruga.

─îetvrta zadruga koja je najkasnije osnovana je ─Źasopis Neighborhood Voice koji se dijeli besplatno, postoji internetska varijanta, a vode ga i ure─Ĺuju studenti.

Do danas je kroz ove zadruge zaposleno 180 osoba, od ─Źega ve─çina iz ekonomski ranjivih dru┼ítvenih skupina, a ─Źak preko tre─çine zadrugara su biv┼íi zatvorenici.

Zadrugarski model iz Clevelanda se po─Źeo ┼íiriti i u druge gradove u SAD-u kao ┼íto su Milwaukee, Pittsburgh, Richmond, Springfield, Washington, DC i drugi.

Radi se o plodnom modelu koji spaja ekolo┼íke poslove, socijalnu koheziju i borbu protiv siroma┼ítva, ja─Źanje lokalne ekonomije te inovativnih poslova i ono ┼íto je najbitnije to sve na sna┼żnim demokratskim principima organiziranja, dono┼íenja odluka i upravljanja.

 

Društvena i solidarna ekonomija

Ovdje mi je sad malo nezgodacija s obzirom da i dru┼ítvena i solidarna, pa i kad su zajedno, spadaju u modele dobre ekonomije i ovdje im mjesto, ali nedavno sam napisao s ekipom dva izvje┼ítaja na ovu temu Mapiranje novih obzora ÔÇô Izvje┼ítaj o stanju dru┼ítvenog poduzetni┼ítva u Hrvatskoj (┼áimle┼ía i dr., 2015a.) i Preko granica ÔÇô dru┼ítvena ekonomija u Europi (┼áimle┼ía i dr., 2015b.). Nema smisla da ovdje se sad ne┼íto ponavljam, jer je do njih lako do─çi besplatno ili preko interneta ili kod nas na poslu na Institutu dru┼ítvenih znanosti Ivo Pilar gdje provodimo uspostavni istra┼żiva─Źki projekt iPRESENT kojem je glavni cilj istra┼żiti kapacitete i poten┬şcijale dru┼ítvenog poduzetni┼ítva kao socijalno osjetljivog i ekolo┼íki od┬şgovornog poslovnog modela u Hrvatskoj. Stoga ─çu se ovdje fokusirati na poja┼ínjenje samog modela i razloga povezanosti s dobrom ekonomijom.

Najjednostavnije, dru┼ítvena ekonomija je kroz svoje strukture i procese jo┼í jedan korak dalje od klasi─Źnih zadruga. Premda su se zadruge zadnjih desetlje─ça tako─Ĺer promijenile i razvijale s ve─çom otvorenosti prema zajednici koja ih okru┼żuje i s uklju─Źivanjem odr┼żivosti prema ekosustavima u svoje djelovanje, mnoge od njih, a i pravna regulativa uglavnom ide u tom smjeru, jo┼í uvijek se ve┼żu uglavnom za zadovoljavanje potreba svojih ─Źlanova. Jasno da je to legitimno, a u kontekstu modela dobre ekonomije gdje se ostvaruje pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu i dru┼ítvo zadruge su, kako smo rekli ranije u dijelu o njima, vrijedan prakti─Źni alat u─Źenja o tome kako dobra ekonomija funkcionira u realnosti i na kojem mo┼żemo puno nau─Źiti.

Dru┼ítvena ekonomija je ipak korak dalje i ona u sebi uklju─Źuje zadruge, a posebno uklju─Źuje socijalne zadruge i nove oblike zadrugarstva ÔÇô energetske, lokalnog razvoja, upravljanje zemlji┼ítem, potro┼ía─Źke i ostale koje su pored svojih ─Źlanova zna─Źajnije okrenute prema komunikaciji i sinergiji s vlastitim okru┼żenjem. Moramo skrenuti pa┼żnju da se dru┼ítvena ekonomija smatra nasljednikom tradicije zadrugarstva, dru┼ítava za uzajamnu pomo─ç i progresivnih organizacija civilnog dru┼ítva koje su spa┼íavale stvar od divljeg kapitalizma krajem 19. stolje─ça i odr┼żavale ÔÇ×svjetlo svije─ça usred tameÔÇŁ u vremenu nakon toga, posebno u trenucima kada im je ve─çina ekonomske i politi─Źke elite umiveno poru─Źivala da se zapravo maknu sa scene, jer vi┼íe nisu potrebni po┼íto ─çe se korporacije pobrinuti za sve ┼íto nam treba.

Druga stvar na koju moramo skrenuti pa┼żnju je da se nalazimo u podru─Źju koje kao i mnoge sli─Źne velike teme ÔÇ×bolujeÔÇŁ od vi┼íka kakofonije pa ─çete pored dru┼ítvene ekonomije (i solidarne) nailaziti na sli─Źne ili istovjetne opise za pojmove kao ┼íto su dru┼ítveno poduzetni┼ítvo, dru┼ítveni poduzetnici i da ne usfali dru┼ítveno poduze─çe. A ako ─Źitate literaturu na hrvatskom jo┼í ─çe sve za─Źiniti i rasprava ne bi li bilo bolje koristiti prefiks socijalna ekonomija, poduzetni┼ítvo i tako dalje. Kao ┼íto sam rekao, ovdje nemamo niti prostora, a niti potrebe ulaziti duboko u sve ove razlike i sli─Źnosti, kru┼íke i jabuke, samo ─çemo naglasiti da koristimo dru┼ítvenu ekonomiju kao naj┼íiri koncept od gore nabrojenih i kao onaj koji je dio tradicije europskih primjera dobre prakse u ekonomiji i/ili politi─Źkom zagovaranju te nam je kao takva bli┼ża od drugih pojmova. Iako tu postoje neke bliskosti i susretanja, dru┼ítveno poduzetni┼ítvo i dru┼ítveni poduzetnik su bli┼żi ameri─Źkoj verziji cijele pri─Źe, a za dru┼ítvenu ekonomiju se ve┼że koncept dru┼ítvenog poduze─ça kao pravnog subjekta koji na terenu obavlja posao koji je dobar za dru┼ítvo i za lokalnu zajednicu, a pri tome ima ekonomski potencijal i mo┼że uspje┼íno djelovati na tr┼żi┼ítu.

Premda mo┼żemo podrazumijevati da mu tu nije mjesto s obzirom na sve do sada ispisano u knjizi, ali da ne bi bilo ipak nagla┼íavamo kako kada pri─Źamo i opisujemo dru┼ítvenu ekonomiju nikako ne mislimo na sveprisutno dru┼ítveno odgovorno poslovanje kojeg danas koristi svaka korporacija koja dr┼żi do svog imid┼ża, ali u praksi ba┼í i ne dr┼żi do odr┼żivosti i pravednosti svog ukupnog poslovanja. Korporacijama je tzv. dru┼ítvena odgovornost gotovo uvijek sredstvo da se do─Ĺe do cilja ÔÇô a to je ve─çe tr┼żi┼íte i ve─çi profit uz uljep┼íanu sliku o sebi u javnosti. Zato se udio dru┼ítveno odgovornog poslovanja unutar ukupnog poslovanja korporacija mjeri u sitnim postocima, a ─Źesto i promilima. S druge strane organizacijama dru┼ítvene ekonomije odgovornost prema zajednici u kojoj djeluju i ─Źitavom dru┼ítvu je cilj koji je neodvojiv od njihove misije, ali i sredstvo, jer je do cilja mogu─çe do─çi samo jednim putem ÔÇô svakodnevnim, dugoro─Źnim i sveobuhvatnim.

Dru┼ítvena ekonomija je danas ogroman lijepi ki┼íobran koji okuplja zaista raznolike organizacije i pri─Źe pod sobom. Ipak, nekoliko zajedni─Źkih karakteristika mo┼żemo izdvojiti kao bitne svima unutar ovog modela dobre ekonomije:

1. Osnivanju uvijek prethodi te┼żnja i potreba da se odgovori na neki od prisutnih problema u zajednici i dru┼ítvu.
2. Princip solidarnosti i uzajamnosti temelj je na kojem se dalje gradi pravedna raspodjela i distribucija ostvarene dobiti i prava.
3. Pri─Źe dru┼ítvene ekonomije neodvojive su od uklju─Źivanja svih zainteresiranih za neki problem ili temu te koriste naj┼íire demokratske principe i procese odlu─Źivanja.
4. Radi ja─Źanja financijske odr┼żivosti i organizacijske nezavisnosti poti─Źe se razvoj vi┼íe izvora financiranja (natje─Źaji, tr┼żi┼íte, usluge…) (Borzaga i Tortia, 2014.).

Zna─Źi, ekonomska aktivnost i prisutnost na tr┼żi┼ítu ovdje je u svrhu ispunjavanja dru┼ítvene misije organizacije u smislu inzistiranja na reinvestiranju dobiti u daljnji razvoj ili u samu lokalnu zajednicu i ┼íto se ti─Źe na─Źina dono┼íenja odluka koji mora biti uklju─Źuju─çi i otvoren za sve koji ┼żele sudjelovati u tom procesu. Kako je lijepo istaknuto na jednom mjestu: ÔÇ×Vrijednost je na┼íeg biznisa u pobolj┼íanju vrijednosti samog dru┼ítvaÔÇŁ (Denny i Seddon, 2014: XV).

Mo┼żemo re─çi kako se radi o zaista sna┼żnom i plodnom modelu dobre ekonomije koji zapo┼íljava milijune ljudi, ali je bitno naglasiti i vrlo ─Źesto presudnu potporu 200 milijuna volontera (Frankel i Bromberger, 2013.). U europskom sektoru dru┼ítvene ekonomije zaposleno je vi┼íe ljudi nego u mnogim razvikanim industrijskim granama. Posebno je va┼żno istaknuti kako se sektor pokazao vitalnim i otpornim za vrijeme posljednje velike ekonomske krize u Europi, jer su mnoge zemlje gdje je dru┼ítvena ekonomija razvijena bilje┼żile bla┼że utjecaje krize ili ─Źak i gotovo potpunu imunost s obzirom da je u nekima poput Francuske, Italije, ┼ápanjolske i drugih unutar organizacija dru┼ítvene ekonomije pove─çana zaposlenost.

Sje─çate kako smo inzistirali na razumijevanju i osje─çanju povezanosti kao temeljnog na─Źela na na┼íem planetu. Ovdje se povezanost i pripadnost cjelini najbolje ogleda u uzajamnosti, prevladavaju─çem konceptu dru┼ítvene i solidarne ekonomije (Restakis, 2006.).

Mnogi isti─Źu kako se upravo u nagla┼íavanju uzajamnosti kao odnosa po┼ítovanja i povjerenja me─Ĺu ljudima nalazi najbitnija razlika izme─Ĺu poslovanja prema na─Źelima dru┼ítvene ekonomije i na─Źela tr┼żi┼íta gdje je profit iznad svega i dr┼żave gdje je klijentelizam i neupitnost autoriteta iznad svega.

Tamo gdje uzajamnost postaje glavni razlog postojanja mo┼żemo ─Źak re─çi organizacijskog identiteta, pribli┼żavamo se modelu dru┼ítvene i solidarne ekonomije koji je korak dalje od pukog zapo┼íljavanja marginaliziranih skupina u dru┼ítvu i reinvestiranja dobiti. Takav malo dublji pristup se koristi dosta u mediteranskim zemljama, posebno u Francuskoj, kanadska pokrajina Quebec je pomaknula svoj smjer prema solidarnim ekonomskim modelima, a iznimno je prisutan u zemljama Latinske Amerike kao ┼íto su Brazil, Argentina, Bolivija i u drugima ne┼íto manje. U tim zemljama solidarna ekonomija je toliko integrirana u dru┼ítvo da je vidljivi i bitan dio op─çedru┼ítvenih strategija razvoja ili ─Źak ve─ç donesenih legislativnih okvira. Tu se solidarna ekonomija smatra ÔÇ×novom filozofijom ┼żivota (Lechat, 2009: 162) odnosno ÔÇ×alatom za organiziranje nadeÔÇŁ (Dinerstein, 2014: 8). Svjetska mre┼ża za dru┼ítvenu i solidarnu ekonomiju RIPESS isti─Źe kako zagovaraju i podupiru ekonomske modele kojima je cilj dru┼ítvena i sistemska transformacija (RIPESS, 2015.). Bitno je da zapamtimo da se model u latinoameri─Źkim zemljama naziva solidarnom ekonomijom, a u Europi je to najudaljenija to─Źka dru┼ítvene ekonomije i zato je nalazimo naj─Źe┼í─çe zajedno kao dru┼ítvenu i solidarnu ekonomiju, kao jedan zaokru┼żeni koncept ili bismo mi rekli model dobre ekonomije koji ostavlja otvorenom ÔÇ×postkapitalisti─Źku mogu─çnostÔÇŁ (Amin, 2009.).

Istaknuli smo na po─Źetku da je ovo podru─Źje obilje┼żeno iznimno zaglu┼íuju─çom kakofonijom i mnogi ─çe re─çi kako nema vidljivih i posebnih granica izme─Ĺu dru┼ítvene i solidarne ekonomije. A neki ─çe inzistirati da su to odvojene pri─Źe kritiziraju─çi dru┼ítvenu ekonomiju kao zapravo produ┼żenu ruku sistema koji je uni┼ítio dr┼żavu blagostanja samo da bi sami sebe pozicionirali kao nove davatelje socijalnih usluga i proizvo─Ĺa─Źe potro┼ía─Źkih dobara.

Dru┼ítvena i solidarna ekonomija pored zadruga, poduze─ça i udruga s poslovnim idejama uklju─Źuje u svoj krug i neformalne grupe i dru┼ítvene pokrete, grupe solidarne razmjene i kupnje, mre┼że pravedne trgovine, asocijacije neformalne ekonomije, lokalne sustave trgovinske razmjene, lokalne valute i kori┼ítenje alternativnog novca, ekonomiju dijeljenja i darivanja, upravljanje zajedni─Źkim dobrima te druge (UN Inter Agency TFSSE, 2014.). Zna─Źi, skoro sve iz na┼íe knjige je tu.

Nama je najva┼żnije za na─Źin na koji smo objasnili dana┼ínji ekonomski sustav s jedne strane, i modele dobre ekonomije s druge strane, istaknuti da se ovdje u duhu Karla Polanyija te┼żi dekomodificirati tri podru─Źja koja ne smiju biti podru─Źja s kojima netko ostvaruje mo─ç i osobno bogatstvo, a koja smo jako spominjali u knjizi: zemlja, rad i novac (Gardin, 2014.). Ovdje se vidi koliko nam je kao model bitna dru┼ítvena i solidarna ekonomija.

Solidarnost je okvir kroz koji osna┼żujemo otpornost zajednica, regija i dru┼ítava. Osigurava nam ideju da zajedni─Źkim dobrima upravljamo na participativni i suradni─Źki na─Źin. Bez solidarnosti ne─çemo uspjeti pro─çi kroz probleme s kojima se suo─Źava na┼í svijet niti pokrenuti potrebne promjene prema pravednijem i odr┼żivijem svijetu (Lewis i Conaty, 2012.).

Tim Jackson (2009.) u svojoj legendarnoj knjizi postavlja naizgled logi─Źno pitanje kako rije┼íiti ugra─Ĺenu kvaku 22 u kapitalisti─Źkom sustavu ÔÇô kako je mogu─çe odvojiti ostvarenje blagostanja od ekonomskog rasta u dru┼ítvu u kojem je blagostanje ovisno o rastu? No, danas mo┼żemo postaviti pitanje: nije li ovakav na─Źin osiguravanja blagostanja do┼íao do svog vrhunca, jer su tro┼íkovi njegovog odr┼żavanja postali previsoki, a iz dana u dan su prisutnija ograni─Źenja za ┼íirenje blagostanja na globalnoj razini. Brojna istra┼żivanja su pokazivala va┼żnost ekonomskog rasta za kvalitetu ┼żivota do odre─Ĺene razine, nakon ─Źega bi vi┼íe drugi indikatori utjecali na blagostanje, osje─çaj zadovoljstva i op─çu dobrobit u dru┼ítvu (Speth, 2008; Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy, 2010; Heinberg, 2011.).

Kada dru┼ítvo dosegne odre─Ĺeno ekonomsko blagostanje, otprilike od 10.000 do 15.000 dolara po stanovniku godi┼ínje (Victor, 2008; Jackson, 2009.), na daljnji rast osje─çaja sre─çe i zadovoljstva vlastitim ┼żivotom imaju vi┼íe utjecaja varijable kao ┼íto su odnosi s drugima, zdravlje, sigurnost u lokalnoj zajednici, slobodno vrijeme i sli─Źno, a manje daljnji rast zarade (Wilkinson i Pickett, 2009.). Te nove spoznaje su rezultirale i sve ─Źe┼í─çim istra┼żivanjima ili kori┼ítenjima druga─Źijih indikatora koji bi blagostanje pokazali u svojoj punini, a ne samo s obzirom na promet novcem i potro┼ínju kao ┼íto to ─Źini BDP.

Brojni su primjeri teorijskih i prakti─Źnih poku┼íaja koji su pokazali druga─Źije modele ra─Źunanja razvoja nekog dru┼ítva od bruto doma─çeg proizvoda (BDP). Ve─ç smo ranije predstavili Indeks zdravlja i dru┼ítvenih problema, a najbolji skupni takav prikaz dao je Wuppertal Institute for Climate, Environment and Energy (2010) u izvje┼ítaju Towards Sustainable Development ÔÇô Alternatives to GDP in Measuring, gdje su pobrojani indikatori te napravljena njihova usporedba i istaknute prednosti i mane svakog od njih: Indikator stvarnog progresa (GPI ÔÇô Genuine Progress Indicator), Indeks odr┼żivog ekonomskog blagostanja (ISEW ÔÇô Index of Sustainable Economic Welfare), Indeks ljudskog razvoja (HDI ÔÇô Human Development Index), Ekolo┼íki otisak, Indeks sretnog planeta (HPI -Happy Planet Index), Indikatori odr┼żivog razvoja (SDI ÔÇô Sustainable Development Indicators), te brojni drugi (┼áimle┼ía, 2014.).

Pored ovih op─çih indikatora koje koristimo za pregled cijelog dru┼ítva, akteri unutar ovog modela dobre ekonomije koriste specifi─Źne indikatore koji njih pozicioniraju koliko su dobri i prema ljudima i prema okoli┼íu. Koliko je ovaj cijeli model dobre ekonomije raznolik, toliko mo┼żemo re─çi i da ima razli─Źitih tipova mjerenja dru┼ítvenog utjecaja. Tako u knjizi Social Economy and the Third Sector imamo predstavljeno 14 razli─Źitih tipova mjerenja dru┼ítvenog utjecaja s tim da tu ─Źak i nisu predstavljene sve opcije (Bridge, Murtagh i O’Neill, 2014.).

Jedan od zanimljivih indikatora, a koji mjeri dru┼ítveni utjecaj unutar ovog modela dobre ekonomije je Matrica zajedni─Źkog dobra nastala unutar Ekonomije za zajedni─Źko dobro. Ekonomija za zajedni─Źko dobro nastala je u Austriji kao te┼żnja da se ponudi rje┼íenje na kontradikcije vrijednosti koje prevladavaju na tr┼żi┼ítu u odnosu na vrijednosti koje su nama bitne. Dakle, cilj je zamijeniti pohlepu, neodgovornost i natjecanje sa suradnjom i doprinosom zajedni─Źkom dobru (Felber, 2015.). ┼áire postavljeno Ekonomija za zajedni─Źko dobro je dru┼ítveni pokret koji zagovara druga─Źiji ekonomski model odnosno model unutar kojeg poslovni subjekti isti─Źu doprinos op─çim kvalitetama u nekom dru┼ítvu. Konkretnije mjeri se doprinos ljudskom dostojanstvu, suradnji i solidarnosti, ekolo┼íkoj odr┼żivosti, dru┼ítvenoj pravdi i demokratskim principima. Do sada je gotovo 2000 poslovnih subjekata i poduze─ça izrazilo potporu ovoj ideji, a nekoliko stotina njih je ispunilo Matricu zajedni─Źkog dobra. Pogledajmo ┼íto ona konkretno mjeri kod poslovnih subjekata:

 

Matrica zajedni─Źkog dobra 4.1

 

Po indikatorima koji se mjere odnosno po vrijednostima mo┼żemo zaklju─Źiti koliko je ovo daleko naprednije od pukog dru┼ítveno odgovornog poslovanja kojim se kite korporacije u, s obzirom na potrebne promjene, besmislenom natjecanju preniskih kriterija. Zamislite samo da poslovni svijet djeluje prema ovim vrijednostima i da njih mjeri koliko svaka vrijednost donosi bodova? To bi bilo pravo odgovorno poslovanje prema dru┼ítvu i ┼żivom svijetu oko nas.

Posljednja velika kampanja ovog pokreta je iniciranje Banke za zajedni─Źko dobro.

Dru┼ítvena i solidarna ekonomija su vjerojatno najraznolikiji model dobre ekonomije. Mo┼żemo re─çi kako bez obzira kako ih etiketirali, primjeri, projekti, poslovne inicijative i subjekti iz dru┼ítvene i solidarne ekonomije uvijek ┼żele unaprijediti dru┼ítvo, a svoju misiju ne mjere visinom ostvarenog profita nego mjere svoj dru┼ítveni utjecaj odnosno svoj utjecaj na razinu dobrobiti ili blagostanja u lokalnoj zajednici i dru┼ítvu.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA
BLAENGARW TIME CENTRE (WALES)

Pri─Źa iz gradi─ça Blaengarw je odli─Źan primjer kako se u rasturenim i zaboravljenim mjestima udahnjuje snaga i ┼żivot iznutra. Ovo je neobi─Źna pri─Źa o dru┼ítvenim poduze─çima, ali je ba┼í zato odli─Źna jer je ujedno i pri─Źa o izgradnji zajednice i poticanju volontiranja kroz lokalnu valutu. A najujednije je i pri─Źa o borbi za zajedni─Źko dobro. Ponovno imamo nekoliko modela dobre ekonomije na jednom mjestu. Uuuu, that’s the way i like it… mmmmm, that’s the way i like it… ide ona dobra pjesma.

Geoff Thomas, idejni pokreta─Ź ove pri─Źe isti─Źe kako je najva┼żnije bilo pokrenuti osvije┼ítenost o vrijednostima koje imaju ili mogu stvoriti u lokalnoj zajednici. Klju─Źna im je bila zgrada u mjestu u kojem su se prije okupljali dok se radilo o ┼żivahnom prostoru zbog obli┼żnjeg rudnika, mjestu zaposlenja ve─çine ljudi iz kraja. Kada je rudarska industrija u Britaniji uga┼íena, a mogli bismo re─çi s obzirom na sukobe s ta─Źerizmom i ugu┼íena, cijeli kraj je prepu┼íten odumiranju. Posljedica je bila tipi─Źna nagrada u tako zvanom postindustrijskom raju ÔÇô nezaposlenost, usamljenost i nestajanje duha zajednice. Ljudi vi┼íe nisu govorili da imaju zajedni─Źko mjesto i prostore gdje se okupljaju. Nisu se vi┼íe brinuli. Thomas isti─Źe kako su na┼íli put izme─Ĺu vlasni┼ítva dr┼żave koja je naslijedila zgradu s velikom dvoranom te se nije brinula za revitalizaciju ┼żivota u Blanegarwu i tr┼żi┼íta koje im je tako─Ĺer poru─Źilo da ih vi┼íe ne treba. Taj put je put zajedni─Źkog dobra, u kojem su ponovno ÔÇ×otkrili sebeÔÇŁ, trenutak da mogu i ┼żele napraviti ne┼íto zajedno za sve. Posebno nagla┼íava da se zapravo radi o vlasni┼ítvu, o tome tko ne┼íto posjeduje. Iskra koja je okupila ljude oko njihovog vlasni┼ítva je Blaengarw Workmen’s Hall, centralna i najve─ça zgrada u mjestu koju su kupili 2000. godine i prije svoje verzije banke vremena. Zgradu su revitalizirali i obnovili te je opet po─Źela djelovati kao mjesto susretanja i komunikacije i to sve kroz sustav volontiranja.

Jedan sat rada zna─Źi jedan kredit u vremenu (engl. time credit). Time centre je osnovan 2006. godine u ju┼żnom Walesu iznad Garw doline. Mo┼żemo u ┼íali re─çi kako je kod njih zaista vrijeme novac. Ako volontira┼í za zajednicu dobije┼í kredit kojeg su ljudi koristili u raznim programima Time Centra: radionicama, te─Źajevima, osposobljavanjem za nove poslove, radu s mladima i sli─Źnim kulturnim, socijalnim i edukativnim programima. Danas Creation Development Trust kao dru┼ítveno poduze─çe vodi cijeli projekt i osigurava inicijalna sredstva te ima preko 1000 ─Źlanova u 30 razli─Źitih tematskih grupa. I to u mjestu koje ukupno ima 2000 stanovnika. U cijelu pri─Źu je uklju─Źeno i lokalno vije─çe stavljaju─çi politiku tamo gdje joj je i mjesto ÔÇô na usluzi ljudima i s odlukama koje imaju dugoro─Źne pozitivne posljedice.

Ono ┼íto posebno fascinira ┼íto je ta mala prekrasna inicijativa pomogla osnivanje 15 novih dru┼ítvenih poduze─ça, a godi┼ínje se napravi 60.000 volonterskih sati u lokalnoj zajednici. Uvijek trebamo imati na umu da sektor dru┼ítvenih poduze─ça kakvog imamo danas ne postoji bez potpore volontera. Ve─ç smo istaknuli ranije u knjizi kod opisa dru┼ítvene ekonomije kako dru┼ítvena poduze─ça u svijetu dobivaju svakodnevnu podr┼íku 200 milijuna volontera. Dru┼ítveno poduze─çe ÔÇ×Four to SixÔÇŁ pru┼ża uslugu ─Źuvanja djece par sati roditeljima koji jo┼í uvijek rade te se usluga napla─çuje dio u funtama, a dio u vremenu. Napravljen je Food Studio kao lokalni restoran u vlasni┼ítvu zajednice i Real Food Box kao du─çan lokalne hrane s dostavom. Zajednica posjeduje jo┼í i poduze─çe Community Cafe, studio gdje su dostupna sva znanja digitalnog doba, knji┼żnicu, kiparsku radnju i ostalo. Od 2007. godine radi se festival u koji se ulo┼żi nekoliko tisu─ça volonterskih sati i koji je postao mjesto okupljanja i slavlja inovativnosti i snage lokalne zajednice.

Za razliku od drugih banaka vremena gdje ─Źlanovi jedni drugima odra─Ĺuju volonterske sate, ovdje je sve usmjereno da se volontira tamo gdje cijela zajednica ima benefite, premda se radi o nje┼żnom usmjeravanju i jasno ako ─Źlanovi unutar sustava imaju ne┼íto razmijeniti da ─çe to i u─Źiniti. No, ve─çina podru─Źja u kojima se volontira i ve─çina podru─Źja u kojima se mo┼że koristiti zara─Ĺeni sati uglavnom se temelje na doprinosu ─Źitavom mjestu.

Danas se ovakav model volontiranja koji doprinosi ja─Źanju ─Źitave lo┬şkalne zajednice i stvara temelje za razvoj dru┼ítvenih poduze─ça poku┼íava replicirati u drugim mjestima Walesa, a Blaengarw posje─çuju ljudi iz cije┬şlog svijeta. That’s the way i like it… mmmm, that’s the way i like it…

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

CERES je kratica za Centre for Education and Research in Environmental Strategies i lociran je na 4,5 hektara Merri Creek u East Brunswick kod Melbourna u Australiji. Radi se o jedinstvenom podru─Źju u kojem su integrirane najbolje eti─Źne i prakti─Źne sli─Źice iz permakulture. Prostor CERES-a i sve ┼íto nudi direktno su integrirani u lokalnu zajednicu, a istovremeno imaju jako razvijenu dru┼ítvenu dimenziju i aktivni su na globalnoj razini. Nude konkretna rje┼íenja koja su prijateljska prema okoli┼íu, pravedna prema dru┼ítvu i njegovim akterima te osna┼żuju─ça u razvojnom i duhovnom smislu.

CERES je nevjerojatno lijep i prakti─Źan, primjenjiv i funkcionalan edukacijski centar, proizvodni pogon i rasadnik dru┼ítvenih poduze─ça. Teme koje pokrivaju su uobi─Źajene za projekte koji izranjaju iz permakulturnih voda: urbana poljoprivreda, pokazni primjeri ekolo┼íkih tehnologija, sjemenarstvo, dizajniranje odr┼żivih prostora i drugi. Ono ┼íto posebno zadivljuje u cijeloj pri─Źi je prija┼ínji status ovog podru─Źja, a to je prili─Źno zaga─Ĺeno podru─Źje od nasilja prema starosjediocima narodu Wurundjeri koji su tu stolje─çima mirno ┼żivjeli, zatrovanosti zbog potrage za zlatom i kemikalijama koje su se pri tome koristile i na kraju odlagali┼íta otpada.

Razvoj cijelog permakulturnog centra po─Źeo je 1982. godine od male grupe snovitih heroja koji su na opusto┼íenom podru─Źju krenuli s izgradnjom vitalnog i bogatog dru┼ítvenog centra za razvoj lokalne zajednice kroz edukaciju i permakulturu u praksi. Mjesto godi┼ínje posjeti oko 400.000 ljudi ┼íto kroz programe edukacije, a dio kroz kori┼ítenje usluga i prostornih kapaciteta mjesta.

Danas se radi o jednom od najljep┼íih i bujnijih ekolo┼íkih parkova u Australiji koji je dizajniran pametnolikim permakulturnim na─Źinom.

Ve─ç smo nekoliko puta istaknuli va┼żnost edukacije za CERES, a do danas su u okrugu oko Melbourna obrazovali preko 200.000 ljudi. Danas je to jedan od najja─Źih i najpotentnijih edukacijskih centara u saveznoj dr┼żavi Victoria i ┼íire u cijeloj zemlji. Mogu─çe je koristiti uobi─Źajene treninge i radionice u samom centru, a mogu─çe je dobiti stru─Źno vo─Ĺene posjete i ekskurzije. CERES je registrirana organizacija za edukacije te nudi certificirane programe za hortikulturu i odnose s ljudima na mjestima koja imaju veliki broj posjetitelja. Iznimno je aktivan i zna─Źajan njihov Sustainability Hub koji je namijenjen ┼íkolama i obrazovnim institucijama, a poseban program je trening o odr┼żivosti za u─Źitelje i u─Źiteljice.

I dok je centar organiziran kao neprofitna organizacija, iz njega je generiran ─Źitav niz dru┼ítvenih poduze─ça koja vi┼íak profita vra─çaju nazad u mati─Źnu organizaciju te na taj na─Źin kroz ekonomske aktivnosti ┼íire pozitivne pomake, a osiguravaju financijsku odr┼żivost i stabilnost organizaciji iz koje je sve poteklo.

Društvena poduzeća koja su pokrenuli su:

Ôćĺ CERES Fair Food ÔÇô dostava organske hrane u i oko Melbourna koja se nabavlja od lokalnih proizvo─Ĺa─Źa. Hrana se dostavlja na 67 dogovorenih punktova gdje se preuzima.

Ôćĺ CERES Global ÔÇô posredni┼ítvo u edukativnim putovanjima koja se organiziraju s ciljem ja─Źanja i pomaganja ljudima na konkretnim lokacijama u Indiji, Indoneziji, Isto─Źnom Timoru, oto─Źju Samoa, Kubi, Kini i po Australiji.

Na svakom od tih podru─Źja zapo─Źete su razvojne aktivnosti u ┼íto se uklju─Źuju ÔÇ×putniciÔÇŁ. Primjerice, u Indiji je prisutan projekt izgradnje odr┼żivih objekata za stanovanje, u Indoneziji na otoku Java se posje─çuje tamo┼ínja ┼íkola i radi se u permakuturnom vrtu i na prehrambenoj sigurnosti tog podru─Źja, a u Isto─Źnom Timoru mogu─çe je dobiti veliki Te─Źaj permakulture koji je posebno koncipiran da daje odgovore na primjenu permakulture u ekonomski siroma┼ínim podru─Źjima na┼íe planete.

Ôćĺ The Merri Table Cafe ÔÇô na podru─Źju CERES-a dizajniran i izgra─Ĺen kafi─ç koji nudi organske proizvode i obroke sedam dana u tjednu.

Ôćĺ CERES Grocery and Market ÔÇô tr┼żnica robe i hrane dobivene ekolo┼íkim pristupima u poljoprivredi. Povezano s poduze─çem za catering CERES Fair Food.

Ôćĺ CERES Propagation Enterprise je osnovano 2004. godine s ciljem ja─Źanja proizvodnje hrane kroz osiguranje sadnica. Sve sadnice imaju potvrdu o ekolo┼íkom porijeklu, a prisutne su i biljke poznate isklju─Źivo u kulturi starosjedila─Źkih naroda tog podru─Źja. U ovom programu sudjeluje zna─Źajan broj volontera.

Ôćĺ CERES Permaculture & Bushfood Nursery ÔÇô vlastiti ┼íumski vrt koji vrlo ─Źesto pored proizvodnje hrane ima edukativnu ulogu za posjetitelje CERES-a. Taj dio centra je pun hrane divljastog izgleda poput pra┼íume te se koristi i kao mjesto odmora i relaksacije.

Lijepa stvar koju valja posebno istaknuti je da u nekim dru┼ítvenim poduze─çima koja su stvorili, prvenstvo zaposlenja imaju tra┼żitelji azila i imigranti pri ─Źemu je za mnoge to prvi posao koji dobiju u Australiji i koji im malo olak┼íaju situaciju. U nekim poduze─çima, primjerice CERES Fair Food ovakve posebne dru┼ítvene skupine u te┼íkoj situaciji zauzimaju polovinu od ukupne radne snage. Tako─Ĺer su brojni dijelovi CERESA te glavna infrastruktura iznajmljivi za sastanke, radionice, konferencije, odmor pa i vjen─Źanja.

U CERES-u je zaposleno ─Źak 130 ljudi, a sve podupire i velika grupa volontera, ─Źime su u tom smislu najsna┼żnija pri─Źa u permakulturnoj kajdanci odr┼żivih nota.

 

Lokalne i regionalne valute

Bilo koji oblik alternativnog novca uvijek je imao jedan cilj ÔÇô osigurati uglavnom na lokalnoj razini razmjenu roba i usluga. Pokri─çe za razmjenu je bila novostvorena valuta jer svoju funkciju vi┼íe nije ispunjavala valuta koju je diktirala dr┼żava ili u pro┼ílosti neki drugi vladari. Valuta koju su stvarali sami ljudi zna─Źila je da i dalje postoji resurs koji mo┼że osigurati kru┼żenje, bez ─Źega nema ┼żivota.

Novac ne mo┼że biti istovremeno sredstvo razmjene i sredstvo gomilanja bogatstva. Jer ako mu je povoljnije biti sredstvo gomilanja bogatstva koje negdje treba skloniti kao ┼íto je danas slu─Źaj, onda ─çe ga se micati iz opticaja razmjene i umjetno se stvara nedostatak novca, odnosno pove─çava se ne─Źije bogatstvo zbog kamata na ┼ítednju. Bit novca je da nam olak┼íava razmjenu. To je ono ┼íto nama kao ljudima za ekonomiju treba. Novac ne bi trebao imati vrijednost sam po sebi, ve─ç je on produkt zdravlja ekonomije, a ekonomija ne mo┼że biti zdrava ukoliko ne olak┼íava razmjenu.

Tako─Ĺer, novcu mora padati vrijednost tokom vremena kao i bilo kojoj prirodnoj stvari ili onoj koju uobi─Źajeno koristimo: ku─çama, hrani, alatima… Zato treba uvesti kamatu na zaustavljanje kretanja novca. Za novac je bitno da kru┼żi. Kao krv. Novac je krv ekonomije. Kao ┼íto je skoro svakom dijelu tijela i organu, neovisno za ┼íto je zadu┼żen ili koja mu je svrha, potrebna krv, tako je i skoro svakom dijelu na┼íe ekonomije potreban novac. Ali onaj koji kru┼żi i cirkulira. Ako stoji, onda stvara blokadu i bolest.

Glavni cilj lokalnih valuta je da postanu ono ┼íto nam novac i treba biti, a to je sredstvo razmjene. Potpuno suprotno dana┼ínjem odnosu prema novcu i bankarskom sustavu, ovdje novcu oduzimamo vrijednost kako bi uvijek ohrabrivali razmjenu i kori┼ítenje. Novac ne smije biti resurs za akumulaciju bogatstva i mo─çi, ve─ç prema na─Źelima iz ekosustava treba kru┼żiti kroz ekonomiju na korist svih. Ako novac kru┼żi ka┼żemo da je slobodan.

Margrit Kennedy, Bernard Lietaer i John Rogers nakon vi┼íegodi┼ínjeg istra┼żivanja alternativnih i komplementarnih valuta po cijelom svijetu napisali su knjigu People Money (2012.) gdje su predstavili nebrojene primjere lokalne proizvodnje i potro┼ínje najbitnijeg resursa danas ÔÇô novca. Pored naziva lokalne ili regionalne, koriste se i nazivi komplementarne valute, jer gotovo sve postoje paralelno s nacionalnim valutama. Lokalne valute ispunjavaju prazninu izme─Ĺu ljudi u zajednici i povezuju zanemarene resurse. Podijelili su ih u tri glavna tipa s obzirom na na─Źin rada:

1. CIRKULIRAJU─ćA VALUTA ILI SUSTAV VAU─îERA
Vrlo ─Źesta za poznati model LETS ÔÇô Local Exchange Trading System (Sustav lokalne trgovinske razmjene) gdje se kopira nacionalna valuta koja se koristi za uglavnom svakodnevne proizvode i usluge. Ili se koristi alternativna valuta (Chiemgauer kojeg opisujemo kasnije, valuta Brixtonska funta) ili se kao mjerna jedinica uzimaju radni sati ┼íto je poznato i kao banka vremena (Ithaca Hours).

2. KRUG RAZMJENE
Vrlo ─Źesto se koristi za poslovne subjekte koji time stvaraju zajedni─Źki sustav uzajamnog kreditiranja i pomaganja. Time dolaze lak┼íe do ekonomske vrijednosti, a skra─çuje se razdoblje naplate. Najpoznatiji primjer je WIR banka koju detaljno opisujemo u prilogu.

3. MIKROKREDITIRANJE
Model gdje se dobivaju krediti u nacionalnoj valuti po povoljnijim uvjetima ili u lokalnoj valuti beskamatno. Koristi se u mnogim primjerima komplementarnih valuta, a jedan od najpoznatijih modela je Banco Palmas u Brazilu kojeg tako─Ĺer zbog njegove iznimnosti predstavljamo u prilogu Dobre pri─Źe.

U povijesti su veliki utjecaj na stvaranje lokalnih valuta imale ekonomske krize kada su ljudi uvi─Ĺali pravu narav novca proizvedenog unutar sustava koji se temelji na iskori┼ítavanju. Tada je ljudima zorno prikazano da mogu imati znanja i vje┼ítine, proizvode i usluge, da mogu ┼żeljeti raditi i kupovati, ali da ako nemaju novac, ako ga ne kontroliraju, onda uslijed ekonomskih kriza mo┼że ukupan ┼żivot stati i nastupiti te┼íka dru┼ítvena i socijalna situacija da ne spominjemo iskori┼ítavanje kriza od strane politi─Źkih manipulatora. Neke od primjera nalazimo upravo kao reakciju na veliku ekonomsku krizu u 30-ima pro┼ílog stolje─ça, a svakako jedan od najpoznatijih je uspjeh austrijskog gradi─ça W├Ârgl iniciran od strane same gradske uprave u ljeto 1932. godine. Situacija je bila neizdr┼żiva u gradu s rastom nezaposlenosti i siroma┼ítva, ali i situacijom na koju smo nekoliko puta upozorili, a to je da su svi poslovi stajali jer nije bilo novca. Gradska vlast je gotovo zadnje novce koje je imala, 40.000 onda┼ínjih ┼íilinga, stavila kao depozit za stvaranje nove lokalne valute. Ovdje se vidi utjecaj progresivnog ekonomiste iz tog vremena Silvia Gesella i njegovog zagovaranja da novac bude prirodan i da mu tokom vremena opada vrijednost. Kako bi valuta bila validna svaki se mjesec morala pe─Źatirati, a to je zna─Źilo smanjenje vrijednosti od 1%. Novac dobiven od tog postupka grad je koristio za one najugro┼żenije i ulagao u potrebe javne kuhinje koja je hranila 220 obitelji. Lokalnu valutu je bilo mogu─çe zamijeniti za ┼íilinge uz 2% manju vrijednost ┼íilinga. Zato su se svi trudili rije┼íiti se ┼íto je mogu─çe vi┼íe lokalnog novaca i pu┼ítali ga u cirkulaciju, a to je poticalo lokalnu trgovinu. Kru┼żenje lokalne valute bilo je 14 puta ve─çe od austrijskih ┼íilinga. Pazite, to zna─Źi da su s inicijalnim ulogom stvorili ekonomsku vrijednost od preko pola milijuna onda┼ínjih ┼íilinga i to u svega malo vi┼íe od godinu dana. U tom razdoblju koliko je projekt trajao, ne samo da su dovr┼íili sve zami┼íljene poslove, nego su i izgradili nove ku─çe, rezervoar za vodu, skijali┼íte i most te obavili po┼íumljavanje na velikom dijelu gradskog i prigradskog zemlji┼íta. Nezaposlenost je pala i u grad se vratio ┼żivot.

Od svih slu┼żbi i proizvo─Ĺa─Źa koji su djelovali na podru─Źju grada, samo su po┼íta i ┼żeljeznica kao dr┼żavne slu┼żbe odbile prihvatiti lokalnu valutu. Kada su se okolna mjesta zainteresirala i po─Źela kopirati model me─Ĺu kojima je i danas razvikani Kitzbuhel, a pogotovo kada je gradona─Źelnik Worgla Michael Unterguggenburger sazvao sastanak s idejom ┼íirenja pri─Źe i na koji su mu se odazvali predstavnici iz 170 gradi─ça i sela, centralna banka je zabranila daljnje kori┼ítenje valute. Godinu dana nakon toga nezaposlenost je porasla na 30% i vratila se kriza.

Sli─Źan model sa poticanjem valute da cirkulira i obeshrabrivanjem gomilanja novca slijedi njema─Źki Chiemgauer koji funkcionira kao regionalna valuta oko jezera Chiemsee u Bavariji i smatra se jednim od najboljih dana┼ínjih modela za valutu koja cirkulira i podupire lokalnu ekonomiju. Lokalne nov─Źanice gube vrijednost od 2% svaki kvartal, a nakon dvije godine potpuno izlaze iz cirkulacije te ih se mo┼że zamijeniti za nove koje se tiskaju ovisno o potrebama.

Fascinantno je ┼íto je projekt 2002. godine zapo─Źeo srednjo┼íkolski profesor Christian Gelleri sa svojih ┼íestero u─Źenika. Dodatna posebnost Chiemgauera je ┼íto su osmislili model koji kroz lokalnu razmjenu i valutu podupire financijski organizacije civilnog dru┼ítva u regiji koje se bave volontiranjem i socijalnim temama ili se koristi za potrebna ulaganja u ja─Źanje kvalitete ┼żivota u zajednici. Primjerice, vi┼íak profita od prve godine je investiran u novu sportsku dvoranu u mjestu. Poslovni subjekti pristaju pla─çati 5% provizije na sve transakcije od ─Źega se financira rad lokalnih organizacija civilnog dru┼ítva i dio ide za hladni pogon. Individualni korisnici pla─çaju 3% na svaku transakciju i biraju kojoj organizaciji civilnog dru┼ítva taj iznos ide.

2011. godine u sustavu je sudjelovalo 3300 osoba i 600 poslovnih subjekata te je ostvarena razmjena lokalne valute u protuvrijednosti od 6 milijuna eura. Korist od sustava je imalo 220 organizacija civilnog dru┼ítva, a s obzirom da se skrbe za 100.000 ljudi radi se o iznimnom plodnom modelu. Koje ludilo lijepo ÔÇô par tisu─ça ljudi generira sustav koji daje podr┼íku za njih sto tisu─ça pri ─Źemu razvijaju lokalnu ekonomiju i poti─Źu proizvodnju i zapo┼íljavanje. ┼áest regionalnih banaka prihva─ça Chiemgauer za razmjenu u eure osiguravaju─çi time podr┼íku i povjerenje u sustav.

Danas se za cijeli sustav brine ─Źetvero zaposlenih i 20 volontera, a za koordiniranje imaju zadrugu Regios Co-operative u kojoj ─Źlanovi zajedni─Źki odlu─Źuju o razvoju i budu─çnosti cijele pri─Źe. Christian Gelleri je bio gost na Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji i samo je takav ugodan i drag lik.

Bez obzira ┼íto lokalne valute ne sudjeluju zna─Źajno u ukupnoj slici ekonomske potro┼ínje neke zemlje, imaju zna─Źajan utjecaj potpore lokalnim poduzetnicima, ulogu socijalne kohezije i odr┼żivosti zajednice. Lokalne valute su jedan od najsna┼żnijih alata za otpornost/fleksibilnost zajednica. Mo┼żemo re─çi da iz nas vade ono najbolje ÔÇô kreativnost i inovacije, odgovornost i suradnju. I kroz to ja─Źaju povjerenje u zajednici, bez ─Źega nema razvoja niti odr┼żivosti. Odli─Źan prikaz za ja─Źanje povjerenja kroz lokalne valute daje primjer iz SAD-a, gdje istra┼żivanja pokazuju kako kroz model banke vremena svega 10% participanata unutar modela kontinuirano javljaju svoje ÔÇ×odra─ĹeneÔÇŁ sate, a sljede─çih 25% to ─Źini ponekad (Flowers i Zeese, 2013.). To zna─Źi da ─Źak skoro dvije tre─çine razmjena i volontiranja nije uop─çe zabilje┼żeno, jer je ljudima od stavljanja recki i numeriranja, va┼żnije da se potrebno obavi i provede, da se dijeli i razmjenjuje, da se me─Ĺusobno izgra─Ĺuje i osna┼żuje.

Bez obzira na njihovu trenutnu ukorijenjenost u lokalnost, ve─ç spominjana knjiga Money and Sustainability daje nam pregled devet mogu─çih valuta s tipologijom da li ih stvaraju organizacije civilnog dru┼ítva, poslovni sektor ili je potrebna suradnja s politi─Źkom vlasti. Neke od njih zadr┼żavaju svoju lokalnost, a neke valute imaju i ┼íire potencijale. Podijeljene su od najjednostavnije za realizirati do najkompleksnije (Lietaer et al., 2012.):

Ôćĺ PRIMJER INICIJATIVE CIVILNOG DRU┼áTVA ÔÇô DORALAND (LITVA)
Nastala iz ┼żelje da Litva postane zemlja znanja. Kao doprinos toj potrebi stvorena je fondacija i valuta Dora koju se mo┼że zaraditi kroz pou─Źavanje i/ili u─Źenje ovisno o ne─Źijim sposobnostima i interesima. Fondacija skuplja sredstva za mlade ljude koji ┼żele ne┼íto do┼żivjeti (primjerice putovanje sa svrhom) ili u─Źiniti (izgradnja staklenika za proizvodnju hrane u svom kvartu). Zauzvrat mladi koji koriste usluge fondacije, nude svoja znanja i vje┼ítine da ih dobije netko u dru┼ítvu koji ih treba (te─Źajevi stranih jezika, umjetni─Źke radionice, poznavanje rada na kompjuteru…). Kada u─Źine ne┼íto korisno tog tipa zarade svoj kredit i fondacija kre─çe u osiguravanje sredstva. Tako se razvija u─Źenje i znanje u dru┼ítvu, osloba─Ĺaju osobni potencijali, razvija sustav solidarnosti i podr┼íke te ostvaruju snovi mladih ljudi.

Ôćĺ PRIMJER POSLOVNOG SEKTORA ÔÇô C3 COMMERCIAL CREDIT CIRCUITS
Ovaj model je stvorila nizozemska istra┼żiva─Źka i razvojna organizacija civilnog dru┼ítva Social Trade Organization. Namijenjen je po┼ítenijoj i primjerenijoj razmjeni izme─Ĺu malih i srednjih poduze─ça kojima je unutar trenutnog ekonomskog sustava iznimno te┼íko opstati. Rok njihovih napla─çivanja je puno du┼żi nego ┼íto oni moraju sami platiti nekome proizvode ili usluge i tu su u rizi─Źnoj situaciji, a tako─Ĺer kao i mnoge optere─çuje ih ovisnost o zadu┼żivanju i vra─çanju. Zna─Źi, ovo je zatvoren sustav tzv. B2B ÔÇô Business-to-Bussiness, samo za poslovne subjekte kakav predstavljamo i u prilogu kao Dobru pri─Źu. C3 model ÔÇ×kru┼żnog kreditiranja tr┼żi┼ítaÔÇŁ temelji se na povjerenju izme─Ĺu uklju─Źenih aktera u poslovnu mre┼żu gdje stvaraju svoj vlastiti kreditni sustav s puno br┼żim protokom vrijednosti (prera─Źunat u vrijednosti valute odre─Ĺene zemlje) izme─Ĺu aktera. Na otvorene ra─Źune unutar sustava poslovni akteri bilje┼że pluseve (prodaja) ili minuse (kupovina) te sve ostaje izme─Ĺu njih i obavlja se gotovo istovremeno jer znaju unaprijed s obzirom na svoje poslovne odnose i potrebe od koga ┼íto trebaju kupiti i kome ┼żele prodati. Kad do─Ĺe trenutak da odre─Ĺeni poslovni korisnik nema kome dalje proslijediti ÔÇ×osigurani kreditÔÇŁ ili ukoliko to odlu─Źe zbog neke svoje vlastite poslovne odluke, imaju pravo tu vrijednost uzeti u nacionalnoj valuti koju ispla─çuje osiguravaju─ça ku─ça zadu┼żena za nadzor cijelog procesa. Za transakcije koje akteri ocijene da im treba osiguranje od rizika naplate, osiguravaju─ça ku─ça kao sigurnost da ─çe pla─çanja biti provedena uzima sitnu naknadu oko 1%. Kako bi C3 sustav imao prednost, na izlazak iz mre┼że odnosno iz kru┼żenja koju neki poslovni akter u odre─Ĺenom trenutku pokrene, napla─çuje se naknada. Ukoliko ostaje unutar sustava nema nikakve naknade. Tako se ÔÇ×obeshrabrujeÔÇŁ izlazak vrijednosti, a podupire kru┼żenje unutar sustava.

Najve─çu korist ovakvim modelima za poslovni sektor i njihov prostor s puno vi┼íe sigurnosti i lak┼íeg obavljanja posla, politi─Źka vlast bi napravila prihva─çanjem C3 valute za pla─çanje poreza te drugih nameta i nadoknada koje poslovni subjekti trebaju pla─çati (Sachy, 2013.). Time bi se zna─Źajno pove─çao broj zainteresiranih poslovnih subjekata da se priklju─Źe modelu. Urugvaj je prva zemlja koja je to u─Źinila.

Ôćĺ PRIMJER SURADNJE S POLITI─îKOM VLASTI ÔÇô TOREKES (BELGIJA)
Model se razvio 2010. godine u belgijskom gradu Gentu u najsiroma┼ínijoj ─Źetvrti Rabot gdje je smje┼ítena ve─çina imigranata. Torekes na flamanskom zna─Źi mali tornjevi jer na to li─Źe zgrade u kojima u jeftinim stanovima ┼żivi siroma┼íno stanovni┼ítvo. Sa ┼żeljom da unaprijedi ┼żivotne uvjete i zadovoljstvo lokalnog stanovni┼ítva, gradska vlast je prvo provela ispitivanje javnog mnijenja ┼íto ljudi najvi┼íe ┼żele. Velik broj imigrantskog stanovni┼ítva je istaknuo kako bi voljeli imati svoj mali komad zemlje gdje bi sadili hranu jer im je to bilo blisko i poznato. Grad je podijelio zemlji┼íte i svatko je mogao dobiti svoj vrt u godi┼ínjoj protuvrijednosti lokalne valute 150 Torekesa. Dodatno se moglo dobiti Torekes kroz razne poslove i aktivnosti od op─çe koristi, a cijeli sustav kontrolira centar lokalne zajednice uz podr┼íku organizacija civilnog dru┼ítva. Gradske vlasti su pro┼íirile ponude te je Torekes mogu─çe koristiti u odre─Ĺenim prodavaonicama hrane, za kupovinu ┼ítednih ┼żarulja, kao kartu za javni prijevoz i javne doga─Ĺaje poput kina ili kazali┼ínih predstava. Prve godine je bilo razmijenjeno preko 50.000 Torekesa za 526 popisane aktivnosti. Grad kao pokri─çe koristi sredstva u eurima koji su ionako bili namijenjeni malim komunalnim akcijama u kvartu, a s obzirom koliko Torekes cirkulira i time stvara vrijednost, grad ostaje na kraju u ekonomskom plusu, sa stvarnim projektom koji ima zna─Źajne i dugoro─Źne socijalne u─Źinke te na korist i odr┼żivom ┼żivljenju.

Lietaer i suradnici nude jo┼í kompleksniju verziju za cijeli grad gdje bi se transakcije bilje┼żile na mobitelima, a s obzirom da ju je mogu─çe primijeniti na ─Źitavo gradsko podru─Źje, lokalna valuta je dobila prigodno ime Civic. Lietaer isti─Źe kako je lokalna valuta Civic posebno pogodna za zemlje s velikom ekonomskom krizom i problemom pla─çanja kao ┼íto je Gr─Źka odnosno za zemlje koja imaju veliku nezaposlenost specifi─Źne dru┼ítvene skupine poput primjerice mladih kao ┼íto je slu─Źaj u ┼ápanjolskoj ili Hrvatskoj.

Kako je ve─ç navedeno, za vrijeme ekonomskih kriza ljudima je lak┼íe uvidjeti bezvrijednost novca koji funkcionira kao du┼żni─Źko odlagali┼íte koje se samo pove─çava i sve vi┼íe zaga─Ĺuje. Od austrijskog W├Ârgla i sli─Źnih primjera iz doba prve velike svjetske ekonomske krize pa do pojave lokalnih valuta u osvit neoliberalnog kapitalizma koji je na Zapadu u proizvodnim industrijama ostavljao nebrojene ljude bez posla i socijalne skrbi, s visokom nezaposleno┼í─çu i rastu─çim siroma┼ítvom u devastiranim zajednicama. Malo recentniji primjeri podupiru tu prakti─Źnu privla─Źnost lokalnih i alternativnih valuta u kriznim vremenima i to mo┼żemo pratiti od najpoznatijih primjera s po─Źetka tisu─çlje─ça kod argentinskih trueque club ÔÇô klubova trgovanja, ─Źija mre┼ża je na vrhuncu ekonomske krize u toj latinoameri─Źkoj dr┼żavi 2001. godine imali nekoliko milijuna ─Źlanova do najsvje┼żijih primjera iz Gr─Źke. Za vrijeme nefunkcioniranja dr┼żave, pripadnost i sudjelovanje u klubovima zna─Źilo je tanku, ali iznimno bitnu granicu izme─Ĺu ┼żivota i gladi za ─Źitav niz osiroma┼íenih ljudi.

Koliko je bitno dobro administriranje cijelog sustava najbolje pokazuje upravo primjer iz Argentine gdje se zbog disonantnih pristupa u primjeni lokalnih valuta i razmjene te nedovoljno razvijenim mehanizmima kontrole na slu─Źajeve iskori┼ítavanja te┼íke situacije od strane pokvarenih i pohlepnih ljudi, sustav samo godinu dana nakon vrhunca slave i nekoliko milijuna korisnika spao na gotovo nevidljivu ulogu i status.

Ono ┼íto zasigurno trebamo prihvatiti da su lokalne i regionalne odnosno komplementarne valute vrhunac na┼íe sposobnosti zadr┼żavanja resursa novca u kru┼żenju kroz dobre pri─Źe. No, do vrhunca treba do─çi i nije naodmet i ovdje ponoviti kako je potpuno gubljenje vremena, energije pa i novca i─çi u pokretanje alternativnih valuta dok nemamo u konkretnom prostoru prisutne proizvodnju i povjerenje. To je jedan i od razloga ┼íto su mnogi primjeri iz povijesti bili uspje┼íni ÔÇô ljudi su naime tada puno vi┼íe kontrolirali svoju svakodnevnu egzistenciju nego mi danas. Mi smo pristali da nam se ukrade sposobnost brige za nas same, sposobnost proizvodnje i stvarala─Źka ┼żivotna energija, sposobnost da smo nosioci vlastite sudbine. Kada to vratimo lako ─çemo pokretati svoje valute.

Jasno, postoje danas modeli lokalnog novca koji su integrirani u sustav volontiranja ili rada za opće dobro te je moguće to koristiti kao privremeno rješenje za pokretanje sustava. Jedino što trebamo biti svjesni da je to privremena opcija i da cilj treba biti proizvodnja.

Sljede─çe karakteristike su klju─Źne za uspjeh lokalne valute (Hopkins, 2011.):

Ôćĺ Valuta mora biti zamjenjiva za uobi─Źajenu nacionalnu valutu, ali zamjena mora biti manje atraktivna od kori┼ítenja
Ôćĺ Barem u po─Źetku valuta mora biti podr┼żana nacionalnom valutom
Ôćĺ Lokalni biznis mora prihva─çati valutu
Ôćĺ Mora biti namjera da se valuta koristi u obliku da se za njeno zadr┼żavanje pla─ça naknada
Ôćĺ Valuta mora biti atraktivna

Mnogi LETS-ovi koji ne prate ovo i nisu dizajnirani da stvaraju lokalne biznise, slu┼że vi┼íe kao edukativno i socijalno sredstvo. Jasno i to mo┼że biti korisno jer uostalom s tim smo i zapo─Źeli knjigu da nam je potrebna edukacija o ekonomiji i novcu. No, tada trebamo biti svjesni granica, utjecaja i zna─Źenja takvih sustava.

To jasno ne zna─Źi kako ne trebamo gurati lokalne valute i kako njihova povijest do sada nema refleksije na nas. Lokalne valute su nam pru┼żile znanje i iskustvo, novi model i logiku promi┼íljanja ┼íto uop─çe novac kao sredstvo razmjene jest.

 

 

Treba ipak re─çi kako raste potpora onih odozgo. Banco Palmas je predstavljen izdvojeno u Dobrim pri─Źama i danas je to brazilski primjer dobre prakse koji ima podr┼íku sredi┼ínje nacionalne banke, u Bristolu lokalna valuta ima potporu gradskog vije─ça i pla─çenu od grada osobu koja poma┼że pri upravljanju sustavom te direktnu potporu gradona─Źelnika koji prima zna─Źajni dio svoje pla─çe u lokalnoj bristolskoj funti, razvoj lokalne valute u francuskom Nantesu je upisan u gradske strate┼íke dokumente, a ima potporu i Trgovinske komore i regionalne kooperativne banke Credit Manucipal de Nantes. Naveli smo ve─ç ranije i kako je Urugvaj prva zemlja koja je prihvatila B2B valutu validnom za pla─çanje poreza pravnih subjekata. Ekvador je pokrenuo svoju elektronsku valutu Dinero koja za razliku od drugih elektronskih kripto valuta ima potporu centralne banke te se smatra priznatom i prihvatljivom valutom i unutar bankarskog sustava, a slu┼żi gra─Ĺanima za zadovoljenje osnovnih potreba za ┼żivot.

To je bilo nezamislivo do samo nekoliko godina unazad.

Preporu─Źujemo odli─Źan edukacijski prostor o lokalnim valutama koji je napravila poznata britanska organizacija New Economics Foundation i nalazi se na internet stranici http://community-currency.info/en/ kao program Community Currency Knowledge Gateway.

Brojni autori (Greco, 2009; Brown, 2010; Liataer, 2013.) razvijaju globalizaciju ovih lokaliziranih rje┼íenja, pa postoje ─Źak i promi┼íljeni te izra─Ĺeni modeli za skalirane sustave razmjene nacionalnih valuta koji bi se temeljili ili na unaprijed dogovorenom indeksu standardiziranih cijena ili na dogovorenoj ÔÇ×ko┼íariÔÇŁ najbitnijih proizvoda i njihovoj vrijednosti. Na taj na─Źin lokalne valute postaju globalizirane u pozitivnom smislu i zaista globalno zajedni─Źko dobro.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Banco Palmas iz Brazila jedna je od onih pri─Źa koje toliko inspiriraju da smo prepuni energije nakon upoznavanja s njom. Pokrenuta je u Conjunto Palmeiras najsiroma┼ínijem kvartu u blizini petog po veli─Źini grada Fortallezi.

Lokalna banka ÔÇô Banka favela osnovana je 1998. godine i dijelila je mikrokredite za pokretanje posla i za lokalnu potro┼ínju. Nakon drugog dana rada banka se morala zatvoriti jer vi┼íe nije imala novaca za dijeliti. Paralelno s tim po─Źeli su s osna┼żivanjem stanovnika Conjunta Palmeirasa i osigurali edukaciju iz pokretanja dru┼ítvenih poduze─ça i zadruga. Odli─Źno je ┼íto nisu bauljali nego su dobro skenirali situaciju i vidjeli koji proizvodi se puno koriste u kvartu, a nema ih pa su poticali proizvodnju hrane, deterd┼żenata i sapuna te ostalih higijenskih proizvoda, odje─çe i druge svakodnevne potrep┼ítine. Primjerice, Palma Tur je poduze─çe za promociju turizma, Palma Fashion zapo┼íljava u proizvodnji odje─çe i obu─Źe ┼żene koje su biv┼íe ovisnice, Palma Limpe za gore spomenute deterd┼żente i sanitarne proizvode s prete┼żito mladim zaposlenicima, Palma Natus za ru─Źnu izradu sapuna i biljnih pripravaka, te Loja Solidaria ┼íto zna─Źi ÔÇ×du─çan solidarnostiÔÇŁ gdje prodaju stvari proizvedene u lokalnoj zajednici (Rogers, 2015.).

1997. godine su stanovnici kvarta 80% stvari i usluga kupovali izvan njega, a 2011. godine 93% stvari i usluga je dolazilo unutar kvarta. Pet godina nakon banke, pokrenuli su svoju valutu ÔÇô Banco Palmas. Danas 270 poslovnih subjekata prihva─ça lokalnu valutu kao plate┼żno sredstvo. Iza cijele pri─Źe kao koordinatori stoji ┼íestero zaposlenih s prosjekom godina 25, a petinu svoje pla─çe primaju u lokalnoj valuti. Stanovnici kvarta smiju pla─çati dio svojih ra─Źuna i poreza u lokalnoj valuti ┼íto iznimno pospje┼íuje njeno kori┼ítenje i cirkuliranje. Procjenjuje se kako jedan Banco Palmas kru┼żi kroz lokalnu ekonomiju pet puta vi┼íe nego slu┼żbena brazilska valuta real. Zato je mogu─çe ostvariti ovakav uspjeh s realno malim iznosom novca. Primjerice, 2011. godine je unutar sustava kru┼żilo ÔÇ×svegaÔÇŁ 20.000 eura kada se prera─Źuna vrijednost lokalnog novca.

Vrlo brzo nakon pokretanja prve valute, osniva─Ź cijele ideje Joaquim Melo je uhap┼íen pod optu┼żbom za pranje novca na zahtjev centralne banke Brazila. Sud je presudio u korist Mela pod obrazlo┼żenjem da centralna banka nije ispunila svoju du┼żnost ravnomjerne brige i prisutnosti za sve stanovnike Brazila te je ostavila stanovnike Conjunto Palmeiras prepu┼ítene samima sebi. Nakon toga centralna banka inicira razgovore i nudi Melu mogu─çnost da pro┼íiri banke za siroma┼íne na cijeli Brazil te se osniva Institut Palmas kao neprofitna organizacija za edukaciju, zagovaranje i umre┼żavanje, a danas kao podru┼żnica djeluje istoimeni institut i u Francuskoj.

Jasno, cijelo to vrijeme prisutna je ne samo pravna nego i eti─Źna borba za Banco Palmas i Mela te izniman interes javnosti ┼íto se zapravo doga─Ĺa u jednom od najsiroma┼ínijih brazilskih kvartova da je tako subverzivno za dr┼żavu. Nastaje pokret lokalnih banaka za razvoj zajednice po ─Źitavoj zemlji te ih danas u Brazilu ima preko stotinu.

Kroz Banco Palmas model je od 1998. godine generirano 1800 poslova ┼íto je za siroma┼íno podru─Źje koje nastanjuje oko 30.000 ljudi fantasti─Źan uspjeh. Ono ┼íto fascinira je kakve se prekrasne pri─Źe mogu raditi i u najsiroma┼ínijim podru─Źjima. Cijeli projekt je pokrenut s donacijom od 800 eura iz Francuske.

Kako smo rekli, Conjunto Palmeiras ima svoju turisti─Źku agenciju, jer su od zaba─Źenog kvarta za siroma┼íne postali atrakcija za posje─çivanje.

Bitno je istaknuti kako je Banco Palmas posebna pri─Źa upravo zbog sinergije nekoliko modela dobre ekonomije u sebi, a ┼íto smo rekli da osigurava puno bolje i dugotrajnije rezultate (Hillenkamp, 2013.). Po─Źeli su kao lokalna banka za siroma┼íne koja dijeli mikrokredite. Ulagali su u edukaciju i osna┼żivanje marginaliziranih skupina (mladi, ┼żene, biv┼íe narkomanke…). Pomagali su pokretanje lokalnih poslova i proizvodnje. Stvarali lokalne tr┼żnice i umre┼żavali ljude. Pokrenuli su lokalnu valutu Banco Palmas. Osigurali su socijalnu koheziju u kvartu kroz prostore susretanja, komuniciranja i dono┼íenja odluka od ─Źega je najbitniji Local Social Economic Forum koji se doga─Ĺa svake srijede i otvoren je za sve da do─Ĺu i sudjeluju u raspravama i dono┼íenju smjernica za razvoj Banco Palmasa i op─çenito pokreta banaka zajednica. Niti nakon dr┼żavne represije nisu odustali, nego dapa─Źe, danas sura─Ĺuju s nacionalnom bankom te su inicijatori stvaranja lokalnih banaka po cijelom Brazilu i stigli su do preko 100 takvih primjera dobre prakse (Neiva et al., 2013.), a u dva slu─Źaja vladini zaposlenici dio svojih primanja primaju u lokalnim valutama (Banco Capivari i Banco dos Cocais). Zaista zadivljuju─çe. Neka samo palme nji┼íu grane.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

WIR Banka iz ┼ávicarske je primjer B2B ÔÇô business-to-business mre┼że me─Ĺusobnog kreditiranja bez kamatarenja i bez predugog ─Źekanja pla─çanja.

Radi se o najdugovje─Źnijem sustavu komplementarne valute u svije┬ştu s obzirom da je pri─Źa zapo─Źeta daleke 1938. godine. Tada je WIR bio zadruga da bi se tokom godina pretvorio u banku za svoje ─Źlanove pa premda je taj potez nai┼íao na kritike kod stru─Źnjaka za komplementarne i alternativne valute (Greco, 2009.), mo┼żemo re─çi da je dio zadru┼żnih principa zadr┼żan. Nastao je kao direktna reakcija na veliku ekonomsku krizu, nezaposlenost i depresiju u 30-im godinama pro┼ílog stolje─ça. Ljudi su ┼żeljeli dalje trgovati, ali nisu mogli do─çi do novca ┼íto dalje generira dublje krize i depresije. Osniva─Źa vizionara je bilo 16 i te┼żili su stabilnijem sustavu razmjene i kreditiranja na zadru┼żnim principima. Vrlo brzo su im se u beskamatnom sustavu trgovinske razmjene pridru┼żile tisu─çe i tisu─çe ljudi. Rije─Ź WIR dolazi od njema─Źke rije─Źi Wirtschaftsring (ekonomski krug), ali se smatra bitnim i sam akronim wir ┼íto zna─Źi mi.

Pored svoje dugovje─Źnosti koju su do danas pratili i te┼íki trenuci kroz koje je trebalo pro─çi, WIR se danas cijeni u svijetu jer je to i najsna┼żniji sustav nedr┼żavne valute. U 2010. godini ukupna razmjena unutar WIR sustava iznosila je protuvrijednost od 1.627 milijardi ┼ívicarskih franaka. Iste godine je unutar sustava bilo nevjerojatnih 60.000 poslovnih su┬şbjekata ┼íto zna─Źi ─Źak 16% svih ┼ívicarskih poduze─ça. Imaju svoje vlastite softverske programe, Internet bankarstvo, a valute nema u papirnatom obliku. Poslovni subjekti u tom sna┼żnom sustavu kru┼żnog beskamatnog kreditiranja tra┼że sve ┼íto im treba: gra─Ĺevinske radove, prehrambene namirnice, hotelske usluge, potrebu za doktorom ili veterinarom, najam cirkusanata ili knjigovodstvenog servisa. Puni ─Źlanovi mogu biti samo mala i srednja poduze─ça. Mogu trgovati i subjekti koji imaju vi┼íe od 250 zaposlenih, ali ne mogu postati ─Źlanovi niti imati neke funkcije u samoj banci. Ne primaju kao ─Źlanove diskontne i trgova─Źke lance jer smatraju da to ┼íteti po┼ítenoj razmjeni.

Poslovni subjekt sam bira koliki je iznos kojeg prima u WIR valuti: 30%, 50%, cjelokupan iznos ili je otvoreno za pregovaranje. Razina ─Źlanstva je tako─Ĺer dvostruka. Oni koji ┼żele biti bli┼że WIR-u i trgovati unutra imaju ve─çe pogodnosti, manje naknade za transakcije i pristup promotivnim aktivnostima koje organizira sama banka. Time je WIR zapravo komplementarna valuta koja djeluje paralelno sa ┼ívicarskim frankom, popunjava prazne prostore nevidljive i neatraktivne za nacionalnu valute te daje stabilnost razmjeni, jer nije podlo┼żna manipulacijama na tr┼żi┼ítu i stvaranju umjetne, visoke ili niske, vrijednosti nacionalne valute.

WIR banka danas djeluje kao posrednik unutar sustava me─Ĺusobne trgovine poslovnih subjekata iz ┼ávicarske. Umjesto da svi posluju isklju─Źivo samostalno jedni sa drugima, WIR im omogu─çava sustav gdje se automatski bilje┼że pozitivne i negativne bilance te jedni drugima slu┼że kao jamci u trgovanju i beskamatnom kreditiranju. 1998. godina donosi promjene i WIR pored svog zadru┼żnog principa otvara i sektor klasi─Źnog bankarstva gdje je uz nisku kamatu mogu─çe dobiti kredit ili ostaviti u┼íte─Ĺevinu, a posebno se financiraju projekti kori┼ítenja obnovljivih izvora energije za ve─çi broj korisnika u obliku manjih lokalnih energana. Banka ne smije ulagati u rizi─Źne poslove na burzama niti ┼ípekulirati s vrijedno┼í─çu koja im je dana na povjerenje. Trenutno je u WIR banci zaposleno 250 osoba koji su raspore─Ĺeni na sjedi┼íte u Baselu te sedam regionalnih centara.

Danas je WIR sustav, valuta, banka i pri─Źa koja stabilizira ukupnu ┼ívicarsku ekonomiju i u tom smislu je bez premca ┼íto se ti─Źe utjecaja alternativnih ili komplementarnih valuta. Posebno je to vidljivo u godinama koje su obilje┼żene ekonomskim krizama i padom povjerenja. Tada WIR nastupa kao sigurno uto─Źi┼íte za trgovinsku razmjenu temeljenju na povjerenju i podr┼íci stvarnim potrebama ljudi.

 

Commons ÔÇô┬á zajedni─Źka dobra

Resursi na na┼íem planetu pripadaju svima, svim ljudima odnosno svim ┼żivim bi─çima i trebamo se prema njima odnositi odgovorno i ┼íto se ti─Źe raspodjele pravedno. Ba┼í kao ┼íto isti─Źe tre─çi eti─Źki princip permakulture.

Zajedni─Źka dobra predstavljaju na┼í glavni i op─çi narativ u dobroj ekonomiji. Ovdje mo┼żemo re─çi kako imaju takvu poziciju jer uspijevaju spojiti najbolje demokratske modele odlu─Źivanja, participaciju svih zainteresiranih i uklju─Źenih te brigu za resurse, dobra i vrijednost kojima upravljaju na odr┼żiv i pravedan na─Źin. Zajedni─Źka dobra imaju (r)evolutivni potencijal.

Premda su mi uvijek bili kako se ka┼że na vrhu jezika, u primisli, kao ne┼íto se podrazumijeva u borbi za pravedan i odr┼żiv svijet, kao ono super ┼íto je ona dobitnica Nobelove nagrade Elinor Ostrom obranila i proslavila, moram priznati da su mi commonsi kao koncept koji bi mogao biti ona velika ideja, narativ ispod kojeg se okupljaju svi modeli dobre ekonomije pa mo┼żemo re─çi i dobre politike, pojavili na mom horizontu ne tako davno. Prvo sam ne┼íto malo zagrebao o njima u radu What kind of economy does sustainable development require? (2014.). No i to malo grebanje i promi┼íljanje mi je bilo dovoljno da osvijestim kako je koncept zajedni─Źkih dobara to, ona nota koja mi je nedostajala ili bolje re─Źeno nebeski svod za sve nas. To je ba┼í bilo ono razilaziduli se oblaci. Tu se nalazi sve ┼íto mi je trebalo, jer su zajedni─Źka dobra ÔÇ×DNA za ponovno kreiranje na┼íe ekonomije, politike i kultureÔÇŁ (Bolier, 2012.).

Od onog gubljenja nakon ekolo┼íkog otiska te otkri─ça dobre ekonomije nakon ─Źega sam kona─Źno do┼íao do daha, zajedni─Źka dobra su stigla i kao prijeko potrebni trenutak za izdahnuti. Mnoge stare ljevi─Źarske ideje su mi iskreno svaka na svoj na─Źin i u svom kutku uskogrudnosti pre┼żvakane mada ima tu dosta toga ┼íto nosim i u 21. stolje─çe. Ali kao da ne┼íto nedostaje. Ove druge izlizeke ala odr┼żivi razvoj, zelene tehnologije i zelene ekonomije, green new deal da ne spominjem. Isto bi ponio neke dijelove. Ali kao da ne┼íto nedostaje. Permakultura koju obo┼żavam postaje trendy eko muci muci i nedostaje mi politika i ekonomija. Tu je bar jasno ┼íto nedostaje, mada to nikako ne mogu prihvatiti i meni je to kao da pri─Źamo o permakulturi svezanih ruku, prekrivenih o─Źiju i uga┼íenog srca. Ali vidim da muci muci napreduju i otkrivena je nova zemlja za kreiranje vlastitog i samo vlastitog eko raja zaogrnutog ne─Źim atraktivnim ─Źudnog imena. Koliko puta sam samo ─Źuo od ekipe koja ljubi permakulturu: mene politika ne zanima? A kaj te zanima, kako posaditi p┼íenicu u glinenim kuglicama? Uuuuuuu… Al nedam se ja, jo┼í meni zvoni da permakultura odavno nije samo permanentna agrikultura.

Pored ekonomije, politike i kulture, zajedni─Źka dobra neodvojivo ve┼żu na sebe resurse i brigu za Zemlju, premda ih jasno ne svodimo samo na prirodna zajedni─Źka dobra. Ali bez njih koncept ne postoji. Uostalom, to su nam osnovna dobra za ┼żivot. Pored svoje ┼íirine i zaokru┼żenosti ┼íto svaki veliki narativ treba imati, koncept zajedni─Źkih dobara me fascinirao s nagla┼íavanjem da ne postoji bez aktivnih gra─Ĺana. Zna─Źi, zajedni─Źka dobra nisu ┼íume, trgovi, sjeme, klima ili bilo koji drugi resurs. Bez ljudi i aktivnog odnosa prema dobrima ona nisu zajedni─Źka. Zajedni─Źka dobra nisu samo resursi, ve─ç resursi plus zajednica sa svojim protokolima i vrijednostima za upravljanje zajedni─Źkim resursima (Barnes, 2006., Eisenstein, 2011., Rowe, 2013.). Za razliku od tr┼żi┼íta ili dr┼żave, koji imaju svoja pravila i regulatorne mehanizme, hijerarhijski poredak i sustav naredbi, zajedni─Źka dobra da bi funkcionirala trebaju ljude koji ┼żele participirati i preuzeti odgovornost (Helfrich, 2009.). I to je bitno i nekoliko puta nagla┼íavati ÔÇô tamo gdje nas nije briga i ne zagovaramo za odr┼żivo gospodarenje, gdje se ne borimo, ne mo┼żemo govoriti o zajedni─Źkim dobrima. Tamo gdje nema komunikacije i povjerenja ne postoje zajedni─Źka dobra, nego odnos prema resursima kao prema sva─Źijem i ni─Źijem. Zajedni─Źka dobra se primjenjuju tamo gdje su prisutni vitalni dru┼ítveni obrasci komuniciranja i suradnje. A isto vrijedi i za va┼żnost povezanosti i povjerenja u lokalnoj zajednici i dru┼ítvu za sposobnost upravljanja zajedni─Źkim dobrima. Zato Bollier i Helfrich (2015.) isti─Źu kako je od samih resursa bitniji sam proces komoniziranja koji predstavlja bit modela zajedni─Źkih dobara, njegovu ┼żivotnu energiju.

Zajedni─Źka dobra su bliska javnim dobrima i vrlo ─Źesto ih smatramo sinonimima, ali treba ipak naglasiti da u nekim slu─Źajevima postoje razlike. Naime, za javna dobra koja svi koristimo i svima trebaju biti dostupna na jednak na─Źin klju─Źna je uloga dr┼żave odnosno to─Źnije re─Źeno bilo koji oblik javnog politi─Źkog predstavni┼ítva ÔÇô javna vlast ih pokre─çe, gradi, izgra─Ĺuje, stvara i daje na kori┼ítenje. Primjerice, gradski trgovi, svjetionici ili sustav sigurnosti. Dakle, svi ih koristimo, ali oni koji imaju vlast su odlu─Źuju─çi da ih se provede i da ostanu kao javno dobro. Zajedni─Źka dobra se razlikuju po tome ┼íto su za njihovo stvaranje, razvoj i podr┼íku presudni sami ljudi, gra─Ĺani i gra─Ĺanke (Helfrich et al., 2009.). Ta je granica, ponavljamo, nekad tanka i nevidljiva ili je uop─çe nema u na┼íoj dana┼ínjoj percepciji, ali nekad je klju─Źna za naglasiti jer ovisi o razini demokratskog upravljanja i participaciji u gospodarenju ili kori┼ítenju nekog dobra. Isto tako, s druge strane, treba naglasiti kako i mnoga zajedni─Źka dobra ne─çe biti mogu─çe primijeniti na demokratski i participativni na─Źin bez nekog oblika dr┼żavnog ili me─Ĺudr┼żavnog dogovora kao ┼íto je slu─Źaj s potrebom za┼ítite svjetski va┼żnih ekosustava oceana i tropskih ki┼ínih ┼íuma ili klime ─Źitavog planeta.

Ostrom (2006.) je u svojoj knjizi Upravljanje zajedni─Źkim dobrima ÔÇô evolucija institucija za kolektivno djelovanje istaknula osam principa upravljanja zajedni─Źkim dobrima:

1. Jasno odre─Ĺene granice ÔÇô granice samih zajedni─Źkih dobara i granice tko ih ima pravo koristiti.
2. Uskla─Ĺenost izme─Ĺu pravila upravljanja zajedni─Źkim dobrima i lokalnih potreba te uvjeta.
3. Osigurati da oni na koje utje─Źu pravila participiraju u eventualnoj promjeni istih.
4. Osigurati da se po┼ítuju pravila koja su donesena u svrhu kori┼ítenja zajedni─Źkih dobara i izvan granica samih dobara i direktnih korisnika.
5. Stvaranje sustava unutarnjeg nadzora za poštivanje principa.
6. Praksa stupnjevanih sankcija za prekršitelje dogovorenih principa i pravila.
7. Postojanje mehanizama za rješavanje sukoba koji su jasni i provedivi.

I za ve─çe sustave zajedni─Źkih dobara:

8. Ugraditi odgovornost za upravljanje zajedni─Źkim dobrima u vi┼íestrukim slojevima za cijeli me─Ĺupovezani sustav.

Time postaje i vi┼íe nego proziran jedan od najve─çih mitova o zajedni─Źkim dobrima koji je podvalio Garrett Hardin u svojoj poznatoj tragediji zajedni─Źkog dobra tvrde─çi da ─çe ljudi iz sebi─Źnih razloga uvijek te┼żiti zeznuti ostale i prisvojiti korist samo za sebe. No ako se doga─Ĺa iskori┼ítavanje ne─Źega ┼íto pripada svima onda se to samo mo┼że zvati jednim imenom ÔÇô kapitalizam. Ili imamo situaciju gdje se oni koji te┼że urediti sustav prema na─Źelima zajedni─Źkih dobara trude i fajtaju, ali oni koji upravljaju svijetom ignoriraju i kradu. Ali to nije odgovornost obi─Źnih ljudi, nego upravlja─Źa. Klima je najbolji primjer ÔÇô sva─Źija i ni─Źija, ali dok ljudi tra┼że promjene, elite koriste resurs koji nam svima pripada, i ┼íto je najgore ra─Źun pla─çaju najslabiji i najranjiviji koji klimatskim promjenama nisu nikako ili su zanemarivo doprinijeli. Pravedniji i odr┼żiviji pristup klimatskim promjenama ne─çe biti mogu─ç dok ne shvatimo i osvijestimo nas kao globalnu zajednicu ljudi (i drugih bi─ça) koja treba po─Źeti upravljati tim resursom na pravedan i odgovoran na─Źin prema svim ─Źlanovima te zajednice. Zajedni─Źka dobra uvijek trebaju ÔÇ×─ŹuvaraÔÇŁ i jasno je da nam za globalne resurse predstoji najve─çi izazov prona─çi modele suradnje i djelovanja (Helfrich et al., 2009.).

Prvo je zna─Źenje zajedni─Źkih dobara da su nam dana kao poklon i da taj poklon svi koristimo. Ili su nam ga dale generacije i generacije ispred nas i ostavile u naslje─Ĺe ili smo ga dobili od prirode.

Barnes (2004.) isti─Źe kako su zajedni─Źka dobra:

1. Sve ┼íto dijelimo (jezik, kultura, ekosustavi…)
2. Sve ┼íto smo naslijedili (DNA, zakoni…)
3. Sve ┼íto trebamo ostaviti u naslje─Ĺe (resursi, nezaga─Ĺen zrak i vodaÔÇŽ)
4. Sve velike stvari, jer pripadaju svima nama (priroda, socijalni sustavi).

Po ovoj podjeli mo┼żemo re─çi kako imamo prirodna zajedni─Źka dobra (zrak, fotosinteza, oceani), ona koja pripadaju zajednici (javni prostori, knji┼żnice, muzeji, tr┼żnice, igrali┼íta, sveu─Źili┼íte) te kulturna zajedni─Źka dobra (glazba, astronomija, internet, jezici).

Bitno je da smo svjesni kako to nije neka novotarija. Zajedni─Źka dobra imaju dugu povijest na na┼íem planetu, mo┼żemo re─çi od postanka na┼íe vrste. Postojali su kao priznato pravo pored privatnog i javnog u Rimsko doba. Engleska srednjeg vijeka tako─Ĺer spominje podru─Źja za ulov riba i ┼íume kao res communes. Zapravo mo┼żemo re─çi kako su upravo razvojem kapitalizma i vrijednosti koje njeguje uni┼ítena zajedni─Źka dobra kao op─çe pravo obi─Źnih ljudi. Proces ÔÇ×ogra─ĹivanjaÔÇŁ koji je po─Źeo u 16. stolje─çu, a do┼żivio vrhunac u 18. stolje─çu nije bio slu─Źajan te je uni┼ítavanje zajedni─Źkih prostora u prirodi (pa┼ínjaka, livada, polja, ┼íuma) realizirano jer je trebalo radne snage za tvornice. Odnosno, kapitalisti su odlu─Źili kako im vi┼íe ne treba toliko pastira i poljoprivrednika koliko im trebaju ┼íljakeri u gradovima. Danas svjedo─Źimo ne samo ogra─Ĺivanju prirodnih podru─Źja i ekosustava, ve─ç i ogra─Ĺivanju na┼íih gena i na┼íih tijela, ogra─Ĺivanju na┼íe hrane i energije, ogra─Ĺivanju ─Źitavog ┼żivog svijeta. Ono ┼íto je nekad bilo ogra─Ĺivanje danas se lijepo naziva deregulacija i privatizacija.

Koncept zajedni─Źkih dobara ne zna─Źi ukidanje tr┼żi┼íta, ali zna─Źi ograni─Źenje tr┼żi┼íta da uzima bez odgovornosti i nadoknade tro┼íkova za resurse iz zajedni─Źkih dobara. Ovdje pod resursima ne mislimo samo na prirodne. Dakle, treba nam i tr┼żi┼íte pored zajedni─Źkih dobara, ali prema pravednijim i realnijim odnosima. Ovako sad tr┼żi┼íte radi dvostruki napad na zajedni─Źka dobra, uzima iz njih resurse ne pla─çaju─çi punu cijenu, te drugi put kada izbacuje svoje otpade i otrove ┼íto tako─Ĺer pla─ça uglavnom cijelo dru┼ítvo ili oni koji su najmanje odgovorni za to.

Dr┼żava ne treba kontrolirati zajedni─Źka dobra niti upravljati s njima, ve─ç treba ponovno prihvatiti njihovu va┼żnost i preuzeti odgovornost za ponovno uspostavu ravnote┼że izme─Ĺu tr┼żi┼íta i zajedni─Źkih dobara. Kao ┼íto je u tr┼żi┼ítu najbitniji profit, u gospodarenju prema na─Źelima zajedni─Ź┬şkih dobara najbitnije je o─Źuvanje i za┼ítita na korist svih. Tijela koja bi bila nadle┼żna za o─Źuvanje i za┼ítitu zajedni─Źkih dobara trebaju biti sastavljena od svih zainteresiranih dionika. Njihov rad se ocjenjuje ne koliko su iskoristili od zajedni─Źkih dobara ili zaradili, ve─ç upravo koliko su ih ostavili u dovoljno dobrom stanju da se i drugi mogu koristiti s njima, i budu─çe generacije i druga bi─ça. Kao kad posudimo knjigu u knji┼żnici trudimo se vratiti je u istom stanju za druge korisnike. Ukoliko podignemo vrijed┬şnost zajedni─Źkom dobru super, ali glavni cilj je da je ne smijemo smanjiti, a pogotovo degradirati do razine odr┼żivosti kao ┼íto je danas slu─Źaj s ne┬şkim dijelovima oceana, nekada┼ínjih plodnih polja ili ┼íumskih podru─Źja.

Ne zahtijevaju svi oblici zajedni─Źkih dobara isti pristup. Neka zajedni─Źka dobra trebamo za┼ítiti i urediti njihovo kori┼ítenje, ali neka poput interneta, kulture ili znanja trebamo omogu─çiti na kori┼ítenje ┼íto ve─çem broj ljudi sa ┼íto je mogu─çe manje ili nimalo ograni─Źenja.

U skladu s tim, Barnes nabraja organizacijske principe zajedni─Źkih dobara (2006: 74):

1. Ostavi uvijek dovoljno i u dobrom stanju
Princip koji smo maloprije objasnili. I kad nešto trošimo i koristimo, uvijek treba ostati dovoljno za druge. Ekskluzivne licence, kao što su patenti i autorska prava treba svesti na minimum.

2. Staviti budu─çe generacije na prvo mjesto
Ukoliko postoji konflikt izme─Ĺu kratkoro─Źnog dobitka i dugoro─Źne potrebe za o─Źuvanjem, ovo drugo ima prednost.

3. ┼áto vi┼íe uklju─Źenih to bolje
Za razliku od kapitalizma gdje ih malo kontrolira puno, u zajedni─Źkim dobrima nas puno kontrolira sve.

4. Jedna osoba, jedan glas
Primjena najvi┼íeg demokratskog principa u odlu─Źivanju.

5. Uklju─Źiti neku vrstu nadoknade
To bi mogla biti neka unaprije─Ĺena verzija Alaska Permanent Fund koncepta gdje svi stanovnici ameri─Źke savezne dr┼żave Alaska dobivaju kroz spomenuti fond novac od naftnih i plinskih korporacija kao nadoknadu za kori┼ítenje tih resursa.

Tek kad uredimo upravljanje i kori┼ítenje zajedni─Źkih dobara, mo┼że im pristupiti i tr┼żi┼íte sa svojim principom ostvarivanja profita, ali u tom slu─Źaju se taj pristup ne─çe vi┼íe odvijati nepravedno i neodgovorno, ve─ç se postojati okvir za realnu i pravednu nadoknadu.

To je potpuno druga─Źiji pogled na svijet ÔÇô umjesto fokusa na vlasni┼ítvo, ovdje je fokus na zajedni┼ítvu i na participativnom upravljanju te odr┼żivom gospodarenju. Zato nam je danas taj druga─Źiji pogled na svijet toliko potreban. Povezan je direktno s druga─Źijom praksom, a to je za┼ítita zajedni─Źkih resursa i interesa lokalne zajednice, cijelog dru┼ítva ili u nekim slu─Źajevima i na┼íe vrste.

Da su dana┼ínji zakoni o autorskim pravima i patentima vrijedili od po─Źetka na┼íeg postanka mi ne bismo u ovoj mjeri u┼żivali u postignu─çima matematike, fizike, umjetnosti, filozofije i svega ┼íto je na┼íe. Zna─Źi treba nagraditi one koji su ne┼íto stvorili ili izumili, ali dana┼ínji svjetski poredak u ovom podru─Źju zapravo suzbija inovaciju i razvoj svojom monopolizacijom i nesuradnjom svih koji mogu i znaju pomo─çi.

Trebamo po─Źeti razmi┼íljati i djelovati u skladu s konceptom zajedni─Źkih dobara i manje se do┼żivljavati kao vlasnici svega i sva─Źega, a vi┼íe kao ─Źuvari i njegovatelji.

U tom smislu su mnogi modeli dobre ekonomije koje smo predstavili dio na┼íih zajedni─Źkih dobara. Od prirodnih resursa kojima upravljamo na odgovoran i odr┼żiv na─Źin i uz permakulturni dizajn im potenciramo kvalitetu i vrijednost preko financijskih modela koji su uklju─Źuju─çi i otvoreni za princip (su)odlu─Źivanja do alternativnih valuta gdje je novac zaista na┼íe zajedni─Źko dobro. Veliki interes za energetske zadruge je tako─Ĺer primjer brige i odgovornosti za zajedni─Źko dobro i gospodarenje resursima na korist ─Źitave zajednice. Model koji do sada nismo spominjali, a tako─Ĺer ga mo┼żemo shvatiti kao u povojima primjer zajedni─Źkih dobara je participativni bud┼żet. To je model gdje gra─Ĺani i gra─Ĺanke kroz facilitiran i vo─Ĺen proces sami odlu─Źuju gdje ─çe investirati dio sredstava iz gradskog prora─Źuna. Time pokazuju odgovornost za mjesto gdje ┼żive i pretvaraju razvoj grada u zajedni─Źko dobro. Ukoliko je cijeli proces participativnog bud┼żetiranja dobro i transparentno vo─Ĺen te osigurani mehanizmi protiv zloupotreba, ovaj model ostavlja izrazito pozitivne rezultate po cijelom svijetu.

U svojoj iznimnoj knjizi The Resilience Imperative ÔÇô Cooperative Transitions to a Steady-State Economy, Michael Lewis i Pat Conaty (2012: 24) isti─Źu kako ÔÇ×borba za zajedni─Źka dobra u 21. stolje─çu neupitno uklju─Źuje kapital, na┼ía radna mjesta i biosferu o kojoj svi ovisimoÔÇŁ.

Jedan od najpoznatijih i najagilnijih zagovaratelja ovog naprednog modela David Bollier (2014.) u knjizi Green Governance ÔÇô Ecological Survival, Human Rights, and the Law of the Commons koju je napisao u suradnji s Burnsom H. Westonom, dodatno isti─Źe kako u prevladavanju trenutnih kriza ne─çemo uspjeti ukoliko se fokusiramo samo na zelena znanja i tehnologije, a ne─çe biti dovoljne niti reforme u ekonomiji, ve─ç nam trebaju novi modeli vladanja i upravljanja koji ─çe nam omogu─çiti prakti─Źno provo─Ĺenje po┼ítivanja prirode i povezanosti, odgovornosti i pravednosti te etiku integriranog globalnog i lokalnog gra─Ĺanina koji zahtijeva u politici transparentnost i uklju─Źenost svih zainteresiranih.

Druga─Źiji modeli vladanja i politi─Źkih praksi presudni su za odgovorno i odr┼żivo upravljanje globalnim zajedni─Źkim dobrima koja su zbog svojih karakteristika kompleksni sustavi. Novi modeli upravljanja koji se temelje na zajedni─Źkim dobrima revitaliziraju koncept ljudskih prava na zdrav i ─Źist okoli┼í.

Zbog svega napisanog jasno je kako nas model zajedni─Źkih dobara uspijeva sve okupiti na najbolji na─Źin. Ima kapacitet djelovanja kao velika makro ideja, kao domena globalne razine, a istovremeno pu┼íta korijenje u na┼í svakodnevni lokalizirani trenutak, ┼żivot i prostor.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Nagla┼íavali smo na mnogo mjesta u knjizi kako je bitno prakti─Źno znanje i vje┼ítine koje su nam potrebne da ponudimo konkretna rje┼íenja na probleme u 21. stolje─çu. I kako je bitno da je su ta znanja i vje┼ítine slobodni, da ih mo┼żemo ┼íiriti i razmjenjivati, nadopunjavati i razvijati. Tako─Ĺer, na mnogo mjesta u knjizi nagla┼íavamo kako nam trebaju proizvo─Ĺa─Źi i prakti─Źari, inovatori i stvaratelji posebno kad se to radi u skladu sa zajedni─Źkim dobrima. Model koji spaja slobodno znanje, stvaranje i proizvodnju te zajedni─Źka dobra je POC21, pokret ljudi koji proizvode/dizajniraju alate i strojeve te ure─Ĺaje za svakodnevnu upotrebu. Kratica zna─Źi Proof of Concept, zna─Źi dokaz koncepta za 21. stolje─çe.

Radi se o internacionalnom kampu prekrasnih geekova koji se okupe svake godine u jednom lijepom dvorcu u Francuskoj pored Pariza. Njihov cilj je predstaviti i u─Źiniti primjenjivim rje┼íenja za odr┼żivo ┼żivljenje na principima otvorenog koda, dakle da ih svi imaju pravo koristiti kako i prili─Źi zajedni─Źkim dobrima. Njih preko stotinu trenutno razvija 12 temeljnih projekata. Poanta je da projekti moraju biti jednostavni, ekonomski prihvatljivi, primjenjivi i da ih svatko mo┼że ponoviti. Posebno su zanimljivi za izdvojiti bicitractor, preludi hibrid bicikla i traktora koji zemlju rahli i okopava oko gredica pomo─çu bicikliranja, tu┼í kabina koja zna─Źajno ┼ítedi vodu, energetsko-efikasni sustav ─Źuvanja i proizvodnje hrane bez kori┼ítenja hladnjaka te reciklira zeleni otpad u novi resurs. Izrazito je zanimljivi primjer malih vjetrenja─Źa koje je mogu─çe izgraditi od otpada za svega 30 dolara.

Blisko POC21 je platforma Hack Farm koja okuplja sve sanjare i prakti─Źare koji ┼żele povezati slobodne ideje i poljoprivredu, smatraju─çi kako dizajn i narav alata ili mehanizacije trebaju otvoreno slu┼żiti onima kojima najvi┼íe trebaju ÔÇô proizvo─Ĺa─Źima hrane. Hack Farm je od nastanka 2011. godine preko svoje internet aplikacije okupio preko 100 inovativnih rje┼íenja za poljoprivredne alate i strojeve. In┼żenjeri i strojarski dizajneri zajedno s farmerima i poljoprivrednicima rade na alatima i modificiraju ih kroz otvorenu komunikaciju i suradnju. Divan primjer kako softvera┼íki pristup otvorenom kodu susre─çe naprednu i slobodnu poljoprivredu.

Sli─Źan koncept koristi se od 2003. godine u Open Source Ecology (OSE) modelu koji ima za cilj stvoriti ekonomiju otvorenog koda odnosno ekonomiju otvorenog pristupa. Njihov fokus je na realizaciji Global Village Construction Set (GVCS) ÔÇô kompletu od 50 naj─Źe┼í─çe kori┼ítenih strojeva ili ure─Ĺaja koje sve ┼żele napraviti na principima dijeljenja i zajedni─Źkog razvoja koncepta. Zna─Źi ┼żele stvoriti dostupne svima 50 strojeva koji ─Źine na┼í ┼żivot mogu─çim i kvalitetnim uz pomo─ç ve─ç dostupnih znanja i vje┼ítina, materijala i rje┼íenja. Krajnju suradnju na nekom od koncepata, dijeljene informacija i radnih mapa, dizajnerskih crte┼ża i priru─Źnika rade preko poduze─ça prigodnog imena Distributive Entreprise. Trenutno je 13 strojeva dovedeno do razine prototipa. Od 2004. godine rade i sami na primjeni modela te razvijaju svoje imanje ÔÇô Factor e Farm (FeF) pokraj Kansasa. Danas je OSE globalni pokret onih koji dijele znanje i vje┼ítine za op─çe i zajedni─Źko dobro.

Kao urbani primjer ovog pristupa mo┼żemo navesti ra┼íirenu mre┼żu FabLabs, zna─Źi u prijevodu kao laboratoriji koji djeluju poput tvornica i proizvode. Radi se o manjim radioni─Źarskim i radnim prostorima koji uklju─Źuju ure─Ĺaje i strojeve kojima se digitalizirano upravlja. Primjeri su CNC strojevi, 3D printeri, razni reza─Źi i sli─Źno. Ono ┼íto je bitno da je kori┼ítenje strojeva slobodno za sve kojima trebaju, a napredni dijelovi pri─Źe sudjeluju tako─Ĺer u raspravama i razmjeni ideja i znanja o samim alatima, kako rade i kako ih pobolj┼íati. U svijetu postoji oko 565 fablab-ova od ─Źega u Europi 270.

Znanje je danas jedan od najograni─Źenijih resursa i stalno se pojavljuju nastojanja da ga se kontrolira, ograni─Źi i u─Źini nedostupnim ve─çini ljudi. A kao ┼íto smo ve─ç istaknuli upravo je znanje jedan od resursa zajedni─Źkih dobara koje trebamo ┼íiriti i dijeliti najvi┼íe mogu─çe najve─çem mogu─çem broju ljudi. Ovi iznimni primjeri rade upravo to.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

Dana┼ínji gradovi su puni zajedni─Źkih dobara pa i onih op─çih koje brojni aktivisti i gra─Ĺani poku┼íavaju obraniti, sa─Źuvati, u─Źiniti dostupnim svima. Tako je i kod nas u Zagrebu, Dubrovniku, Puli i u mnogim gradovima i mjestima gdje lokalne vlasti uzimaju zajedni─Źka dobra te ih ÔÇ×poklanjajuÔÇŁ privatnim investitorima na ┼ítetu op─çih interesa i budu─çih generacija. No, neki urbani prostori su ve─ç spremni napraviti iskorak od urbanih zajedni─Źkih dobara do gradova kao zajedni─Źko dobro.

Laboratorij za upravljanje zajedni─Źkim dobrima (LABoratory for the GOVernance of Commons ÔÇô ÔÇťLabGovÔÇŁ) prostor je gdje se istra┼żuje i u─Źi o najboljim modelima kori┼ítenja i odlu─Źivanja o pristupu zajedni─Źkim dobrima. Stvoren je na Odsjeku za politologiju Sveu─Źili┼íta Luiss Guido Carli u Rimu kako bi se osiguralo obrazovanje za budu─çe stru─Źnjake odnosno ÔÇ×─ŹuvareÔÇŁ zajedni─Źkih dobara. Danas djeluje kao nezavisna organizacija, ali i dalje povezana s istra┼żivanjima i obrazovnim politikama za primjenu koncepta zajedni─Źkih dobara. U kontekstu na┼íe knjige najvi┼íe nas zanima njihova suradnja s lokalnim zajednicama i gradskim upravama koje se ┼żele transformirati u gradove zajedni─Źkih dobara. Ovaj pitomi revolucionarni model koji nas pomi─Źe od pozicije onih koji moraju braniti zajedni─Źka dobra prema poziciji onih koji (su)upravljaju zajedni─Źkim dobrima, najvi┼íe je razvio profesor Christian Iaione (2012.) sa spomenutog sveu─Źili┼íta Luiss u radu City as a Commons, gdje je postavio temelje koncepta i mogu─çe primjene u praksi. A odli─Źna je spoznaja da praksu ve─ç imamo. S obzirom na vi┼íedesetljetnu progresivnost u mnogim podru─Źjima, nije iznena─Ĺenje ┼íto je Bologna jedan od prvih gradova gdje je uprava prihvatila dokument Reguliranje javne kolaboracije izme─Ĺu gra─Ĺana i gradske uprave za skrb i obnavljanje zajedni─Źkih dobara.

Prema Regulaciji ÔÇ×aktivni gra─Ĺani (dru┼ítveni inovatori i poduzetnici, organizacije civilnog dru┼ítva te institucije znanja i obrazovanja koje zajedno rade na op─çem dobru) ulaze u prostor dizajniranja urbanih zajedni─Źkih dobara s gradskim agencijama i uredimaÔÇŁ. Pod urbanim zajedni─Źkim dobrima misle na javne prostore, zelene prostore i napu┼ítene zgrade ili prostore. U Bologni se razvijaju dru┼ítvene inovacije, suradni─Źke usluge, kreativnost i razmjena ideja, digitalne inovacije i sve ┼íto mo┼że unaprijediti upravljanje gradskim prostorom na principima uklju─Źivanja i (su)upravljanja s aktivnim gra─Ĺanima.

Gradovi zajedni─Źkih dobara se pored Bologne istra┼żuju i na jo┼í par lokacija: Bari, Battipaglia, Mantova, Palermo, Rim i drugi. Posebno vrijedi izdvojiti gradi─ç Mantova koji je sa svojih skoro 50.000 stanovnika oti┼íao daleko u istra┼żivanjima i provo─Ĺenju koncepta grada kao zajedni─Źkog dobra. Prvo su izradili plan razvoja grada kulture kao zajedni─Źkog dobra, drugi korak je bio dizajniranje laboratorija ÔÇ×Poduze─ça kao zajedni─Źka dobraÔÇŁ gdje su odabrali prvih sedam projekata kao modele, tre─çi korak je bio Kamp vladanja gdje su istra┼żivali nove oblike upravljanja i odnosa gradskih vlasti sa svojim aktivnim gra─Ĺanima te je potpisan Pakt suradni─Źkog upravljanja, i na kraju je pripremljena programska Knji┼żica za suradnju i Plan odr┼żivosti grada koji je predstavljen cjelokupnoj javnosti (a sad svi sjednimo i duboko udahnimo) na Festivalu suradnje koji je organiziran u gradu 2014. godine. Sada prolaze kroz finalni korak gdje testiraju sve projekte i modele upravljanja, komunikacije i suradnje ┼íto prate kroz ─Źitav niz javnih konzultacija i susreta sa gra─Ĺanima.

Gradovi kao zajedni─Źka dobra trenutno su jedan od najdalekose┼żnijih i najdubljih primjera dobrih pri─Źa koje se doga─Ĺaju na na┼íem planetu. Radi se novi dizajn i provodi u praksi nova paradigma dru┼ítvenih, ekonomskih, institucionalnih i pravnih obrazaca i struktura. Ve─ç spomenuti Christian Iaione u jednom od svojih intervjua nagovje┼í─çuje 21. stolje─çe kao CO-century, kao stolje─çe koje ─çe umjesto iskori┼ítavanja, nasilja i ugro┼żavanja budu─çnosti biti obilje┼żeno kao ÔÇ×century of COmmons, COllaboration, COoperation, COmmunity, COmmunication, CO-design, CO-production, CO-management, COexistence, CO-livingÔÇť.

Pametan si ─Źovjek Christian i neka si ti nama u pravu.

 

*

Modeli dobre ekonomije pru┼żaju nam prakti─Źne alate za stvaranje boljeg svijeta. Ovdje i sada. Mnogi od njih se razvijaju ve─ç stolje─çima te imamo iskustvo i nau─Źeno znanje ┼íto je potrebno pobolj┼íati i kuda dalje krenuti. Radi se o najboljem pristupu ÔÇô istra┼żivanjem i svakodnevnim ┼żivotom do pravih promjena. Vjerujemo kako je sada jasnije i za┼íto su nam svi bitni, a i za┼íto su zapravo poslagani u redu, u koracima, jedan iza drugog. Idu od jednostavnijih modela koji ostvaruju manje iskorake u potrebnim dru┼ítvenim promjenama do kompleksnijih i cjelovitijih koji ulaze duboko i ─Źine iskru koja mijenja sve. Modeli dobre ekonomije koji su pri kraju najvi┼íe nas pripremaju i pribli┼żavaju ostvarenju 12 sistemskih rje┼íenja koje zagovaramo u knjizi. Ne ┼żelimo time tvrditi da je ba┼í uvijek nu┼żno to pratiti i kako nije mogu─çe ostvariti primjerice solidarnu eko┬şnomiju a da se nismo prije oku┼íali u pravednoj trgovini. No, vidljivo je iz knjige primjerice kako ─çe nam biti te┼íko stvoriti uspje┼ínu lokalnu valutu ukoliko u tom podru─Źju nema proizvodnje i ukoliko nema povjerenja izme─Ĺu ljudi. A sna┼żna proizvodnja se osigurava kroz prisustvo i modela pravedne trgovine neovisno je li certificirana, kroz postojanje dru┼ítvenih poduze─ça ili zadruga koje proizvode. Kada osna┼żimo lokalnu proizvodnju i veze izme─Ĺu ljudi spremni smo za sljede─çi korak, a to je izbjegavanje ko┬şri┼ítenja valute koja potencira dug, siroma┼ítvo i zaga─Ĺenje. Spremni smo za stvaranje na┼íeg novca kao jednog od najvrednijeg zajedni─Źkog dobra. A kada po─Źnemo primjenjivati model zajedni─Źkih dobara, e onda smo ve─ç blizu istinskoj demokraciji i nasu┼íno potrebnoj politi─Źnosti koja zna─Źi odgovornost i skrb za vlastiti ┼żivot i za cjelinu kojoj pripadamo.

Jedan od najbitnijih resursa zajedni─Źkih dobara je novac (Meyer, 2013.). I vlasni┼ítvo. Vrlo ─Źesto se povezano pojavljuju.

Moramo preuzeti vlasni┼ítvo jer pripada svima nama, svim ljudima. A novac pogotovo. Marjorie Kelly (2012.) u jednoj od najboljih knjiga na ovu temu Owning Our Future: The Emerging Ownership Revolution, isti─Źe kako trebamo preispitati arhitekturu vlasni┼ítva, jer se zapravo radi o nevidljivim temeljima na kojima je sazdana na┼ía civilizacija i u kojima le┼żi ve─çina nepravdi, iskori┼ítavanja i kra─Ĺi zajedni─Źkih postignu─ça i naslje─Ĺa. Kroz najbolje primjere dobre ekonomije gradimo novu arhitekturu vlasni┼ítva, tamo gdje smo svi vlasnici, gdje nas se pita, gdje participiramo, gdje smo solidarni i gdje imamo otvoren pogled prema budu─çnosti.

Wright (2011) isti─Źe kako sve alternative trebamo prou─Źavati i do┼żivljavati s obzirom na vrijednosti njihovih odrednica kao ┼íto su: po┼żeljnost, odr┼żivost i mogu─çnost realizacije. Posebno isti─Źe da se u 21. stolje─çu odr┼żivost neke pri─Źe ili projekta pojavljuje kao presudna za kvalitetna postignu─ça. Ohrabruju─ça je spoznaja kako nam svi modeli dobre ekonomije prikazuju odr┼żivost na raznim razinama.

Nekoliko puta smo spominjali zone kao osnovni alat permakulturnog dizajna. Da ne idemo ovdje u detalje obja┼ínjavanja elemenata i funkcija u svakoj od zona za ┼íto ponovno upu─çujemo na ZMAG-ov Permakulturni dizajn ÔÇô priru─Źnik uz te─Źaj (2015.), dovoljno ─çe biti objasniti kako su zone poredane tako kako ih trebamo i koristimo na svakodnevnoj razini. Zna─Źi zona 0 je na┼í stambeni objekt gdje stalno boravimo, vani najvi┼íe boravimo u prvoj zoni te ona u skladu s tim ima najvi┼íe elemenata i koristimo je za najvi┼íe funkcija. Dalje kako idu zone 2, 3, 4 smanjuje se na┼ía prisutnost u njima i koristimo ih u sve manjem obimu. Zona 5 je vrlo ─Źesto ostavljena kao prostor gdje uop─çe ne interveniramo i gdje prepu┼ítamo sve prirodi da radi sama bez kori┼ítenja na┼íih dizajnerskih sposobnosti. Tako─Ĺer smo napomenuli da spominjemo i zonu 00 koja ozna─Źava nas same, na┼íu unutra┼ínju refleksiju i psihofizi─Źko stanje te kako je prili─Źno jasno da ukoliko ta zona nije ÔÇ×sre─ĹenaÔÇŁ da ─çe te┼íko biti uputiti se u kvalitetan dizajn ostalih zona. A posebno da ne podcjenjujemo kako ┼íiri dru┼ítveno-politi─Źko kontekst i obrasci utje─Źu na zonu 00. U idealnom slu─Źaju zone prikazujemo kao koncentri─Źne krugove ┼íto je prikazano na manjoj slikici.

 

 

Kada bismo te zone prebacili u podru─Źje dobre ekonomije i njenih zona to bi izgledalo kao na ve─çoj slici. Modeli dobre ekonomije koje smo spominjali u knjizi poredani su ne samo prema tome koliko ─çemo ih koristiti na svakodnevnoj razini, nego i koliko nam treba do njih, pa su u skladu s tim one do kojih nam treba vi┼íe vremena i energije stavljene u kasnije zone. Ono ┼íto na prvi pogled mo┼że zbunjivati jest da se u prvoj zoni istovremeno nalazi ÔÇ×najlak┼íiÔÇŁ model dobre ekonomije ÔÇô pravedna trgovina i najkompleksniji i najdalekose┼żniji model zajedni─Źkih dobara. Razlog je zapravo jednostavan jer upravo zbog potrebe svakodnevnog kori┼ítenja pravednosti u nabavci robe i usluga koje nam trebaju taj model je logi─Źno u prvoj zoni. No, upravo zbog svoje va┼żnosti i sistemskog pogleda na politiku, ekonomiju i resurse, zajedni─Źka dobra su nam u najva┼żnijoj i najkori┼ítenijoj zoni, jer tu tako─Ĺer trebamo biti naj─Źe┼í─çe prisutni. Dapa─Źe, bez na┼íe aktivne prisutnosti koncept zajedni─Źkih dobara ne postoji, ve─ç onda pri─Źamo ÔÇ×samoÔÇŁ o resursima. Zato su zajedni─Źka dobra stavljena u prvu zonu, da im jo┼í jednom odamo priznanje, ali i da naglasimo kako nas tu treba biti svaki dan. Uostalom, zajedni─Źka dobra zahva─çaju takvu ┼íirinu da ih koristimo svaki dan. Dru┼ítvena i solidarna ekonomija su stavljene u drugu zonu jer ih prema permakulturnom dizajnu posje─çujemo redovno i tek ne┼íto malo manje nego elemente u prvoj zoni. Dru┼ítvena i solidarna ekonomija same za sebe pokrivaju toliko razli─Źitih modela i na─Źina prakticiranja da je logi─Źno kako smo ih pomaknuli malo ispred. U njih uklju─Źujemo i organizacije civilnog dru┼ítva za op─çe dobro, i zadruge, i udru┼żenja za uzajamnu pomo─ç i druge formalne ili neformalne oblike aktivizma, rada i ┼żivljenja za bolji svijet. Kao njihove izvedenice slijede u tre─çoj zoni eti─Źne banke i zadruge, jer prema permakulturnom dizajnu ovdje elemente koristimo prema potrebi. Zaista, svi bismo trebali podr┼żati oba modela, postati ─Źlanovi i ─Źlanice eti─Źnih banaka ili financijskih institucija i modela koji djeluju eti─Źno prema ljudima, dru┼ítvu i okoli┼íu, a ┼íto se zadruga ti─Źe ako nismo dio neke proizvodne, najmanje ┼íto mo┼żemo u─Źiniti je podr┼żati one potro┼ía─Źke, jer uvijek ne┼íto negdje kupujemo pa je bitno osigurati da resurs kru┼żi u dobrim pri─Źama. No, i usluge eti─Źnih banaka i zadruga uglavnom ne─çemo trebati ba┼í na svakodnevnoj razini, ve─ç prema potrebi.

Lokalne i regionalne valute smo namjerno stavili u tek ─Źetvrtu zonu, premda stoji kritika da tamo gdje su one funkcionalne i djelatne da ih koristimo ─Źesto i mo┼żemo re─çi gotovo na svakodnevnoj razini. Ovim pozicioniranjem ┼żelimo jo┼í jednom naglasiti da sposobnost stvaranja kvalitetnog vlastitog resursa za razmjenu roba i usluga je vjerojatno najve─çi izazov, jer time pokazujemo da smo napravili sve korake prije i da je na┼í pristup modelima dobre ekonomije sazrio.

Peta zona je ostala prazna jer naravno da je zona u koju nikad ne idemo i ne sudjelujemo u dobroj ekonomiji prazna kad dobru ekonomiju gradimo i stvaramo tako da u nju idemo i sudjelujemo i potpuno je nepojmljivo da imamo modele koje samo gledamo i promatramo. Dapa─Źe, trebaju nam svi modeli dobre ekonomije koje smo predstavili u knjizi. I zapravo tek zajedno nam daje pregled nad dobrim dizajnom za ne┼íto ┼íto je ljep┼íe, smislenije i obzirnije od sada┼ínje situacije u ekonomiji i politici.

Moramo spomenuti i model koji dobiva iznimno na zna─Źenju posljednjih desetak godina, a rije─Ź je o ÔÇ×ekonomiji dijeljenjaÔÇŁ (engl. sharing economy) odnosno mo┼żemo objasniti za┼íto taj model ne navodimo ovdje direktno kao dio dobre ekonomije (Conrad, 2014.). Radi o kompleksnim realnostima ekonomije dijeljenja (Schor, 2014.) s izrazito raznolikim akterima i samim time interpretacijama. Na ┼żalost, u medijima pa i na dijelu scene organizacija civilnog dru┼ítva profilirali se uglavnom oni koji vrlo malo dijele, nego su puno vi┼íe inovativna verzija kapitalizma utemeljena na platformama. No, radi se samo o druga─Źijoj formi prisvajanja ne─Źega ┼íto je zajedni─Źko, a manje o druga─Źijem sadr┼żaju. Zato Trebor Sholtz (2016.) zagovara ÔÇ×platformno zadrugarstvoÔÇŁ. Neal Gorenflo s odli─Źne internet stranice www.shereable.net isti─Źe kako unutar ekonomije dijeljenja treba razlikovati ÔÇ×transakcijskoÔÇŁ dijeljenje koje je uvijek profitnog karaktera i zapravo u kona─Źnici i dalje generirane neravnopravne i nepravedne odnose od ÔÇ×transformacijskogÔÇŁ dijeljenja koje tako─Ĺer koristi tr┼żi┼íne principe i te┼żi financijskoj odr┼żivosti, ali ima i dru┼ítveno transformativni potencijal u odnosu na pozicije mo─çi (Ede, 2014.). Transformacijsko dijeljenje je integrirano u mnoge modele koje smo predstavili od solidarne ekonomije preko alternativnih valuta do zajedni─Źkih dobara.

┼áto se na┼íih modela dobre ekonomije ti─Źe nadamo se da je dovoljno jasno prikazano kako se najbolji dru┼ítveni utjecaji ostvaruju kroz sinergiju nekoliko modela dobre ekonomije. Ako rade sami slabiji su. Slabijeg imuniteta, slabije sposobnosti da rade kvalitetno i ─Źine svijet boljim mjestom za ┼żivot, slabije sposobnosti reagiranja na bilo kakve krize ili nepredvi─Ĺene okolnosti. Super mi je ovdje staviti onu poznatu slikicu koja odli─Źno do─Źarava stanje modela dobre ekonomije i neoliberalnog kapitalizma sad, ogromnog i velikog. Ali kad smo skupaÔÇŽ

Kad su skupa modeli dobre ekonomije stvaraju ja─Źi dru┼ítveni utjecaj. Eti─Źne banke kao ┼íto su talijanska Banca Etica i francuska Groupe Credit Co-operatif danas daju podr┼íku regionalnim valutama sa svojim znanjima i kao financijska garancija da alternativni sustav zapo─Źne svoje kru┼żenje. Naglasili smo ve─ç kako se pravedna trgovina razvija kroz zadruge. Neki primjeri kroz dobre pri─Źe zaista zadivljuju koliko su toga uspjeli spojiti poput Banco Palmasa od mikrokreditiranja do mre┼że banaka za razvoj lokalne zajednice ili poput Blaengarw Time Centra koji je preko volontiranja i dru┼ítvenih poduze─ça za┼ítitio zajedni─Źko dobro.

Pa jesmo lijepo rekli na po─Źetku u Otvaranju da je dobra ekonomija krcata.