U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo
240
 
Krešimir Pintarić

U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo

[proza] Biblioteka Online Krešimir Pintarić je izborio osebujno mjesto na hrvatskoj književnoj sceni – mjesto pisca koji o ljubavi kao osjećaju koji sakuplja raspršeni smisao piše bez zadrške, sumnje, ironije... i kojemu svi, unatoč tome, priznaju da to radi dobro.
Duhovito, izvrsno napisano, pametno i nježno.
Lunapark
226
 
Tomislav Zajec

Lunapark

[proza] Biblioteka Online Urbane paranoje, privatni užasi praznine, odjeci tipičnih stvarnosnih svinjarija, bolesti, pravo da se bude drugi i drukčiji, u ovome romanu stilski visokog intenziteta, inventar su tema i motiva koji uklopljeni u formalno znakovitu i savršenu formu čine roman s kakvim recentna hrvatska prozna produkcija još uvijek nije imala iskustva.
Jagna Pogačnik, iz pogovora
Rajske ptice
223
 
Neven Ušumović

Rajske ptice

[proza] Biblioteka Online Za razliku od Makovog zrna, pripovetke u zbirci Rajske ptice kao da su postavljene tako da nadvladavaju sve identitetske krize, sve ono što je na granici neminovno i to na najupečatljiviji, na suštnski najljudskiji mogući način, ljubavlju odnosno žudnjom ili da se ove krize pojačavaju i dovode do parkosizma izostajanjem ovih osećanja.
Vladimir Arsenić, e-novine
Groblje manjih careva
221
 
Zoran Malkoč

Groblje manjih careva

[proza] Biblioteka Online Malkočeve priče – a mogao je iz ove građe nastati i roman – napučene su gubitnicima, marginalcima, autsajderima, likovima s velikim, često nepremostivim duševnim, materijalnim, etičkim ili kakvim drugim problemima. [...] Malkočeva zbirka priča Groblje manjih careva važan je datum u novijoj hrvatskoj prozi.
Strahimir Primorac, Vijenac
Wonderland
229
 
Marinko Koščec

Wonderland

[proza] Biblioteka Online Koščec je odustajući naizgled od svojega hermetičnog, neomanirističkog koncepta "teške literature", priklanjajući se topici i narativnim strategijama tzv. stvarnosne proze, izveo svojevrsnu književnu subverziju: uveo je, umjetnički uspješno, filozofske simbole u fakovski tip pripovijedanja koji od visokoparnog filozofiranja zazire.
Velimir Visković, Feral Tribune
Sanjao sam slonove
227
 
Ivica Đikić

Sanjao sam slonove

[proza] Biblioteka Online Usredotočujući se na često obrađivane teme iz još uvijek suvremene prošlosti, roman Ivice Đikića činjenicu da fikcionalno oblikovanje s jedne strane podređuje fabularnu građu svojim potrebama, dok ga istovremeno s druge strane ta građa uvjetuje, kako značenjski, tako i strukturno, pretvara u svoj središnji interes.
iz Obrazloženja nagrade roman@tportal za 2012. godinu
Posudi mi smajl
230
 
Nora Verde

Posudi mi smajl

[proza] Biblioteka Online Rezimiranje prošlosti i opisivanje glavnih egzistencijalnih točaka sadašnjosti jedne lezbijke u ranim tridesetim, iza koje je eksperimentiranje s drogama, tulumarenje, „autanje“, selidbe po podstanarskim stanovima i nezadovoljstvo novinarskim poslom u sustavu korporacija - to su glavne okosnice ove ... proze u kojoj naoko snažna i bijesna pripovjedačica otkriva i svoju krhkost.
Nebeski biciklisti
 
Irena Lukšić

Nebeski biciklisti

[proza] Biblioteka Online Djetinjstvo u Hrvatskoj pred kraj šezdesetih: Drugi svjetski rat kao europsko traumatično iskustvo pretvoren je u jednu od priča, koju odrasli pričaju kao napamet naučenu lekciju, govor o radničkoj klasi, bratstvu i jedinstvu stalni je Leitmotiv na kojem se gradi ovo novo društvo za vječnost, društvo u koje se ne smije sumnjati – no da odrasli jedno govore, a drugo rade djeca vide na svakom koraku.
Spavaš li?
238
 
Aleksandra Kardum

Spavaš li?

[proza] Biblioteka Online Za razliku od prvoga romana, gdje je artikulirala intimu i iskustvo jednoga, ženskog, lika, u novome romanu autorica širi pripovjedni spektar na više protagonista i vremenski i prostorno odijeljenih fabularnih tokova, koji se na koncu svi stapaju u skladno zaokruženo, vrlo ganutljivo romaneskno tkanje.
Božidar Alajbegović, Vijenac
Mitohondrijska Eva
228
 
Mihaela Gašpar Đukić

Mitohondrijska Eva

[proza] Biblioteka Online Tumačeći sudbinu i položaj žene u pomenutom neprijateljskom okruženju, Mihaela Gašpar je posegla za prilično neuobičajenom i izuzetno komplikovanom biološko-genetskom metaforom koja čak i za ljude koji nisu upućeni u ćelije, hromozome, mitohondrije i DNK, odlično funkcioniše. Mitohondrijska Eva je odličan, ali i težak roman o teškoj temi.
Vladimir Arsenić, booksa.hr

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.