Kako potrošiti svijet : mala škola ratova za resurse | Dražen Šimleša

UVOD

„Dobro došli u 21. stoljeće. Svijet za koji nitko od nas nije spreman.“

Tako Richard Heinberg započinje svoj analitički esej Sumrak?, objavljen 7. lipnja 2006. godine. Heinberg nije mačji kašalj, a nije ni nekakav analitički kinta kunta koji je pročitao pet brošurica o nekoj temi pa sad tupi li ga tupi kao da sudba svijeta ovisi o njemu. Autor je cijenjenih knjiga, od kojih je posljednja Peak Everything: Waking Up the Century of Declines.

U svojim knjigama i na predavanjima hrabro govori o smjeru kojim svijet treba krenuti, ukoliko se želimo iskreno posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i nestabilne političke situacije u svijetu uzrokovane između ostalog i jagmom za preostalim prirodnim resursima. Heinberg u spomenutoj knjizi apelira da se okrenemo zadovoljavanju svojih potreba s manjom potrošnjom i štednjom energije, što je stav svjetlosnih godina udaljen od gotovo svih vodećih političkih i ekonomskih institucija, koje u potrazi za spasonosnim rješenjem, glavinjaju od nuklearnih elektrana preko automobila na vodik do uništavanja za bud zašto prelijepih prirodnih resursa kao što je rijeka Dobra.

Mi si za sada ne dajemo za pravo kao Heinberg najaviti „svijet za koji nitko od nas nije spreman“, jer nemamo toliko znanja, a i neki promili se nadaju kako nije u pravu. Zapravo, putovanje kroz ovu knjigu će nam i poslužiti kao samopomoć (to je danas jako popularno) u potrazi za odgovorom na pitanje kakve utjecaje će energetska kriza imati u godinama koje dolaze. U knjizi se nećemo baviti teorijama zavjera, trućkanjem o navodno megamoćnim komisijama i ložama, a niti tajnim komitetima vlastodržaca iz sjene. S guštom ćemo izbjeći društvo šarlatana koji si utvaraju da imaju dalekovidnu kuglu, kvazinostradamuse koji najavljuju sukobe civilizacija i epohalne crte bojišnice obavijene determinirajućim kaosom. Inzistiranjem na tim zamućenim juhicama, umjesto da se bavimo bistrim tezama i činjenicama, vrlo brzo trilaterala završi kao tralalala. Sustav kojem je ta jalova kritika upućena trpi to kao težinu ptičjeg perca, pa nije niti čudno da mnoge analize društvene moći umjesto u ozbiljnim rubrikama skončavaju na policama odmah pored rubrike Ufologija.

Nasuprot tome, pokušat ćemo analizom stvarnih događaja i političkih kretanja prikazati kako se odnosi moći u svijetu kroz pozicioniranje i ratove za resurse prelamaju i na političku i socijalnu situaciju te uništavanje prirode i okoliša. Dapače, glavna teza kojom započinjemo glasi: osiguranje energije i borba za resurse odredit će svijet u godinama koje dolaze. Hm, i nije neko otkrivanje tople vode.

Ovim uvodom najavljujemo knjigu o energetskoj situaciji u svijetu, a zamislili smo je kao putovanje svjetskim prostranstvima, regijama i državama. Analizirat ćemo kako se relevantni društveni akteri odnose prema energiji – toj ključnoj temi našeg opstanka. Stoga ćemo knjigu podijeliti po sljedećim poglavljima ili temama:
Bliski istok – pretplaćeni na Sjedinjenje Američke Države
Rusija i Centralna Azija – najviše diktatora po kvadratnom metru
Daleki istok i jugoistočna Azija – između bogatstva i siromaštva
Afrika – komadanje žrtve
Latinska Amerika – bijeg u samostalnost?
Sjeverna Amerika – najveći žderači planete
Europa – dame i gospodo, predstavljamo vam euroatlantske dezintegracije?
Hrvatska – odozgo zeleno, odozdo plavo – a naprijed?
Zaključak – pajdo, pošto ti plaćaš kilovat?