#
#

Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).

Zatvori obavijest ×
Anarhizam i drugi ogledi
57
Emma Goldman

Anarhizam i drugi ogledi

[eseji]

Prijevod s engleskog: Biljana Romić

knjiga je objavljena uz financijsku potporu grada zagreba i ministarstva kulture republike hrvatske

Otvori
Čitanja 9603
Preuzimanja 2642
Ukupno 12242
Preuzmi
DPKM preporuča korištenje aplikacije Moon+ Reader za čitanje knjiga u EPUB formatu.

Emma Goldman, poznata pod nadimkom “Crvena Emma”, nekad je prikazivana kao zastrašujući demon nezauzdane seksualnosti i nasilja, međutim, kao istaknuta povijesna ličnost odavno je rehabilitirana. Njezin život i djelo, posebno na našim prostorima, svakako nisu dovoljno poznati i vrednovani. Osim jedne male publikacije, njezina knjiga Anarhizam i drugi ogledi prvo su veće izdanje nekog djela te velike anarhofeministice. Teško je reći što je kod Emme Goldman intrigantnije, njezina biografija, politički rad ili članci koji zajedno svjedoče njezinu odanost pravu na dostojanstvo i sreću svakoga pojedinca. Kao petnaestogodišnja emigrantica iz Rusije u SAD, nakon peterostrukog legalnog ubojstva anarhista optuženih za eksploziju na radničkom skupu na Haymarketu, Emma Goldman svjesno je odlučila posvetiti svoj život prekrasnom idealu anarhizma. Tvornička radnica, bolničarka, agitatorica, jedna od prvih političkih zatvorenica slobodnog svijeta, zbog urote protiv novačenja, protjerana je iz SAD-a u Rusiju, koju ubrzo razočarano napušta. Sudionica je španjolske revolucije i dugogodišnja nakladnica političko književnog časopisa “Mother Earth”. Anarhizam i drugi ogledi Emme Goldman objavljeni su 1910. i osim članaka o anarhizmu, demokraciji, političkom nasilju, zatvorima i školama, donose i ogled “Domoljublje: prijetnja slobodi” te tekstove o ženskom pravu glasa, bračnoj instituciji i trgovini ženama – temama jednako aktualnim još i cijelo stoljeće nakon postignuća u priznavanju temeljnih ljudskih prava, reproduktivnih prava žena ili prigovora savjesti.

Emma Goldman sukobljavala se i sa sufražetkinjama smatrajući kako samo političko pravo glasa neće utjecati na ekonomsko stanje žena. U “Tragediji ženske emancipacije” zalaže se, kao i uvijek, za neupitnost individualnog suvereniteta i širenje iskustva pojedinca. Emma Goldman, kći sna, formulira jedinstveno pravo na ljubav. Čitanje eseja Emme Goldman iznenađuje koliko aktualnošću, toliko i zanosom koji je prije svega ipak nadahnuće.