Najčitaniji naslovi | Elektroničke knjige

Filmske vrste i rodovi

3

Nikica Gilić

Filmske vrste i rodovi

[teorija] Biblioteka Online U domaćoj znanstvenoj i stručnoj produkciji naslovi poput Gilićevih Filmskih vrsta i rodova izrazito su malobrojni, i to ne samo u području filmologije, nego i u znanosti o književnosti koja u tom pogledu ima prednost duže tradicije. Zbog toga se može reći da Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića popunjavaju važnu prazninu u domaćoj znanstvenoj produkciji.

Zapisi iz treće kulture

7

Darko Polšek

Zapisi iz treće kulture

[publicistika] Biblioteka Online Zapisi iz treće kulture Darka Polšeka popularne su refleksije o ekonomiji, politici, demokraciji, kulturi, znanosti, sadašnjem i budućem stanju društava, o djelima istaknutijih suvremenih mislilaca - Davida Landesa, Antonia Damasia, Danieta Golemana, Carla Sagana, Davida Stovea, Johna Horgana, Imre Lakatosa... i drugih autora, pripadnika tzv. "treće kulture".

Razumijevanje filma

4

Hrvoje Turković

Razumijevanje filma
ogledi iz teorije filma

[eseji] Biblioteka Online Da je film nešto što se ne otvara pukom gledanju nego su za uranjanje u filmske svjetove potrebna određena predznanja koja povećavaju užića, poznato je još od početaka filmske industrije. Henri Bergson, jedan od prvih velikih koji su pisali o filmu, vjerojatno se ne bi složio s upotrebom pojma „industrije“ i radije bi posegnuo za pojmom...

Mediji, propaganda i sistem

1

Noam Chomsky

Mediji, propaganda i sistem

[publicistika] Biblioteka Online Mediji, propaganda i sistem svojevrstan je uvod u analizu i kritiku medija Noama Chomskog. Chomsky se već četrdesetak godina bavi, između ostalog, proučavanjem medija, te ovaj zbornik predstavlja radove od 80-ih do današnjih dana. U razvijenim demokracijama, objašnjava Chomsky, narod se najučinkovitije može držati u pokornosti kontroliranjem misli...

Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!

2

Dražen Šimleša

Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!
globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta

[publicistika] Biblioteka Online Umjesto da pristupa temi iznoseći neke teorijske mogućnosti i alternative postojećoj situaciji, autor govori o tzv. „običnim“ ljudima, herojima svakodnevnog života...

Sloboština Barbie

19

Maša Kolanović

Sloboština Barbie

[proza] Biblioteka Online Ono što je jedna od važnijih preokupacija autorice ove proze, a snažno je obilježilo upravo početak devedesetih, jest nagli i masovni prodor trivijalnog u sve sfere društva, od tzv. visoke kulture do pop kulture, sporta, glazbe… Trivijalizacija je neizlječiva – kao gljivice na stopalima. Ali kad o tome piše netko poput Maše Kolanović, onda trivijalno potaje zabavno, pa i urnebesno smiješno.
Olja Savičević-Ivančević

U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo

71

Krešimir Pintarić

U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo

[proza] Biblioteka Online Krešimir Pintarić je izborio osebujno mjesto na hrvatskoj književnoj sceni – mjesto pisca koji o ljubavi kao osjećaju koji sakuplja raspršeni smisao piše bez zadrške, sumnje, ironije... i kojemu svi, unatoč tome, priznaju da to radi dobro.
Duhovito, izvrsno napisano, pametno i nježno.

13

Henry David Thoreau

Walden

[proza] Biblioteka elektroDAF Thoreau nije namjeravao živjeti kao pustinjak, jer redovito je primao posjetitelje i uzvraćao njihove posjete. Prije se želio izolirati od društva kako bi ga mogao objektivnije shvatiti. Jednostavan život i samodostatnost bili su drugi Thoreauovi ciljevi, a cijeli je projekt bio nadahnut transcendentalnom filozofijom, središnjom temom razdoblja američkog romantizma.

6

Krešimir Pintarić

Ljubav je sve

[proza] Biblioteka Online Sve je kod Pintarića toplo-ironično, stilski izbrušeno i lako se čita… Svaka epizoda otvara se kao „tema“ i zatvara se uglavnom s nekim retoričkim paradoksom. Retorika Pintariću inače dobro ide – on je užasno logičan i u tom smislu duhovit pripovjedač.
Robert Perišić, Globus

14

Darko Polšek

Rađanje nacije
kronika jednog skeptika u doba tranzicije 1994.-1995.

[publicistika] Biblioteka Online Rortyjev, Foulcaultov, Derridain ili Barthesov čovjek, suvremeni intelektualac naime, mora posjedovati sposobnost da se stalno udaljava od vlastitih uvjerenja, da konstantno radi „iskorak“ iz vlastita ega, kako bi uvjerenja i sebe samoga uvijek iznova mogao vidjeti u sasvim nekom drugom, tuđem osvjetljenju, a da pri tome ne izgubi vlastiti...