Dobra ekonomija | Dra┼żen ┼áimle┼ía

11. DOBRA EKONOMIJA ZA PO DOMA

 

─îesto se ka┼że kako su najbolje spontane stvari, one koje nismo ba┼í skroz planirali, a opet smo nekako sve vukli prema njima i pripremali teren jer smo ih oduvijek ┼żeljeli. Takva je nama pri─Źa dobra ekonomija. U ZMAG-u i na Recikliranom imanju smo oduvijek bili svjesni va┼żnosti ekonomije u permakulturnom dizajnu i u ┼żivotu. To i nije bilo te┼íko s obzirom da smo mjerili svaku kunu kako ─çemo je potro┼íiti jer nitko od nas nije bio lovator. Logi─Źno je s druge strane da joj nismo posve─çivali dovoljno pa┼żnje u smislu edukacije o ekonomiji jer smo imali prioritet izgradnje imanja i nas samih. Ali uvijek je bila tu oko nas i ─Źekala svoju priliku. I do─Źekala je s dobrom ekonomijom.

Prve ja─Źe aktivnosti na podru─Źju ekonomije organizirali smo u sklopu Dana alternativne ekonomije krajem 2010. godine na Recikliranom imanju. Interes je bio nevjerojatan i najbolji pokazatelj ┼íto ljudima nedostaje i treba. Toliko ljudi je do┼ílo da nam je crvena ku─ça di je bio sastanak pucala po ┼íavovima. Ekipa je le┼żala jedni preko drugih koda je bolje ne re─ç kakav tulum. A mo┼że se re─çi kako smo nesvjesno slavili po─Źetak dobre ekonomije. U cjelodnevnom razgovoru ┼íto da napravimo i kako da ekonomiju u─Źinimo boljom, uvidjelo se da svi nekako pletemo oko hrane i da je do┼żivljavamo jako bitnom. Mnogi ljudi koji su bili na ovom sastanku su poslije bili pioniri stvaranja Grupa solidarne razmjene (GSR) kao uglavnom neformalnog oblika organiziranog kupovanja hrane od lokalnih proizvo─Ĺa─Źa.

Sljede─çe godine smo u suradnji s uvijek bliskim ACT-om iz ─îakovca tiskali prijevod knjige koju smo ve─ç spomenuli Novac bez kamata i inflaci┬şje ÔÇô stvaranje ekolo┼íkog i prihvatljivog sredstva razmjene, autorice Margrit Kennedy, po─Źivala u miru bona i hvala ti. Pred kraj te godine dogodilo nam se prvo ozbiljnije susretanje na projektu Fine niti lokalnih razvoja i nastavilo se u 2012. godini. Fine niti su nam od tada postale lajt motiv, ┼żelimo lokalne razvoje povezati finim nitima, a kroz projekt su pokrile edukaciju o proizvodnji hrane i vo─Ĺenju obiteljskih gospodarstva, sajmo┬şve ekolo┼íkih proizvo─Ĺa─Źa hrane, promoviranje grupa solidarne razmjene, zapo─Źeli smo s Forumima o prehrambenom suverenitetu i sva┼íta ne┼íto.

U prvoj polovici 2013. godine zapo─Źeli smo prve razgovore s partneri┬şma o ve─çoj podr┼íci modelima dobre ekonomije te krenuli u istra┼żiva─Źke analize koji bi bio najpogodniji za Hrvatsku. Negdje u to doba saznali smo i da se pojavila preluda predivna ekipa koja ┼żeli osnovati eti─Źnu banku u Hrvatskoj i ta nepovezana paralelna istosmjernost me uvijek iznova odu┬ş┼íevi.

Drugu polovicu te godine obilje┼żilo nam je preuzimanje pozicije Transition Hub-a za Hrvatsku, organizacije koja ima za cilj promovirati i zagovarati koncept Tranzicijskih gradova te podupirati stvaranje i umre┬ş┼żavanje lokalnih inicijativa. Vrlo brzo smo odlu─Źili aktivnije u─çi u njihovu REconomy sekciju kojoj je cilj povezati i pomo─çi stvaranje poduzetni─Źkih inicijativa i projekata koji mogu transformirati lokalne ekonomije kako bi bile otpornije. Bili smo jedna od pet europskih zemalja gdje su se provo┬şdili rekonomski pilot projekti. U sklopu projekta, pored izvje┼ítaja o do┬şbrim primjerima, trebalo je i organizirati neki javni doga─Ĺaj gdje bi se ljudi na┼íli i gdje bi im se predstavio cijeli projekt i pri─Źa. U ZMAG-ovoj grupi koja je koordinirala ovu pri─Źu odlu─Źili smo pomalo trknuto pomalo simpa kako ne─çemo raditi neki mali kru┼żok na kojem ─çe do─çi na┼íi prijatelji i gdje bi bilo ne┼íto ve─ç sto puta vi─Ĺeno. Odlu─Źili smo napraviti ve─çi doga─Ĺaj koji bi mogao postati centralno mjesto za raspravu o potrebi vra─çanja ekono┬şmije tamo gdje pripada, me─Ĺu ljude i prirodu.

Druga velika odluka bila je kako nam rije─Ź REconomy te┼íko prolazi, premda nama svima jasno o ─Źemu je rije─Ź, ali nezgrapna za prevesti i komunikaciju prema zainteresiranoj javnosti. I tako je stigla dobra ekonomija. Tako obi─Źna, tako posebna. Oko ekonomije koja bi bila dobra smo svi kliknuli odmah, a i poslije kad smo ┼íirili pri─Źu skoro svugdje smo do┬şbivali reakcije koda smo izmislili ne znam ┼íto. Ali dobro, ljudima je zbilja sjelo na srce i glavu dobra ekonomija.

Dobra ekonomija je ona ekonomija koja je dobra. To je ekonomija koja:

Ôćĺ podupire kvalitetu ┼żivota u cijeloj zajednici
Ôćĺ stvara obilje prilika i mogu─çnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugro┼żavanja drugih
Ôćĺ prihva─ça odgovornost, a njeguje solidarnost
Ôćĺ pravedno koristi i dijeli resurse
Ôćĺ po┼ítuje odr┼żivost ekosustava.

Dakle, usmjerenost na kvalitetu ┼żivota odnosno dobrobit u zajednici, inovativnost i sposobnost zadovoljavanja na┼íih potreba bez da ra─Źun nekom drugom ispostavljamo, prihva─çanje temeljnih vrijednosti poput odgovornosti i solidarnosti, te dva ekolo┼íka na─Źela o pravednom kori┼ítenju i podjeli resursa te po┼ítivanja odr┼żivosti u ekosustavima. Ovih pet na─Źela ─Źine okosnicu dobre ekonomije. Istovremeno je ┼ítite od fejkerskih pristupa i pervertitnog odnosa prema pravednosti i odr┼żivosti kojim danas korporacije sebi zidaju spomenike kad posade par stabala ili ne printaju mailove da ┼ítede papir dok istovremeno stoje iza poslovanja koje uni┼ítava ljude i planet. Ali istovremeno nam ovih pet na─Źela omogu─çavaju otvorenost i razumijevanje prema svim oblicima i modelima dobre ekonomije zbog svoje ┼íirine i povezanosti.

Dakle, odlu─Źili smo napraviti Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji na prijelazu zime u prolje─çe 2014. godine. Konferenciju smo odmah zamislili kao prostor susretanja svih koje zanima, a pogotovo svih koji se bave i ┼żive nekim od dobroekonomskih modela, kao mjesto u─Źenja i rasprava, prostor za inspiraciju primjerima iz prakse, kao trenutak kada se dogovaraju i mogu─çe suradnje i partnerski odnosi. Tako je i bilo uz sveprisutan osje─çaj ÔÇô ovo nam je ba┼í svima trebalo.

Bitno je naglasiti i kako je glavni kriterij za goste i govornike na konferenciji bio prakti─Źni pristup dobroj ekonomiji, a to smo uspjeli zadr┼żati i do danas. Dakle, nismo htjeli tro┼íiti prostor i vrijeme na jo┼í jednu vi─Ĺenu kritiku kapitalizma ili neko teoretiziranje ono trebalo bi, bilo bi dobro, nego smo htjeli zvati ljude koji rade i ┼żive dobru ekonomiju.

Nakon konferencije krenuli smo s predavanjima i zagovaranjem dobre ekonomije po Hrvatskoj. No, vrlo brzo smo shvatili kako sama konferencija ne─çe biti dovoljna i kako bi bilo ─Źak u odre─Ĺenom smislu kontradiktorno da dobru ekonomiju svedemo samo na to koliko god bilo zanimljivo i korisno. U strate┼íkom promi┼íljanju odre─Ĺena su dva daljnja pravca razvoja:

Ôćĺ prvi koji ide naj┼íire mogu─çe kao platforme dobre ekonomije u skupljanju svih zainteresiranih da je promoviraju i zagovaraju paze─çi na ranije spomenutih pet na─Źela.

Ôćĺ drugi koji ide u na┼í zmagovski ─Ĺir kao alat, tamo gdje je sve po mom kako ka┼że pjesma i gdje nudimo primjenu dobre ekonomije onako kako je mi vidimo i volimo.

S obzirom da je ┼żivot najve─çi lutalica fora je da danas imamo oboje, premda nije uvijek lako i veliki su izazovi pred na┼íom zadrugom, ali imamo oboje. Konferencija je ostala izme─Ĺu kao jedna od poveznica. Negdje pred kraj 2014. godine krenuli smo s alatom kroz osnivanje Zadruge za dobru ekonomiju koja je imala fokus na tri podru─Źja:

Ôćĺ HRANA ÔÇô osiguranje potpore ekolo┼íkim proizvo─Ĺa─Źima hrane kroz stvaranje sustava plasmana njihovih proizvoda i potro┼ía─Źkog zadrugarstva koje to preuzima te osiguranje potpore kroz investicije radi ja─Źanja proizvodnje i ekonomske odr┼żivosti. Do danas smo kupili za zadrugare: sokaru za proizvodnju ekolo┼íkih sokova od jabuke i drugog vo─ça te druge prera─Ĺiva─Źke djelatnosti, kameni mlin za proizvodnju bra┼ína i uljaru za proizvodnju ulja od svih vrsta uljarica osim masline. Zadrugari koji koriste strojeve imaju odgovornost reinvestirati dogovoreni manji dio zarade u zadru┼żni Fond solidarnost koji ima za cilj osigurati daljnju potporu onima koji je trebaju.

Ôćĺ ENERGIJA ÔÇô Centar za jednostavne tehnologije kroz koji planiramo istra┼żivati i u─Źiti o brojnim potencijalima odr┼żivih i primjenjivih tehnolo┼íkih rje┼íenja. Do sada je kroz Centar za jednostavne tehnologije zaokru┼żena izrada prototipova za biokomposter, tzv. raketne pe─çi velike efikasnosti za grijanje na biomasu te sli─Źne primjere iz ZMAG-ove dugogodi┼ínje prakse.

Ôćĺ GRADITELJSTVO ÔÇô pokretanje procesa certificiranja balirane slame kako bi se moglo olak┼íano i na ve─çim primjerima javnog sadr┼żaja i pravnog statusa graditi s ovim prirodnim resursom.

Kako ┼żivot nekad i pomalo izgubljeno odluta, ve─ç u prvoj godini zadruge shvatili smo na ┼żalost kako ne─çemo imati dovoljno kapaciteta niti organizacijskih niti financijskih da pri─Źu s baliranom slamom dovedemo do kraja te smo privremeno stavili taj potreban cilj na ─Źekanje do bolje prilike. Sva ova nastojanja doga─Ĺala su se u okviru tematskog fonda Solidarnost 1.0 kojeg je podr┼żala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru┼ítva, a u koje je uklju─Źen i drugi centar znanja za dru┼ítveno uklju─Źivanje i smanjenje siroma┼ítva udruga MoST s tim da su oni osnovali socijalnu zadrugu START.

Vrlo brzo je do┼íla i Druga konferencija o dobroj ekonomiji, ali i pri─Źa koja je popunila onaj ┼íiri okvir dobre ekonomije, a to je osnivanje Platforme za dobru ekonomiju. O platformi smo po─Źeli pri─Źati ve─ç vrlo brzo nakon prve konferencije, na po─Źetku u u┼żem krugu s najbli┼żim partnerima Zadrugom za eti─Źno financiranje (ZEF) i Clusterom za eko-dru┼ítvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) koji su poslije i preuzeli ulogu koordinatora.

Platforma za dobru ekonomiju ima ─Źetiri glavne teme koje ─çe svojim aktivnostima pokriti i gdje se ┼żeli vidjeti pozitivni pomaci: hrana, energija, otpad i ekonomija. Danas platforma okuplja 14 organizacija me─Ĺu kojima je i ZMAG te na┼ía Zadruga za dobru ekonomiju. Druge ─Źlanice su:

Ôćĺ CEDRA HR udruga je osnovana s ciljem promicanja, unapre─Ĺenja i razvoja eko-dru┼ítvene ekonomije i eko-dru┼ítvenog poduzetni┼ítva u razli─Źitim sektorima. Misija udruge je preko mre┼że regionalnih centara podr┼íke u ┼íest hrvatskih gradova (Dubrovnik, Split, Rijeka, ─îakovec, Osijek i sredi┼ínji ured u Zagrebu), doprinijeti izgradnji cjelovitog i odr┼żivog ekosistema koji bi stimulirao i njegovao potencijal dru┼ítveno osvije┼ítenih poduzetnika, inovatora i svih ostalih pojedinaca i organizacija koje ┼żele raditi na razvijanju novih, odr┼żivijih i inkluzivnijih modela ekonomije i poduzetni┼ítva na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Interdisciplinarni tim CEDRE svoju misiju ostvaruje podr┼íkom i skaliranjem postoje─çih te razvijanjem novih modela, pru┼żaju─çi platformu za generiranje i dijeljenje informacija, znanja i najnovijih praksi na podru─Źju ekonomije s pozitivnim dru┼ítvenim utjecajem.

Ôćĺ Zadruga za eti─Źno financiranje je pravna osoba osnovana s prvenstvenim ciljem stvaranja preduvjeta za osnivanje Ebanke d.d. ÔÇô prve hrvatske eti─Źne razvojne banke. ZEF ─çe biti osniva─Ź i jedini vlasnik/dioni─Źar Ebanke. Ebanka je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim ─Źlanovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podr┼íku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline. Ebanka ─çe biti financijska ki─Źma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sa─Źinjene od mre┼że sna┼żnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduze─ça i organizacija civilnog dru┼ítva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan ┼żivot ljudi kroz procese realne ekonomije.

Ôćĺ LEADER mre┼ża Hrvatske (LMH) kao mre┼ża LAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa) ima za cilj unaprijediti kvalitetu ┼żivota te osna┼żiti i povezati dionike koji djeluju u ruralnom dijelu Hrvatske, poticati sudjelovanje ┼żena i mladih u dono┼íenju odluka na regionalnoj razini, poticati me─Ĺusektorsku suradnju, okupljati i povezivati sve dionike koji te┼że i djeluju u smjeru integralnog i ujedna─Źenog razvoja ruralnog prostora Hrvatske, kao i unapre─Ĺivati uvjete za djelovanje ─Źlanica udruge.

Ôćĺ LEADER mre┼ża Hrvatske je nacionalna nevladina asocijacija (udru┼żenje) LAG-ova i potpornih organizacija/institucija isklju─Źivo iz javnog i civilnog sektora za razvoj ruralnih podru─Źja koje djeluju na nacionalnoj razini te pru┼żaju stru─Źnu pomo─ç Lokalnim akcijskim grupama i njihovim multisektorskim razvojnim dionicima. LEADER mre┼ża Hrvatske okuplja 40 LAG-ova i devet ostalih uglednih nacionalnih znanstvenih institucija i organizacija za ruralni razvoj. ─îlan je europskih mre┼ża za ruralni razvoj ENRD (European Network for Rural Development) i ELARD (European LEADER Association for Rural Development).

Ôćĺ Udruga gradova u Republici Hrvatskoj za svrhu djelovanja ima decentralizaciju ovlasti i financija s razine sredi┼ínje vlasti na gradove, promicanje suradnje jedinica lokalne samouprave i interesa lokalne samouprave u javnosti. Pored toga, cilj udruge je promoviranje demokracije koja se ostvaruje putem predstavni─Źkih tijela lokalne samouprave, zagovaranje na─Źela dru┼ítvenog dijaloga, partnerstva i uzajamnog uva┼żavanja te eti─Źnog obavljanja javnih du┼żnosti.

Ôćĺ Baza za radni─Źku inicijativu i demokratizaciju (BRID) je organizacija koja promi─Źe solidarnost, radni─Źko samoorganiziranje te demokratizaciju odnosa na radnom mjestu i ekonomskog sustava u cjelini. Organizacija nastoji slu┼żiti kao infrastrukturna platforma za uklju─Źivanje ┼íto ve─çeg broja radnica i radnika u procese odlu─Źivanja o vlastitoj materijalnoj reprodukciji, kao i mjesto presijecanja i suradnje razli─Źitih grupacija ÔÇô radnica i radnika iz razli─Źitih sektora, profesionalnih sindikalistkinja i sindikalista, aktivistica i aktivista organizacija civilnog dru┼ítva te medijskih radnica i radnika.

Ôćĺ Regionalni industrijski sindikat (RIS) ima za svrhu i zada─çu sklapanje kolektivnih ugovora; pobolj┼íanje op─çih uvjeta rada ─Źlanova; za┼ítitu materijalnih, socijalnih i drugih interesa ─Źlanova; za┼ítitu prava iz rada i po osnovi rada, posebno u pogledu pla─ça, za┼ítitu na radu, socijalne i zdravstvene za┼ítite; unapre─Ĺenje radni─Źke participacije na svim razinama; osposobljavanje ─Źlanstva, povjerenika i drugih radni─Źkih predstavnika.

Ôćĺ Zelena energetska zadruga (ZEZ) je zadruga koja se bavi planiranjem, razvojem, vo─Ĺenjem i financiranjem projekata primjene obnovljivih izvora energije i energetske u─Źinkovitosti. Zadruga je osnovana s ciljem djelovanja u lokalnoj zajednici s posebnim naglaskom na odr┼żivi razvoj turizma, poljoprivrede, te komercijalnih i javnih ustanova. Zadruga planira pokrenuti djelatnost opskrbe elektri─Źnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije.

Ôćĺ Misija ZEZa uklju─Źuje ostvarivanje ulaganja u projekte odr┼żivog kori┼ítenja energije, uklju─Źivanje lokalne zajednice u projekte povezane sa energetikom ┼íto za kona─Źni cilj ima proizvodnju energije koja je u rukama gra─Ĺana.

Ôćĺ ACT Grupa je konzorcij dru┼ítvenih poduze─ça i potpornih organizacija koji razvija zelenu ekonomiju i socijalne usluge kroz dru┼ítvenopoduzetni─Źke poduhvate u zajednici. Unutar ACT Grupe djeluje desetak organizacija. Konzorcij zapo┼íljava preko 40 radnika te aktivno uklju─Źuje dru┼ítveno isklju─Źene skupine (preko 50% radnika) poput osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, starijih osoba ni┼żeg obrazovanja. Unutar ACT Grupe se razvijaju i funkcioniraju interni fondovi (razvojni, rezervni, fond uzajamne pomo─çi, fond solidarnosti).

Ôćĺ CEDRA Split je jedna od podru┼żnica koordinatorice platfrome, a osnovana je kao neprofitna nevladina organizacija civilnog dru┼ítva s ciljem promicanja odr┼żivog lokalnog i regionalnog razvoja kroz razvoj ljudskih potencijala, eko-dru┼ítvene inovacije i eko-dru┼ítveno poduzetni┼ítvo. CEDRA Split povezuje privatni, javni i civilni sektor te stvara samoodr┼żive sustave podr┼íke koje uklju─Źuju projektni i poduzetni─Źki co-working inkubator/akcelerator, izgradnju lanaca vrijednosti u sektorima usluga, kreativnih industrija, IKT-a, investicija na na─Źelima trostruke bilance, odr┼żivog upravljanja prostornim, prirodnim, kulturnim i socijalnim kapitalom, odr┼żivog turizma i ekolo┼íkih proizvodnji s posebnim naglaskom na ekolo┼íku poljoprivredu.

Ôćĺ Socijalna zadruga Start je osnovana po─Źetkom 2015. godine u Splitu. Svrha djelovanja Zadruge je smanjenje stigme i stereotipa u javnosti socijalno isklju─Źenim gra─Ĺanima kao skupini koja je isklju─Źivo primatelj socijalne pomo─çi. Zadruga zagovara ponovno uklju─Źivanje na tr┼żi┼íte rada besku─çnika, mladih, dugotrajno nezaposlenih i svih onih koji su izgubili nadu u dobivanje radnog mjesta. Kao na┼í prvi poduzetni─Źki pothvat dolazi nam Eko-St zami┼íljen kao promotivno-distributivni centar za ekolo┼íke proizvode ─Źija bi primarna svrha bila okupiti ┼íto ve─çi broj hrvatskih proizvo─Ĺa─Źa s ekolo┼íkim certifikatom i prodavati njihove proizvode sa dostavom na ku─çnu adresu. Putem njega bi informirali i educirali gra─Ĺane o ekolo┼íkoj proizvodnji i njenim dobrobitima i time poku┼íali podi─çi svijest gra─Ĺana o nu┼żnosti podr┼żavanja ovog na─Źina proizvodnje, ali u kona─Źnici i samog ekolo┼íkog na─Źina ┼żivota.

Ôćĺ Udruga Hrvatska info mre┼ża ruralnih animatora (HIMRA) osnovana je tijekom projekta ÔÇťHERA NETÔÇŁ Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku s ciljem uspostavljanja i razvoja mre┼że operativnih stru─Źnih timova za koordinirani transfer znanja sa sveu─Źili┼íta na civilnu, javnu i poslovnu zajednicu u ruralnim podru─Źjima. Udruga HIMRA pru┼ża potporu iniciranju inovativnih razvojnih projekata kroz obavljanje stru─Źnih, savjetodavnih, informacijskih i edukacijskih aktivnosti u segmentu poljoprivrede, proizvodnje, prerade i tr┼żenja ekolo┼íke hrane, dru┼ítvenog poduzetni┼ítva, javne poslovne infrastrukture i ukupne ruralne ekonomije. Preko mre┼że lokalnih ureda HIMRA osigurava mre┼żu stru─Źnih usluga malim poljoprivrednim gospodarstvima, udrugama i drugim subjektima u lokanoj zajednici te animira visokoobrazovane osobe za aktivan rad u stru─Źnim poslovima.

Ôćĺ Udruga za mlade ALFA ALBONA iz Labina osna┼żuje mlade na kreiranje dru┼ítvenopoduzetni─Źkih poduhvata, te organizira radionice i edukacije za mlade u suradnji sa fakultetima u RH, umre┼żavanjem i partnerstvima sa dru┼ítvenim poduzetnicima. Dru┼ítveno poduzetni┼ítvo promi─Źe i razvija me─Ĺu mladima, a najva┼żniji projekt je Zgrada dru┼ítvenog poduzetni┼ítva u Labinu kao akcelerator dru┼ítvenog poduzetni┼ítva.

Ha, fina gomilica zar ne? Svaka od organizacija u platformi ima svoju ulogu. CEDRA HR koordinira cijelu platformu. LEADER mre┼ża, Udruga gradova i sindikat RIS imaju ulogu ┼íirenja dobre ekonomije me─Ĺu svojim mnogobrojnim ─Źlanovima i suradnicima te uvo─Ĺenje u prakti─Źne modele dobre ekonomije. BRID je poveznica s radni─Źkim pokretom i organizacijama. Regionalnu pokrivenost osiguravaju Alfa Albona, HIMRA i CEDRA Split. ACT Grupa ima veliki zadatak koordiniranja podru─Źja odr┼żivog gospodarenja otpadom i ponovne uporabe, ZEZ koordiniranja podru─Źja energije, ZEF koordiniranje podru─Źja ekonomije i Zadruga za dobru ekonomiju koordiniranje podru─Źja hrane. Zajedno sa START-om na┼ía zadruga ima u prvoj godini platforme i zadatak istra┼żiti potencijale primjene dobre ekonomije u praksi kao realnih i provedivih modela.

Moram samo naglasiti da na┼ía suradnja na dobroj ekonomiji kroz platformu ne podrazumijeva slaganje svih ─Źlanica i osoba koje su aktivne u njima sa svime ┼íto je napisano u ovoj knjizi i to je isklju─Źivo moja odgovornost, pogledi i osje─çaji. No, to je ok i postoji ─Źitav niz podru─Źja gdje smo svjesni zajedni─Źkih stavova te mogu─çnosti da sinergijom postignemo bolje.

Platforma za dobru ekonomiju ima za cilj zagovarati dobru ekonomiju na nacionalnoj razini, ali i pomagati razvoj lokalnih primjera dobre prakse. Neka dugoro─Źna ┼żelja je da neku op─çinu ili grad mo┼żemo predstaviti kao mjesto dobre ekonomije. Platforma za dobru ekonomiju je ─Źlanica Europske mre┼że za dru┼ítvenu i solidarnu ekonomiju (RIPESS).

 

*

Dobra ekonomija je danas sve više prisutna kao model razvoja i naših organizacija i širih društvenih razina. Gotovo je nevjerojatno što je nastalo od jednog neformalnog sastanka na Recikliranom imanju i poslije od prvog fonda za konferenciju koji je iznosio jedva 13.000 kuna.

Pored na┼íih vlastitih doprinosa i organizacija s kojima radimo, najvi┼íe raduje ┼íto je dobra ekonomija nadi┼íla i nas same. Dobra ekonomija je op─ça i otvorena svima da je nadogra─Ĺuju, pobolj┼íavaju i najbitnije koriste. Unutar tematskog fonda dobra/solidarna ekonomija djeluje i Zelenica -Platforma za zelenu razmjenu koju koordinira udruga Vestigium, a pored drugih organizacija ─Źlanovi platforme su i mnogi ekolo┼íki OPG-ovi. Jedna od ─Źlanica Zelenice, Centar za civilne inicijative provodi samostalno edukaciju o dobroj ekonomiji. Iznimno bliskom vidimo i Platformu Ne damo na┼íe ÔÇô Platforma za javna i zajedni─Źka dobra, ali i druge platforme koje imaju jasan op─çi cilj prema dru┼ítvu realno prisutne pravde i odr┼żivosti. Nedavno osnovan Institut za politi─Źku ekologiju tako─Ĺer je na bliskoj putanji. Radi se o rijetko kvalitetno okupljenom timu predanih i znati┼żeljnih znanstvenika i aktivista koji ve─ç imaju ohoho dobrih pri─Źa iza sebe, a glavna nit koja njih vodi u istra┼żivanjima jest otkrivanje odnosa mo─çi koji odre─Ĺuju pristup prema resursima. Glavni programski prioriteti koje imaju tako─Ĺer su u zajedni─Źkom ─Ĺiru od participatornog upravljanja zajedni─Źkim dobrima do koncepta odrast ili fokusa na pojedine bitne teme kao ┼íto su klimatska pravda ili nesretni TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partership), sporazum o slobodnoj trgovini izme─Ĺu SAD i EU koje su se elite s obje strane Atlantika upele nametnuti, a koji bi razorio i ovo malo o─Źuvanih standarda za dobro dru┼ítvo koje sad tu imamo.

Udruga Hrvatska permakultura je krajem 2014. godine preuzela status Transition Hub-a za Hrvatsku i dapa─Źe, koordiniraju me─Ĺunarodnu radnu grupu REconomy te danas najvi┼íe rade na promociji, edukaciji i zagovaranju ovog pristupa. U 2015. godini najvi┼íe su bili prisutni s projektom Milo za drago kojem je glavna svrha bila promocija beznov─Źane razmjene s pilot grupama u Puli i Zagrebu. Iz velikog broja aktivnosti vrijedi posebno izdvojiti tisak zanimljive i pregledne knji┼żice Lokalni novac autora Johna Rogersa (2015.) koja je besplatno dostupna na njihovim internetskim stranicama, pokretanje besplatnog web sustava za razmjenu na hrvatskom, te danas aktualno educiranje doma─çih trenera i organizacija za tranzicijske inicijative Dobar po─Źetak za odr┼żivu zajednicu.

Zaista, svi ovi primjeri pokazuju nam da imamo dobar po─Źetak za dobru ekonomiju. A posebno nam ga pokazuju i sve dobre pri─Źe koje smo protekle tri godine sakupili u godi┼ínjem izvje┼ítaju Dobra ekonomija u dobrim pri─Źama s primjerima dobre prakse iz Hrvatske, a koji se mogu besplatno skinuti sa stranice na┼íe udruge www.zmag.hr. Mala inventura ka┼że kako smo u tri godine kao modele dobre ekonomije u Hrvatskoj predstavili: 12 organizacija civilnog dru┼ítva za op─çe dobro, 11 zadruga (socijalnih, energetskih, ┼íkolskih, poljoprivrednih…), ┼íest poduze─ça i ─Źetiri neformalne inicijative solidarne ekonomije. Sveukupno 33 lijepe i konkretne pri─Źe koje ─Źine Hrvatsku boljim mjestom za ┼żivot, a nismo ih sve iscrpili. Podru─Źja koja pokrivaju su od pru┼żanja osnovne skrbi za marginalizirane skupine i one najugro┼żenije, dijeljenja i poklanjanja, ─Źitavog niza uslu┼żnih djelatnosti do proizvodnih aktivnosti uglavnom kroz poduze─ça.

Na nama je da dobru ekonomiju razvijamo i osna┼żimo kako bi mogla djelovati u korist op─çeg dobra. Nemamo ┼íto previ┼íe dalje ─Źekati i gubiti vrijeme. Ono ┼íto je lo┼íe ne─çe.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

ACT Grupa je zaista jedinstvena dobra pri─Źa u Hrvatskoj, a rekao bi i ┼íire. Radi se o na┼íem najve─çem konzorciju dru┼ítvenih poduze─ça, organizacija civilnog dru┼ítva, i pojedinaca koji ÔÇ×promi─Źu, razvijaju i unapre─Ĺuju dru┼ítveno odgovorno pona┼íanje i poslovanje, dru┼ítvenu i solidarnu ekonomiju, dru┼ítveno poduzetni┼ítvo i civilno dru┼ítvoÔÇŁ.

Razmi┼íljao sam koliko ih ima smisla tu prezentirati ako sam ih ve─ç donekle predstavio kao ─Źlanicu Platforme za dobru ekonomiju. Ali jednostavno, toliko su bitni i posebni da zaslu┼żuju da ih se izdvoji. I dodatno, ACT Grupa uspijeva u sinergijskom i suradni─Źkom djelovanju ┼íto smo rekli da iznimno zagovaramo. Oni su kao dobra ekonomija u malom.

S jedne strane zelena ekonomija, s druge strane socijalne usluge. S jedne strane društveno poduzetništvo, s druge strane solidarna ekonomija.

Unutar ACT Grupe djeluje desetak organizacija od kojih su najzna─Źajnije: Autonomni centar ÔÇô ACT kao organizacija civilnog dru┼ítva za op─çe dobro iz koje je sve poteklo, Socijalna zadruga Humana Nova ─îakovec (┼íivanje i redizajn, recikliranje i ponovna uporaba tekstilnog otpada), Socijalna poljoprivredna zadruga Doma─Źi vrt (ekolo┼íka poljoprivreda, lokalna proizvodnja i lokalna distribucija, povezivanje me─Ĺimurskih ekolo┼íkih poljoprivrednih proizvo─Ĺa─Źa), ACT Printlab (dizajn studio specijaliziran za potrebe organizacija u dru┼ítvenoj ekonomiji), ACT Konto (knjigovodstveni servis specijaliziran za neprofitne organizacije), Centar za pomo─ç u ku─çi Me─Ĺimurske ┼żupanije (me─Ĺugeneracijska i solidarna pomo─ç, dostava obroka, obavljanje ku─çnih poslova te zadovoljavanje drugih potreba starih i nemo─çnih u njihovim domovima). Kod njih je i sjedi┼íte jednog od regionalnih centara podr┼íke za razvoj dru┼ítvene ekonomije CEDRA ─îakovec.

Mo┼żemo re─çi kako je pored organizacije za op─çe dobro ACT, od ─Źlanica konzorcija najpoznatija socijalna zadruga Humana nova zbog inovativnog pristupa smanjenju otpada i ponovnom kori┼ítenju odba─Źenog tekstila u novi resurs ÔÇô uporabne predmete i stvari, od odje─çe i obu─çe do raznih rukotvorina. Socijalna zadruga Humana nova je 2014. godine imala 18 zaposlenih osoba i odli─Źna je dobra pri─Źa sama za sebe s obzirom da ima integrirano obziran odnos prema okoli┼íu, solidaran odnos prema ljudima. posebno marginaliziranim skupina od kuda dolazi ve─çina zaposlenica, te aktivan odnos prema potrebi ekonomskog opstanka na tr┼żi┼ítu.

Takav bri┼żan i odgovoran odnos prema najugro┼żenijima krasi i ─Źitav konzorcij jer na ukupno 61 zaposlenu osobu preko 50% radnika dolazi iz dru┼ítveno isklju─Źenih skupina poput osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, starijih osoba ni┼żeg obrazovanja. Unutar ACT Grupe se razvijaju i funkcioniraju interni fondovi (razvojni, rezervni, fond uzajamne pomo─çi, fond solidarnosti) te na taj na─Źin pravni subjekti mogu pomo─çi jedni drugima u trenucima krize ili potrebe za investicijom. Ukupni prihodi 2014. godine bili 6,3 milijuna kuna.

I nove teme koje otvaraju i koje tek dolaze ili su u nastajanju kao ┼íto su Dru┼ítveni centar ─îakovec, Regionalna zaklada za razvoj lokalne zajednice i civilnog dru┼ítva te u ovom trenutku zaista aktualno stvaranje Nacionalne mre┼że Centara ponovne uporabe, pokazuju nam da se unutar ACT Grupe shva─ça va┼żnost raznolikosti, modularnosti i uspostavljenih povratnih veza odnosno kako ve─ç sad izgra─Ĺuju i osna┼żuju koncept otpornosti lokalne zajednice bez direktne krize. Ujedno ─Źine svoje mjesto gdje ┼żive i rade jednim od najzanimljivijih i najplodnijih u Hrvatskoj.

 

DOBRA EKONOMIJA U DOBRIM PRI─îAMA

ITAS Prvomajska d.o.o. iz Ivanca je tvornica koja proizvodi specijalne alatne strojeve te nudi usluge servisiranja, izrade dijelova i sli─Źno.

Njihova je pri─Źa kao iz filma sa sretnim zavr┼íetkom. Ali kroz ┼íto su sve pro┼íli radnici tvornice bi bio izazov i za najma┼ítovitijeg scenaristu.

ITAS je uvijek bio uspje┼íno poduze─çe a njegovi proizvodi tra┼żeni. Krajem 90-ih godina pro┼ílog stolje─ça, lo┼íe vo─Ĺenje i proma┼íeni kadrovski politi─Źki uhljebi doveli su ITAS u prve financijske probleme da bi 2005. godine bio progla┼íen ste─Źaj. Sve je bilo spremno za tipi─Źnu hrvatsku pri─Źu domoljubnog plja─Źkanja dru┼ítvene imovine te rasprodaja nekretnina i ostale vrijednosti za privatne potrebe.

Ali radnici su odlu─Źili druga─Źije i pokazali nam kao i toliko puta ranije da kad se dr┼żimo skupa, kad smo povezani i svjesni va┼żnosti cjeline da tada destruktivni sustav ima puno ve─çi izazov da nas slomi. Glavni cilj je bio ne izgubiti tvornicu kao prostor koji zna─Źi radno mjesto, ali i ┼żivot. Znali su da ako ih se izbaci iz tvornice da se vi┼íe nikad u nju ne─çe vratiti. Ostavljeni na samom dnu i uz vi┼íemilijunske dugove zauzeli su svoja radna mjesta kako bi ih obranili, a politika ih je htjela po svaku cijenu maknuti te im je prilikom ┼ítrajka isklju─Źena struja kao najve─ça prijetnja ne toliko za njih same, jer bi izdr┼żali oni i gore zime, nego su uni┼ítava─Źi znali da radnici znaju kako ─çe mnogi strojevi ukoliko du┼że vremena budu isklju─Źeni iz struje biti nepovratno izgubljeni. S obzirom da je bila uni┼ítena reputacija poduze─ça, otkazane sve narud┼żbe i uz stalno prisutnu prijetnju nepodmirenih dugovanja, njihovo znanje i strojevi su bili jedino ┼íto je radnicima garantiralo kakvu takvu mogu─çnost da se opet pokrenu i spase.

Tada je zbog isklju─Źenja struje i prijetnje za strojeve njih 18 odlu─Źilo stupiti u ┼ítrajk gla─Ĺu i danas kada se okrenu iza sebe osje─çaju kako ih je taj ─Źin spasio i pokrenuo slu┼żbenu politiku prema pristanku da se radnicima dopusti da sami upravljaju svojom sudbinom.

Danas je ITAS primjer pravog radni─Źkog dioni─Źarstva gdje radnici zaista upravljaju svojim poduze─çem. Da je tome tako govori i podatak iz 2012. godine kada su smijenili tada┼ínjeg direktora jer je isto sklapao ┼ítetne ugovore i stavili novoga, jer kao stvarni vlasnici poduze─ça i dioni─Źari imaju pravo glasa i ve─çinu u odlu─Źivanju. Tada su zajedni─Źki pristali raditi nekoliko mjeseci za minimalac kako bi pokrili dugovanja koje je napravio biv┼íi direktor.

Politika novih zapo┼íljavanja orijentira se na mlade ljudi koji stasaju u ITAS-u te ih je trenutno ukupno 230 radnika. Njihove proizvode opet tra┼że izvan na┼íih granica i posluju pozitivno. Sve ┼íto ostane kada namire pla─çe, reinvestira se dalje u obrazovanje ili unapre─Ĺenje proizvodnje. Aktivni su i u Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS), ─Źlanici Platforme za dobru ekonomiju, a rade u lokalnoj zajednici i na ┼íirim dru┼ítvenim promjenama predstavljaju─çi svoj model drugim radnicima i poduze─çima kako bi u─Źinili ne┼íto bolje i za sebe i za op─çe dobro.