Dobra ekonomija | Dražen Šimleša
11. DOBRA EKONOMIJA ZA PO DOMA
Često se kaže kako su najbolje spontane stvari, one koje nismo baš skroz planirali, a opet smo nekako sve vukli prema njima i pripremali teren jer smo ih oduvijek željeli. Takva je nama priča dobra ekonomija. U ZMAG-u i na Recikliranom imanju smo oduvijek bili svjesni važnosti ekonomije u permakulturnom dizajnu i u životu. To i nije bilo teško s obzirom da smo mjerili svaku kunu kako ćemo je potrošiti jer nitko od nas nije bio lovator. Logično je s druge strane da joj nismo posvećivali dovoljno pažnje u smislu edukacije o ekonomiji jer smo imali prioritet izgradnje imanja i nas samih. Ali uvijek je bila tu oko nas i čekala svoju priliku. I dočekala je s dobrom ekonomijom.
Prve jače aktivnosti na području ekonomije organizirali smo u sklopu Dana alternativne ekonomije krajem 2010. godine na Recikliranom imanju. Interes je bio nevjerojatan i najbolji pokazatelj što ljudima nedostaje i treba. Toliko ljudi je došlo da nam je crvena kuća di je bio sastanak pucala po šavovima. Ekipa je ležala jedni preko drugih koda je bolje ne reć kakav tulum. A može se reći kako smo nesvjesno slavili početak dobre ekonomije. U cjelodnevnom razgovoru što da napravimo i kako da ekonomiju učinimo boljom, uvidjelo se da svi nekako pletemo oko hrane i da je doživljavamo jako bitnom. Mnogi ljudi koji su bili na ovom sastanku su poslije bili pioniri stvaranja Grupa solidarne razmjene (GSR) kao uglavnom neformalnog oblika organiziranog kupovanja hrane od lokalnih proizvođača.
Sljedeće godine smo u suradnji s uvijek bliskim ACT-om iz Čakovca tiskali prijevod knjige koju smo već spomenuli Novac bez kamata i inflacije – stvaranje ekološkog i prihvatljivog sredstva razmjene, autorice Margrit Kennedy, počivala u miru bona i hvala ti. Pred kraj te godine dogodilo nam se prvo ozbiljnije susretanje na projektu Fine niti lokalnih razvoja i nastavilo se u 2012. godini. Fine niti su nam od tada postale lajt motiv, želimo lokalne razvoje povezati finim nitima, a kroz projekt su pokrile edukaciju o proizvodnji hrane i vođenju obiteljskih gospodarstva, sajmove ekoloških proizvođača hrane, promoviranje grupa solidarne razmjene, započeli smo s Forumima o prehrambenom suverenitetu i svašta nešto.
U prvoj polovici 2013. godine započeli smo prve razgovore s partnerima o većoj podršci modelima dobre ekonomije te krenuli u istraživačke analize koji bi bio najpogodniji za Hrvatsku. Negdje u to doba saznali smo i da se pojavila preluda predivna ekipa koja želi osnovati etičnu banku u Hrvatskoj i ta nepovezana paralelna istosmjernost me uvijek iznova oduševi.
Drugu polovicu te godine obilježilo nam je preuzimanje pozicije Transition Hub-a za Hrvatsku, organizacije koja ima za cilj promovirati i zagovarati koncept Tranzicijskih gradova te podupirati stvaranje i umrežavanje lokalnih inicijativa. Vrlo brzo smo odlučili aktivnije ući u njihovu REconomy sekciju kojoj je cilj povezati i pomoći stvaranje poduzetničkih inicijativa i projekata koji mogu transformirati lokalne ekonomije kako bi bile otpornije. Bili smo jedna od pet europskih zemalja gdje su se provodili rekonomski pilot projekti. U sklopu projekta, pored izvještaja o dobrim primjerima, trebalo je i organizirati neki javni događaj gdje bi se ljudi našli i gdje bi im se predstavio cijeli projekt i priča. U ZMAG-ovoj grupi koja je koordinirala ovu priču odlučili smo pomalo trknuto pomalo simpa kako nećemo raditi neki mali kružok na kojem će doći naši prijatelji i gdje bi bilo nešto već sto puta viđeno. Odlučili smo napraviti veći događaj koji bi mogao postati centralno mjesto za raspravu o potrebi vraćanja ekonomije tamo gdje pripada, među ljude i prirodu.
Druga velika odluka bila je kako nam riječ REconomy teško prolazi, premda nama svima jasno o čemu je riječ, ali nezgrapna za prevesti i komunikaciju prema zainteresiranoj javnosti. I tako je stigla dobra ekonomija. Tako obična, tako posebna. Oko ekonomije koja bi bila dobra smo svi kliknuli odmah, a i poslije kad smo širili priču skoro svugdje smo dobivali reakcije koda smo izmislili ne znam što. Ali dobro, ljudima je zbilja sjelo na srce i glavu dobra ekonomija.
Dobra ekonomija je ona ekonomija koja je dobra. To je ekonomija koja:
→ podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici
→ stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih
→ prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost
→ pravedno koristi i dijeli resurse
→ poštuje održivost ekosustava.
Dakle, usmjerenost na kvalitetu života odnosno dobrobit u zajednici, inovativnost i sposobnost zadovoljavanja naših potreba bez da račun nekom drugom ispostavljamo, prihvaćanje temeljnih vrijednosti poput odgovornosti i solidarnosti, te dva ekološka načela o pravednom korištenju i podjeli resursa te poštivanja održivosti u ekosustavima. Ovih pet načela čine okosnicu dobre ekonomije. Istovremeno je štite od fejkerskih pristupa i pervertitnog odnosa prema pravednosti i održivosti kojim danas korporacije sebi zidaju spomenike kad posade par stabala ili ne printaju mailove da štede papir dok istovremeno stoje iza poslovanja koje uništava ljude i planet. Ali istovremeno nam ovih pet načela omogućavaju otvorenost i razumijevanje prema svim oblicima i modelima dobre ekonomije zbog svoje širine i povezanosti.
Dakle, odlučili smo napraviti Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji na prijelazu zime u proljeće 2014. godine. Konferenciju smo odmah zamislili kao prostor susretanja svih koje zanima, a pogotovo svih koji se bave i žive nekim od dobroekonomskih modela, kao mjesto učenja i rasprava, prostor za inspiraciju primjerima iz prakse, kao trenutak kada se dogovaraju i moguće suradnje i partnerski odnosi. Tako je i bilo uz sveprisutan osjećaj – ovo nam je baš svima trebalo.
Bitno je naglasiti i kako je glavni kriterij za goste i govornike na konferenciji bio praktični pristup dobroj ekonomiji, a to smo uspjeli zadržati i do danas. Dakle, nismo htjeli trošiti prostor i vrijeme na još jednu viđenu kritiku kapitalizma ili neko teoretiziranje ono trebalo bi, bilo bi dobro, nego smo htjeli zvati ljude koji rade i žive dobru ekonomiju.
Nakon konferencije krenuli smo s predavanjima i zagovaranjem dobre ekonomije po Hrvatskoj. No, vrlo brzo smo shvatili kako sama konferencija neće biti dovoljna i kako bi bilo čak u određenom smislu kontradiktorno da dobru ekonomiju svedemo samo na to koliko god bilo zanimljivo i korisno. U strateškom promišljanju određena su dva daljnja pravca razvoja:
→ prvi koji ide najšire moguće kao platforme dobre ekonomije u skupljanju svih zainteresiranih da je promoviraju i zagovaraju pazeći na ranije spomenutih pet načela.
→ drugi koji ide u naš zmagovski đir kao alat, tamo gdje je sve po mom kako kaže pjesma i gdje nudimo primjenu dobre ekonomije onako kako je mi vidimo i volimo.
S obzirom da je život najveći lutalica fora je da danas imamo oboje, premda nije uvijek lako i veliki su izazovi pred našom zadrugom, ali imamo oboje. Konferencija je ostala između kao jedna od poveznica. Negdje pred kraj 2014. godine krenuli smo s alatom kroz osnivanje Zadruge za dobru ekonomiju koja je imala fokus na tri područja:
→ HRANA – osiguranje potpore ekološkim proizvođačima hrane kroz stvaranje sustava plasmana njihovih proizvoda i potrošačkog zadrugarstva koje to preuzima te osiguranje potpore kroz investicije radi jačanja proizvodnje i ekonomske održivosti. Do danas smo kupili za zadrugare: sokaru za proizvodnju ekoloških sokova od jabuke i drugog voća te druge prerađivačke djelatnosti, kameni mlin za proizvodnju brašna i uljaru za proizvodnju ulja od svih vrsta uljarica osim masline. Zadrugari koji koriste strojeve imaju odgovornost reinvestirati dogovoreni manji dio zarade u zadružni Fond solidarnost koji ima za cilj osigurati daljnju potporu onima koji je trebaju.
→ ENERGIJA – Centar za jednostavne tehnologije kroz koji planiramo istraživati i učiti o brojnim potencijalima održivih i primjenjivih tehnoloških rješenja. Do sada je kroz Centar za jednostavne tehnologije zaokružena izrada prototipova za biokomposter, tzv. raketne peći velike efikasnosti za grijanje na biomasu te slične primjere iz ZMAG-ove dugogodišnje prakse.
→ GRADITELJSTVO – pokretanje procesa certificiranja balirane slame kako bi se moglo olakšano i na većim primjerima javnog sadržaja i pravnog statusa graditi s ovim prirodnim resursom.
Kako život nekad i pomalo izgubljeno odluta, već u prvoj godini zadruge shvatili smo na žalost kako nećemo imati dovoljno kapaciteta niti organizacijskih niti financijskih da priču s baliranom slamom dovedemo do kraja te smo privremeno stavili taj potreban cilj na čekanje do bolje prilike. Sva ova nastojanja događala su se u okviru tematskog fonda Solidarnost 1.0 kojeg je podržala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a u koje je uključen i drugi centar znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva udruga MoST s tim da su oni osnovali socijalnu zadrugu START.
Vrlo brzo je došla i Druga konferencija o dobroj ekonomiji, ali i priča koja je popunila onaj širi okvir dobre ekonomije, a to je osnivanje Platforme za dobru ekonomiju. O platformi smo počeli pričati već vrlo brzo nakon prve konferencije, na početku u užem krugu s najbližim partnerima Zadrugom za etično financiranje (ZEF) i Clusterom za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) koji su poslije i preuzeli ulogu koordinatora.
Platforma za dobru ekonomiju ima četiri glavne teme koje će svojim aktivnostima pokriti i gdje se želi vidjeti pozitivni pomaci: hrana, energija, otpad i ekonomija. Danas platforma okuplja 14 organizacija među kojima je i ZMAG te naša Zadruga za dobru ekonomiju. Druge članice su:
→ CEDRA HR udruga je osnovana s ciljem promicanja, unapređenja i razvoja eko-društvene ekonomije i eko-društvenog poduzetništva u različitim sektorima. Misija udruge je preko mreže regionalnih centara podrške u šest hrvatskih gradova (Dubrovnik, Split, Rijeka, Čakovec, Osijek i središnji ured u Zagrebu), doprinijeti izgradnji cjelovitog i održivog ekosistema koji bi stimulirao i njegovao potencijal društveno osviještenih poduzetnika, inovatora i svih ostalih pojedinaca i organizacija koje žele raditi na razvijanju novih, održivijih i inkluzivnijih modela ekonomije i poduzetništva na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Interdisciplinarni tim CEDRE svoju misiju ostvaruje podrškom i skaliranjem postojećih te razvijanjem novih modela, pružajući platformu za generiranje i dijeljenje informacija, znanja i najnovijih praksi na području ekonomije s pozitivnim društvenim utjecajem.
→ Zadruga za etično financiranje je pravna osoba osnovana s prvenstvenim ciljem stvaranja preduvjeta za osnivanje Ebanke d.d. – prve hrvatske etične razvojne banke. ZEF će biti osnivač i jedini vlasnik/dioničar Ebanke. Ebanka je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline. Ebanka će biti financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije.
→ LEADER mreža Hrvatske (LMH) kao mreža LAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa) ima za cilj unaprijediti kvalitetu života te osnažiti i povezati dionike koji djeluju u ruralnom dijelu Hrvatske, poticati sudjelovanje žena i mladih u donošenju odluka na regionalnoj razini, poticati međusektorsku suradnju, okupljati i povezivati sve dionike koji teže i djeluju u smjeru integralnog i ujednačenog razvoja ruralnog prostora Hrvatske, kao i unapređivati uvjete za djelovanje članica udruge.
→ LEADER mreža Hrvatske je nacionalna nevladina asocijacija (udruženje) LAG-ova i potpornih organizacija/institucija isključivo iz javnog i civilnog sektora za razvoj ruralnih područja koje djeluju na nacionalnoj razini te pružaju stručnu pomoć Lokalnim akcijskim grupama i njihovim multisektorskim razvojnim dionicima. LEADER mreža Hrvatske okuplja 40 LAG-ova i devet ostalih uglednih nacionalnih znanstvenih institucija i organizacija za ruralni razvoj. Član je europskih mreža za ruralni razvoj ENRD (European Network for Rural Development) i ELARD (European LEADER Association for Rural Development).
→ Udruga gradova u Republici Hrvatskoj za svrhu djelovanja ima decentralizaciju ovlasti i financija s razine središnje vlasti na gradove, promicanje suradnje jedinica lokalne samouprave i interesa lokalne samouprave u javnosti. Pored toga, cilj udruge je promoviranje demokracije koja se ostvaruje putem predstavničkih tijela lokalne samouprave, zagovaranje načela društvenog dijaloga, partnerstva i uzajamnog uvažavanja te etičnog obavljanja javnih dužnosti.
→ Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) je organizacija koja promiče solidarnost, radničko samoorganiziranje te demokratizaciju odnosa na radnom mjestu i ekonomskog sustava u cjelini. Organizacija nastoji služiti kao infrastrukturna platforma za uključivanje što većeg broja radnica i radnika u procese odlučivanja o vlastitoj materijalnoj reprodukciji, kao i mjesto presijecanja i suradnje različitih grupacija – radnica i radnika iz različitih sektora, profesionalnih sindikalistkinja i sindikalista, aktivistica i aktivista organizacija civilnog društva te medijskih radnica i radnika.
→ Regionalni industrijski sindikat (RIS) ima za svrhu i zadaću sklapanje kolektivnih ugovora; poboljšanje općih uvjeta rada članova; zaštitu materijalnih, socijalnih i drugih interesa članova; zaštitu prava iz rada i po osnovi rada, posebno u pogledu plaća, zaštitu na radu, socijalne i zdravstvene zaštite; unapređenje radničke participacije na svim razinama; osposobljavanje članstva, povjerenika i drugih radničkih predstavnika.
→ Zelena energetska zadruga (ZEZ) je zadruga koja se bavi planiranjem, razvojem, vođenjem i financiranjem projekata primjene obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Zadruga je osnovana s ciljem djelovanja u lokalnoj zajednici s posebnim naglaskom na održivi razvoj turizma, poljoprivrede, te komercijalnih i javnih ustanova. Zadruga planira pokrenuti djelatnost opskrbe električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije.
→ Misija ZEZa uključuje ostvarivanje ulaganja u projekte održivog korištenja energije, uključivanje lokalne zajednice u projekte povezane sa energetikom što za konačni cilj ima proizvodnju energije koja je u rukama građana.
→ ACT Grupa je konzorcij društvenih poduzeća i potpornih organizacija koji razvija zelenu ekonomiju i socijalne usluge kroz društvenopoduzetničke poduhvate u zajednici. Unutar ACT Grupe djeluje desetak organizacija. Konzorcij zapošljava preko 40 radnika te aktivno uključuje društveno isključene skupine (preko 50% radnika) poput osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, starijih osoba nižeg obrazovanja. Unutar ACT Grupe se razvijaju i funkcioniraju interni fondovi (razvojni, rezervni, fond uzajamne pomoći, fond solidarnosti).
→ CEDRA Split je jedna od podružnica koordinatorice platfrome, a osnovana je kao neprofitna nevladina organizacija civilnog društva s ciljem promicanja održivog lokalnog i regionalnog razvoja kroz razvoj ljudskih potencijala, eko-društvene inovacije i eko-društveno poduzetništvo. CEDRA Split povezuje privatni, javni i civilni sektor te stvara samoodržive sustave podrške koje uključuju projektni i poduzetnički co-working inkubator/akcelerator, izgradnju lanaca vrijednosti u sektorima usluga, kreativnih industrija, IKT-a, investicija na načelima trostruke bilance, održivog upravljanja prostornim, prirodnim, kulturnim i socijalnim kapitalom, održivog turizma i ekoloških proizvodnji s posebnim naglaskom na ekološku poljoprivredu.
→ Socijalna zadruga Start je osnovana početkom 2015. godine u Splitu. Svrha djelovanja Zadruge je smanjenje stigme i stereotipa u javnosti socijalno isključenim građanima kao skupini koja je isključivo primatelj socijalne pomoći. Zadruga zagovara ponovno uključivanje na tržište rada beskućnika, mladih, dugotrajno nezaposlenih i svih onih koji su izgubili nadu u dobivanje radnog mjesta. Kao naš prvi poduzetnički pothvat dolazi nam Eko-St zamišljen kao promotivno-distributivni centar za ekološke proizvode čija bi primarna svrha bila okupiti što veći broj hrvatskih proizvođača s ekološkim certifikatom i prodavati njihove proizvode sa dostavom na kućnu adresu. Putem njega bi informirali i educirali građane o ekološkoj proizvodnji i njenim dobrobitima i time pokušali podići svijest građana o nužnosti podržavanja ovog načina proizvodnje, ali u konačnici i samog ekološkog načina života.
→ Udruga Hrvatska info mreža ruralnih animatora (HIMRA) osnovana je tijekom projekta “HERA NET” Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku s ciljem uspostavljanja i razvoja mreže operativnih stručnih timova za koordinirani transfer znanja sa sveučilišta na civilnu, javnu i poslovnu zajednicu u ruralnim područjima. Udruga HIMRA pruža potporu iniciranju inovativnih razvojnih projekata kroz obavljanje stručnih, savjetodavnih, informacijskih i edukacijskih aktivnosti u segmentu poljoprivrede, proizvodnje, prerade i trženja ekološke hrane, društvenog poduzetništva, javne poslovne infrastrukture i ukupne ruralne ekonomije. Preko mreže lokalnih ureda HIMRA osigurava mrežu stručnih usluga malim poljoprivrednim gospodarstvima, udrugama i drugim subjektima u lokanoj zajednici te animira visokoobrazovane osobe za aktivan rad u stručnim poslovima.
→ Udruga za mlade ALFA ALBONA iz Labina osnažuje mlade na kreiranje društvenopoduzetničkih poduhvata, te organizira radionice i edukacije za mlade u suradnji sa fakultetima u RH, umrežavanjem i partnerstvima sa društvenim poduzetnicima. Društveno poduzetništvo promiče i razvija među mladima, a najvažniji projekt je Zgrada društvenog poduzetništva u Labinu kao akcelerator društvenog poduzetništva.
Ha, fina gomilica zar ne? Svaka od organizacija u platformi ima svoju ulogu. CEDRA HR koordinira cijelu platformu. LEADER mreža, Udruga gradova i sindikat RIS imaju ulogu širenja dobre ekonomije među svojim mnogobrojnim članovima i suradnicima te uvođenje u praktične modele dobre ekonomije. BRID je poveznica s radničkim pokretom i organizacijama. Regionalnu pokrivenost osiguravaju Alfa Albona, HIMRA i CEDRA Split. ACT Grupa ima veliki zadatak koordiniranja područja održivog gospodarenja otpadom i ponovne uporabe, ZEZ koordiniranja područja energije, ZEF koordiniranje područja ekonomije i Zadruga za dobru ekonomiju koordiniranje područja hrane. Zajedno sa START-om naša zadruga ima u prvoj godini platforme i zadatak istražiti potencijale primjene dobre ekonomije u praksi kao realnih i provedivih modela.
Moram samo naglasiti da naša suradnja na dobroj ekonomiji kroz platformu ne podrazumijeva slaganje svih članica i osoba koje su aktivne u njima sa svime što je napisano u ovoj knjizi i to je isključivo moja odgovornost, pogledi i osjećaji. No, to je ok i postoji čitav niz područja gdje smo svjesni zajedničkih stavova te mogućnosti da sinergijom postignemo bolje.
Platforma za dobru ekonomiju ima za cilj zagovarati dobru ekonomiju na nacionalnoj razini, ali i pomagati razvoj lokalnih primjera dobre prakse. Neka dugoročna želja je da neku općinu ili grad možemo predstaviti kao mjesto dobre ekonomije. Platforma za dobru ekonomiju je članica Europske mreže za društvenu i solidarnu ekonomiju (RIPESS).
*
Dobra ekonomija je danas sve više prisutna kao model razvoja i naših organizacija i širih društvenih razina. Gotovo je nevjerojatno što je nastalo od jednog neformalnog sastanka na Recikliranom imanju i poslije od prvog fonda za konferenciju koji je iznosio jedva 13.000 kuna.
Pored naših vlastitih doprinosa i organizacija s kojima radimo, najviše raduje što je dobra ekonomija nadišla i nas same. Dobra ekonomija je opća i otvorena svima da je nadograđuju, poboljšavaju i najbitnije koriste. Unutar tematskog fonda dobra/solidarna ekonomija djeluje i Zelenica -Platforma za zelenu razmjenu koju koordinira udruga Vestigium, a pored drugih organizacija članovi platforme su i mnogi ekološki OPG-ovi. Jedna od članica Zelenice, Centar za civilne inicijative provodi samostalno edukaciju o dobroj ekonomiji. Iznimno bliskom vidimo i Platformu Ne damo naše – Platforma za javna i zajednička dobra, ali i druge platforme koje imaju jasan opći cilj prema društvu realno prisutne pravde i održivosti. Nedavno osnovan Institut za političku ekologiju također je na bliskoj putanji. Radi se o rijetko kvalitetno okupljenom timu predanih i znatiželjnih znanstvenika i aktivista koji već imaju ohoho dobrih priča iza sebe, a glavna nit koja njih vodi u istraživanjima jest otkrivanje odnosa moći koji određuju pristup prema resursima. Glavni programski prioriteti koje imaju također su u zajedničkom điru od participatornog upravljanja zajedničkim dobrima do koncepta odrast ili fokusa na pojedine bitne teme kao što su klimatska pravda ili nesretni TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partership), sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i EU koje su se elite s obje strane Atlantika upele nametnuti, a koji bi razorio i ovo malo očuvanih standarda za dobro društvo koje sad tu imamo.
Udruga Hrvatska permakultura je krajem 2014. godine preuzela status Transition Hub-a za Hrvatsku i dapače, koordiniraju međunarodnu radnu grupu REconomy te danas najviše rade na promociji, edukaciji i zagovaranju ovog pristupa. U 2015. godini najviše su bili prisutni s projektom Milo za drago kojem je glavna svrha bila promocija beznovčane razmjene s pilot grupama u Puli i Zagrebu. Iz velikog broja aktivnosti vrijedi posebno izdvojiti tisak zanimljive i pregledne knjižice Lokalni novac autora Johna Rogersa (2015.) koja je besplatno dostupna na njihovim internetskim stranicama, pokretanje besplatnog web sustava za razmjenu na hrvatskom, te danas aktualno educiranje domaćih trenera i organizacija za tranzicijske inicijative Dobar početak za održivu zajednicu.
Zaista, svi ovi primjeri pokazuju nam da imamo dobar početak za dobru ekonomiju. A posebno nam ga pokazuju i sve dobre priče koje smo protekle tri godine sakupili u godišnjem izvještaju Dobra ekonomija u dobrim pričama s primjerima dobre prakse iz Hrvatske, a koji se mogu besplatno skinuti sa stranice naše udruge www.zmag.hr. Mala inventura kaže kako smo u tri godine kao modele dobre ekonomije u Hrvatskoj predstavili: 12 organizacija civilnog društva za opće dobro, 11 zadruga (socijalnih, energetskih, školskih, poljoprivrednih…), šest poduzeća i četiri neformalne inicijative solidarne ekonomije. Sveukupno 33 lijepe i konkretne priče koje čine Hrvatsku boljim mjestom za život, a nismo ih sve iscrpili. Područja koja pokrivaju su od pružanja osnovne skrbi za marginalizirane skupine i one najugroženije, dijeljenja i poklanjanja, čitavog niza uslužnih djelatnosti do proizvodnih aktivnosti uglavnom kroz poduzeća.
Na nama je da dobru ekonomiju razvijamo i osnažimo kako bi mogla djelovati u korist općeg dobra. Nemamo što previše dalje čekati i gubiti vrijeme. Ono što je loše neće.
DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRIČAMA
ACT Grupa je zaista jedinstvena dobra priča u Hrvatskoj, a rekao bi i šire. Radi se o našem najvećem konzorciju društvenih poduzeća, organizacija civilnog društva, i pojedinaca koji „promiču, razvijaju i unapređuju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo”.
Razmišljao sam koliko ih ima smisla tu prezentirati ako sam ih već donekle predstavio kao članicu Platforme za dobru ekonomiju. Ali jednostavno, toliko su bitni i posebni da zaslužuju da ih se izdvoji. I dodatno, ACT Grupa uspijeva u sinergijskom i suradničkom djelovanju što smo rekli da iznimno zagovaramo. Oni su kao dobra ekonomija u malom.
S jedne strane zelena ekonomija, s druge strane socijalne usluge. S jedne strane društveno poduzetništvo, s druge strane solidarna ekonomija.
Unutar ACT Grupe djeluje desetak organizacija od kojih su najznačajnije: Autonomni centar – ACT kao organizacija civilnog društva za opće dobro iz koje je sve poteklo, Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec (šivanje i redizajn, recikliranje i ponovna uporaba tekstilnog otpada), Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt (ekološka poljoprivreda, lokalna proizvodnja i lokalna distribucija, povezivanje međimurskih ekoloških poljoprivrednih proizvođača), ACT Printlab (dizajn studio specijaliziran za potrebe organizacija u društvenoj ekonomiji), ACT Konto (knjigovodstveni servis specijaliziran za neprofitne organizacije), Centar za pomoć u kući Međimurske županije (međugeneracijska i solidarna pomoć, dostava obroka, obavljanje kućnih poslova te zadovoljavanje drugih potreba starih i nemoćnih u njihovim domovima). Kod njih je i sjedište jednog od regionalnih centara podrške za razvoj društvene ekonomije CEDRA Čakovec.
Možemo reći kako je pored organizacije za opće dobro ACT, od članica konzorcija najpoznatija socijalna zadruga Humana nova zbog inovativnog pristupa smanjenju otpada i ponovnom korištenju odbačenog tekstila u novi resurs – uporabne predmete i stvari, od odjeće i obuće do raznih rukotvorina. Socijalna zadruga Humana nova je 2014. godine imala 18 zaposlenih osoba i odlična je dobra priča sama za sebe s obzirom da ima integrirano obziran odnos prema okolišu, solidaran odnos prema ljudima. posebno marginaliziranim skupina od kuda dolazi većina zaposlenica, te aktivan odnos prema potrebi ekonomskog opstanka na tržištu.
Takav brižan i odgovoran odnos prema najugroženijima krasi i čitav konzorcij jer na ukupno 61 zaposlenu osobu preko 50% radnika dolazi iz društveno isključenih skupina poput osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, starijih osoba nižeg obrazovanja. Unutar ACT Grupe se razvijaju i funkcioniraju interni fondovi (razvojni, rezervni, fond uzajamne pomoći, fond solidarnosti) te na taj način pravni subjekti mogu pomoći jedni drugima u trenucima krize ili potrebe za investicijom. Ukupni prihodi 2014. godine bili 6,3 milijuna kuna.
I nove teme koje otvaraju i koje tek dolaze ili su u nastajanju kao što su Društveni centar Čakovec, Regionalna zaklada za razvoj lokalne zajednice i civilnog društva te u ovom trenutku zaista aktualno stvaranje Nacionalne mreže Centara ponovne uporabe, pokazuju nam da se unutar ACT Grupe shvaća važnost raznolikosti, modularnosti i uspostavljenih povratnih veza odnosno kako već sad izgrađuju i osnažuju koncept otpornosti lokalne zajednice bez direktne krize. Ujedno čine svoje mjesto gdje žive i rade jednim od najzanimljivijih i najplodnijih u Hrvatskoj.
DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRIČAMA
ITAS Prvomajska d.o.o. iz Ivanca je tvornica koja proizvodi specijalne alatne strojeve te nudi usluge servisiranja, izrade dijelova i slično.
Njihova je priča kao iz filma sa sretnim završetkom. Ali kroz što su sve prošli radnici tvornice bi bio izazov i za najmaštovitijeg scenaristu.
ITAS je uvijek bio uspješno poduzeće a njegovi proizvodi traženi. Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, loše vođenje i promašeni kadrovski politički uhljebi doveli su ITAS u prve financijske probleme da bi 2005. godine bio proglašen stečaj. Sve je bilo spremno za tipičnu hrvatsku priču domoljubnog pljačkanja društvene imovine te rasprodaja nekretnina i ostale vrijednosti za privatne potrebe.
Ali radnici su odlučili drugačije i pokazali nam kao i toliko puta ranije da kad se držimo skupa, kad smo povezani i svjesni važnosti cjeline da tada destruktivni sustav ima puno veći izazov da nas slomi. Glavni cilj je bio ne izgubiti tvornicu kao prostor koji znači radno mjesto, ali i život. Znali su da ako ih se izbaci iz tvornice da se više nikad u nju neće vratiti. Ostavljeni na samom dnu i uz višemilijunske dugove zauzeli su svoja radna mjesta kako bi ih obranili, a politika ih je htjela po svaku cijenu maknuti te im je prilikom štrajka isključena struja kao najveća prijetnja ne toliko za njih same, jer bi izdržali oni i gore zime, nego su uništavači znali da radnici znaju kako će mnogi strojevi ukoliko duže vremena budu isključeni iz struje biti nepovratno izgubljeni. S obzirom da je bila uništena reputacija poduzeća, otkazane sve narudžbe i uz stalno prisutnu prijetnju nepodmirenih dugovanja, njihovo znanje i strojevi su bili jedino što je radnicima garantiralo kakvu takvu mogućnost da se opet pokrenu i spase.
Tada je zbog isključenja struje i prijetnje za strojeve njih 18 odlučilo stupiti u štrajk glađu i danas kada se okrenu iza sebe osjećaju kako ih je taj čin spasio i pokrenuo službenu politiku prema pristanku da se radnicima dopusti da sami upravljaju svojom sudbinom.
Danas je ITAS primjer pravog radničkog dioničarstva gdje radnici zaista upravljaju svojim poduzećem. Da je tome tako govori i podatak iz 2012. godine kada su smijenili tadašnjeg direktora jer je isto sklapao štetne ugovore i stavili novoga, jer kao stvarni vlasnici poduzeća i dioničari imaju pravo glasa i većinu u odlučivanju. Tada su zajednički pristali raditi nekoliko mjeseci za minimalac kako bi pokrili dugovanja koje je napravio bivši direktor.
Politika novih zapošljavanja orijentira se na mlade ljudi koji stasaju u ITAS-u te ih je trenutno ukupno 230 radnika. Njihove proizvode opet traže izvan naših granica i posluju pozitivno. Sve što ostane kada namire plaće, reinvestira se dalje u obrazovanje ili unapređenje proizvodnje. Aktivni su i u Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS), članici Platforme za dobru ekonomiju, a rade u lokalnoj zajednici i na širim društvenim promjenama predstavljajući svoj model drugim radnicima i poduzećima kako bi učinili nešto bolje i za sebe i za opće dobro.
