#
#
Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).
Zatvori obavijest ×
172
Zoran Malkoč
Kao kad progutaš brdo balona
[proza] Biblioteka Online Od Relkovićeva Satira iliti divljeg čovika u hrvatskoj se književnosti nije pojavilo nepripitomljenije stvorenje od Zorana Malkoča. Na književnoj sceni koja si laska alternativom – a ona je uvijek postavljena na očekivanim uglovima – Malkoč odudara svakojako... Postoje ljudi koji pišu knjige manufakturno i postoje ljudi koji ih pišu po svojoj koži. Malkoč pripada drugoj vrsti.
174
Roman Simić
Zoran Ferić
Nahrani me
[proza] Biblioteka Online U knjizi Nahrani me Roman Simić pokazuje se kao vrstan chef koji dotjeranim rečenicama sljubljuje prošlost i sadašnjost, muškarce i žene, neobične razglednice i tužne lisice, uspomene koje tonu i vodu u čamcu umjesto oko njega. Sljubljuje zatim ljubomoru, prijateljstvo i mitske priče, udaljene otoke i vlastite tužne demone. Naprosto sve što uzmete s jelovnika ovdje je odlično.Zoran Ferić
177
Suzana Matić
Koliko sam puta okidala s boka
[proza] Biblioteka Online
Obuzetost jezikom ove autorice već je dobro znana i nanovo se potvrđuje, posebice njezina sklonost prema spektru paradoksalnog, a kako i ne bi tako bilo kada pokušava emociju zauzdati glavom, tijelo obuhvatiti jezikom, život zapisati i pri tom i kroz pisanje dokučiti njegov intenzitet, možda ga čak i nadomjestiti...
Koliko sam puta okidala s boka
anatomija promašenog
[proza] Biblioteka Online
Obuzetost jezikom ove autorice već je dobro znana i nanovo se potvrđuje, posebice njezina sklonost prema spektru paradoksalnog, a kako i ne bi tako bilo kada pokušava emociju zauzdati glavom, tijelo obuhvatiti jezikom, život zapisati i pri tom i kroz pisanje dokučiti njegov intenzitet, možda ga čak i nadomjestiti... 
183
Gordan Nuhanović
Lada Žigo, Vijenac
Bitka za svakog čovjeka
[proza] Biblioteka Online Priče iz knjige Bitka za svakog čovjeka nisu ni odveć svakodnevne, ogoljene, opružene na asfaltu, a nisu ni emotivno i misaono odveć raslojene, kao što to čine oni kojima je vlažno pero važnije od suhe zbilje. Te priče stoje negdje u sredini, a ono što ih održava da se ne izgube jest dobar stil, glatko pripovijedanje.Lada Žigo, Vijenac
184
Edward Morgan Forster
Soba s pogledom
[proza] Biblioteka Online Roman sretnom kombinacijom intrige i humora iznosi klasičnu ljubavnu priču o dvoje mladih iz različitih obitelji, a koji će morati ozbiljno sazreti kako bi shvatili što im je doista potrebno. Osim likova oslikanih s puno topline i suosjećanja tu su i privlačni pejzaži, a u podlozi svega Forsterova je središnja misao: da je od svega najvažnije razumjeti bližnjeg i povezati se s njim te ujedno dati oduška svojim strastima i stvaralačkom nagonu.
187
Neven Ušumović
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
Makovo zrno
[proza] Biblioteka Online Ušumovićeva zbirka Makovo zrno u cjelini djeluje kao raspršeni i fragmentarni roman u kojem se izmjenjuju pripovjedne perspektive i glasovi... Ušumovićeva zbirka po treći put prezentira ovoga autora kao vrsnog stilista, sklonog formalnim ali i tematskim poigravanjima, čija je svaka knjiga rezultat promišljanja i zaokruženog koncepta.Jagna Pogačnik, Jutarnji list
193
William Morris
Vijesti iz Nigdine
[proza] Biblioteka elektroDAF Svojom utopijom Morris pokušava odgovoriti na mnoge prigovore socijalizmu... Društvo budućnosti će dokinuti podjelu između umjetnosti, života i rada. Upravo je rad, kao kreativna djelatnost koja čovjeku pruža zadovoljstvo, koja ga krijepi, rad kao užitak, bilo da je riječ o fizičkome ili umnome radu, ono što Morris slavi i veliča, povratak gotovo poimanju rada kao djelatnosti samoostvarenja.
198
Mladen Blažević
Tragovi goveda
[proza] Biblioteka elektroRI Povijesni roman nije česta vrsta u našoj književnoj produkciji, barem ne onoj suvremenoj i kvalitetnoj. Tim više iznenađuju Tragovi goveda, roman koji nas može podsjetiti kako na klasike hrvatske književnosti 19. i ranog 20. stoljeća, tako i na tipične karakteristike europskog realizma, pa i američke književnosti Velike depresije.
200
Zoran Malkoč
Strahimir Primorac, Vijenac
Groblje manjih careva
[proza] Biblioteka Online Malkočeve priče – a mogao je iz ove građe nastati i roman – napučene su gubitnicima, marginalcima, autsajderima, likovima s velikim, često nepremostivim duševnim, materijalnim, etičkim ili kakvim drugim problemima. [...] Malkočeva zbirka priča Groblje manjih careva važan je datum u novijoj hrvatskoj prozi.Strahimir Primorac, Vijenac
202
Darija Žilić
