Bršljan
221
 
Krešimir Bagić

Bršljan

[poezija] Biblioteka Online Nove pjesme Krešimira Bagića poprilično su izvan prostora poetika čiji nas tragovi tako zavodljivo žele usmjeriti na klišeizirana čitanja. Iako su one, na formalnoj razini, za razliku od njegovih ranijih pjesama, dulje, lišene konciznosti i potrebe za sažimanjem. Bagićeva ikonografija konzekventno slijedi putanju započetu njegovim ranijim zbirkama.
Branko Čegec, Treći program HR
Koncepcija vrta
220
 
Ivan Babić

Koncepcija vrta

[poezija] Biblioteka Online Ivan Babić se u Koncepciji vrta predstavio kao pjesnik koji temeljito promišlja temeljna pitanja umjetničkoga stvaranja, koji umije izgraditi zahtjevan lirski narativ čije je pojedinačne pjesme moguće čitati kao fragmente veće cjeline, ali i samostalno. [...] Pritom je pokazao zavidan smisao za detalj, sliku i prigodnu poetsku parabolu.
Krešimir Bagić, Pogled iz Dubrave
Mamasafari
223
 
Olja Savičević Ivančević

Mamasafari
(i ostale stvari)

[poezija] Biblioteka Online Treća pjesnička knjiga Olje Savičević Ivančević ponovno sjajno integrira prozni fragment i refleksivnu liriku. Recimo odmah: autorica je odavno majstorski skrojila vlastiti podžanr, no ovom je knjigom definitivno za sobom ostavila sve njegove dječje bolesti i napisala [...] neobično snažnu, dirljivu, lijepu i strašnu pjesničku knjigu; najbolju do sada.
Marko Pogačar, Novosti
Zašto? Zato.
222
 
Jelena Osvaldić

Zašto? Zato.

[poezija] Biblioteka Mali rakun Poezija Jelene Osvaldić realistična je, bavi se svakodnevicom, rutinom, ali i nesretnim ljubavnim pričama. U narativnim pjesmama govori beskompromisno i bez uljepšavanja, posebno se ističe duhovit poetski obrat u poanti ili, pak, neki detalj, koji daje posebnu atmosferu. Ljubavne priče o kojima poetizira nisu ispisane himnički već se naglašava povezanost društva i ljubavnih odnosa.
Darija Žilić, Nova Istra
Avenija
 
skarlet_p

Avenija
dokument jednog vremena i međuprostora

[poezija] Biblioteka elektroRI Ova je knjiga zapravo knjiga o čovjeku na rubu, na granici, u krizi, u potrebi, kao i o još jednoj izgubljenoj generaciji, možda baš zato tako eksplicitno fokusiranoj na prve godine dvijetisućitih, na razdoblje koje će autor nazvati post-imperijem.
Milan Zagorac, web Gradske knjižnice Rijeka
Troslojne posteljine
 
Dunja Matić

Troslojne posteljine

[proza] Biblioteka elektroRI Troslojne posteljine su roman rafiniranog, originalnog i nenametljivog stila... Vrlo osoban i izrazito emotivan autoričin stav, kao i ironija i autoironija, koja su dugo dominirale postmodernim diskursom, ovdje se otvoreno razotkriva kao obrambeni mehanizam neprilagođenih, ustupajući svoje mjesto nepatvorenoj i iskrenoj ljudskosti.
Aleatorika disanja
225
 
Sebastian Antonio Kukavica

Aleatorika disanja

[poezija] Biblioteka elektroRI Nezadovoljan kako telegrafskim, kratkim rečenicama tako i dugim, uvijenim nizovima surečenica, Kukavica piše pjesmu u prozi lišenu interpunkcije, a održava sintaksu, stvarajući tako uvijek dojam urgentnosti i nedostatka daha. Pa unatoč toj žurnosti izricanja, zbirka odiše dozom prepuštenosti, možda i nihilizma, u čijoj povremenoj statičnosti čitatelj ima prostora opipati svaku pojedinu riječ.
Ništa za pisati kući o
224
 
Enver Krivac

Ništa za pisati kući o

[proza] Biblioteka elektroRI Priče Envera Krivca su zapravo podsjećanje na to kako je sve krhko i kako sve može nestati. [...] Enver Krivac talentirani je autor poetskih proza i vrhunski upravo u pričama u kojima se poigrava jezikom, unosi nadrealne elemente i parodira stvarnost koju živimo.
Darija Žilić, Bibliovizor
Tragovi goveda
227
 
Mladen Blažević

Tragovi goveda

[proza] Biblioteka elektroRI Povijesni roman nije česta vrsta u našoj književnoj produkciji, barem ne onoj suvremenoj i kvalitetnoj. Tim više iznenađuju Tragovi goveda, roman koji nas može podsjetiti kako na klasike hrvatske književnosti 19. i ranog 20. stoljeća, tako i na tipične karakteristike europskog realizma, pa i američke književnosti Velike depresije.
Svitanje na zapadu
226
 
Igor Beleš

Svitanje na zapadu

[proza] Biblioteka elektroRI Geografska i kulturna izmještenost je prividna, jer tema koju Beleš obrađuje u svojem prohodnom i čitkom romanu univerzalnog je karaktera, dok se napetost koja između likova nastaje zbog njihovih oprečnih vjerskih pripadnosti (katoličke i protestantske) vrlo lako može preslikati na napetosti postojeće u hrvatskom društvu – a vjerojatno je to bila i autorova namjera.

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.