#
#
Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).
Zatvori obavijest ×
264
Nikola Petković
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
Kako svezati cipele
[proza] Biblioteka elektroRI Petković uspijeva kronologiju jednog odnosa u kojem je nedostajalo emocija, komunikacije i bliskosti efektno zaokružiti u tekst koji ne pati od tih nedostataka. Svakako najintimnija Petkovićeva proza ispisana je očito kao svojevrstan dug prema sebi, ali je istovremeno uspjela ništa ne dugovati čitatelju.Jagna Pogačnik, Jutarnji list
267
Herbert George Wells
Otok doktora Moreaua
[proza] Biblioteka Online Doktor Moreau arhetip je ludog znanstvenika, a njegov otok kojim, čini se, apsolutno vlada, krije užasavajuće plodove njegovih eksperimenata. Objavljen 1896., roman Otok doktora Moreaua ispleten je oko tema koje su zaokupljale znanstvenike i javnost toga vremena: vivisekciju, selekciju, Darwinovu teoriju evolucije.
268
Igor Beleš
Svitanje na zapadu
[proza] Biblioteka elektroRI Geografska i kulturna izmještenost je prividna, jer tema koju Beleš obrađuje u svojem prohodnom i čitkom romanu univerzalnog je karaktera, dok se napetost koja između likova nastaje zbog njihovih oprečnih vjerskih pripadnosti (katoličke i protestantske) vrlo lako može preslikati na napetosti postojeće u hrvatskom društvu – a vjerojatno je to bila i autorova namjera.
275
Denis Lalić
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
Pušiona
[proza] Biblioteka Online „Rast i razvoj“ Denisa Lalića praćen je iznimno uvjerljivim seciranjem političkog i socijalnog backgrounda u kojem se odvija. Satirična je to i opako kritična slika Hrvatske devedesetih i nultih koja fascinira istinskom proživljenošću i smislom za stvarnosno filtrirano kroz junakovu optiku.Jagna Pogačnik, Jutarnji list
278
Dorta Jagić
S tetovažom nisi sam
[proza] Biblioteka Online U zbirci žanrovski rubnih proza – kratkih priča, autobiografskih zapisa, crtica i proširenih pjesama u prozi – ugledna književnica Dorta Jagić ispisuje seriju tužnih i komičnih ljudskih sudbina, najčešće uhvaćenih na egzistencijalnim raskršćima, u raskoraku, u strahu i nedoumici, a vodi ih rukom iskusne pjesnikinje i jednako vješte prozaistice.
281
Zoran Žmirić
Snoputnik
[proza] Biblioteka elektroRI Žmirićev protagonist Kristijan, snoputnik, zapravo je oboje - i putnik i pokajnik. Kaje se jer je u ratu ubio mladića koji zapravo nije predstavljao prijetnju. Putnik ima bitan značenjski i simbolički višak. On je homo viator, čovjek u hodu, onaj koji se kreće. Uvijek je u dvostruko artikuliranom prostornom i vremenskom prolasku - na zemaljskom putu i na putu vlastitog života.
283
Marko Pogačar
iz Obrazloženja nagrade Edo Budiša
Bog neće pomoći
[proza] Biblioteka Online Bog neće pomoći zbirka je priča izvanredne, prijeteće atmosfere, netaktilne i detaljistički lirske, koja se međutim na vrlo promišljen način referira na aktualnu društvenu stvarnost… To je ona poetika postapokalipse što motoriku sadašnjice dovodi u pitanje, karakteristična i za Pogačarevo vrlo vrijedno pjesničko stvaralaštvo.iz Obrazloženja nagrade Edo Budiša
284
Mirjana Dugandžija
Vladimir Arsenić, e-novine
Nekoliko dana kolovoza
[proza] Biblioteka Online Ono što roman čini kudikamo ozbiljnijim od konkurencije i zaista vrednim čitanja jeste opis skrivenog, tek naznačenog, gotovo podsvesnog nasilja u odnosu među ljubavnicima. Naratorka o njemu ne govori eksplicitno, ono se na dva tri mesta ostavlja kao mogućnost...Vladimir Arsenić, e-novine
285
Davor Mandić
Đavolja simfonija
[proza] Biblioteka elektroRI Osim što podebljava konture Pule i Istre na simboličkoj karti domaćeg narativa o devedesetima, Đavolja simfonija donosi uvjerljivu autopsiju „izgubljene generacije“ i pri tom ne ostaje zaglavljena u prošlosti. Baš poput junaka, roman je možda i otežan talogom prošlosti, ali se u konačnici okreće imperativu budućnosti i neumornoj potrazi za identitetom prihvatljivim – ili barem podnošljivim – i sebi i drugima.
287
Davor Mandić
Denis Derk, Vecernji.hr
Valjalo bi me zamisliti sretnim
[proza] Biblioteka elektroRI Što se tiče Mandićeva proznog prvijenca, valja reći da se tu radi o petnaest što duljih, što doista kratkih priča idealnih za čitateljsku razbibrigu. Bruseći zanat po novinama, Mandić je apsolutno naučio pisati čitko, lepršavo, precizno, ali i angažirano, zanimljivo i duhovito.Denis Derk, Vecernji.hr
