30.06.2015. CultureNet

Muški pjesnički blok: Maleš, Pogačar, Vuković

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tri nova pjesnička reizdanja: ‘Trickster’ Branka Maleša, ‘Predmeti’ Marka Pogačara,’Golmanu, lovcu i šumaru’ Tvrtka Vukovića.

O knjizi „Trickster“
Da Maleš ne odustaje od ekološkog raja što ga može ponuditi arhajska, „primitivna“ forma mentis i njeno opsluživanje života, odnosno – kako sam veli – potrebe za ravnotežom, dokazuje i zbirka „Trickster“ (1997). Ona donekle nastavlja koncept pjesničke prakse obiju prethodnih zbirki („Placebo“, „biba posavec“), u čemu je suglasna i kritika, no ima i svoje posebnosti. Ona je dapače i u jačem smislu demontaža nametnutnih slika i značenja, odnosno – kako veli sam Maleš u intervjuima – Predodžaba, kako bi se otpretali konkretni temelji svijeta. Riječ je o arhajskim društvenim zajednicama koje su posjedovale etos zajednice, iskustvo prvotnosti i usmjerenost zdravlju. A već smo ranije otkrili da je u Maleša „mala ideologija brloga“ zapravo „vesela znanost“ zdravlja. Kako bi i poezija trebala figurirati kao svojevrsna terapija, Maleš dnevno-političke sadržaje stavlja u kolumne, a ne u pjesme. U pjesme ulazi ono što nam može pomoći „vratiti“ se u prazoru čovječanstva kada je „prvo bila gesta“. Maleš, naime, nedvosmisleno uznastojava na vraćanju ravnoteže koju nam može, „metodički“, ponuditi njegov trickster kao dojavljivački glasnik, koji je pun magijske energije, i koji spaja dvije situacije, dva svijeta (mrtvih i živih), ali u vegetabilnoj funkciji živoga. Maleš je ljubimac „žanrova“ života, a ne politike, pa čak, paradoksalno, ni literature. Cvjetko Milanja

O Branku Malešu
Rođen 1949. u Zagrebu. Gimnaziju, Tehnološki i Filozofski fakultet polazio u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, kritiku, kolumnističku feljtonistiku, dramu. Prevodi sa slovenskog i njemačkog. Uređivao je ili su-uređivao časopise Off, The Bridge, Republika, rock magazin Heroina te novine za kulturu OKO. Objavio: Tekst (poezija, 1978, 1989); Praksa laži (poezija, 1986, 2012); Crveni zec (kolumne, 1989); Placebo (poezija, 1992, 2013); Treniranje države (kolumne, 1994); Vani i unutra (dramski tekst, 1995); biba posavec (poezija, 1996, 2014); Prozori spavaćih soba (dramski tekst prema pričama R. Carvera, s M. Živkovićem, 1997); Trickster (poezija, 1998, 2015); Male ljubavi (fenomenološki mini-eseji, 2000); Sjajno ništa (izbor iz poezije, 2002); Viva la vita (izbor poezije na talijanskom, 2002); Razlog za Razliku : V. Parun, I. Rogić Nehajev, B. Bošnjak, S. Manojlović, M. Stojević, Z. Maković, S. Jendričko (studije o sedam hrvatskih pjesnika, 2002); Poetske strategije kraja 20. stoljeća (eseji, 2009); Poetska čitanka suvremenoga hrvatskog pjesništva : 1950. – 2010. (2010); Vertigo (pjesme, 2010).

O knjizi „Predmeti“
Pogačar se svojom novom zbirkom „Predmeti“ vraća u vrijeme prije čovjekova imenovanja pojma, u bezimeni prostor predmeta i nije ga strah prividne, fantazmagorične praznine koju pronalazi. Vješto, poput kakvog Vergilija novovjekovnog pakla, vodi nas vukući za kapke, krstareći između bezimenih predmeta, ne donirajući im ime, ali ih, ne oklijevajući, dodiruje. U njegovim stihovima predmeti su kontekstualizirani, postavljeni u međuodnose, zauzimaju prostor (kao i pisac, koji je time ujedno i predmet) i oblik, pojašnjeni su, dana im je svrha, predmetnost i smisao. Kao da ih prvi put gleda. Kao da ih nikada prije nije vidio. Ili kao da ih stvara (pokušava stvoriti riječima), postavljajući pisca u ulogu (bezimenog predmeta) boga. Dok ih misaono obuhvaća, predmeti se autorovu uvidu ne otimaju, puštaju da ih doživi iz više kutova, da ih promotri u više dimenzija. Predmeti iz literarno dvodimenzionalnog prostora, spomenuti i pojašnjeni na stranicama zbirke, postaju stvarna, opipljiva bića – Pogačar čitatelju ne dopušta da napusti pjesmu prije nego i sam zamisli, vizualizira i doživi (proživi) predmet(e) koji ga okružuju. Tek tada čitatelju je dopušteno dotaknuti kraj. Marijo Glavaš, MVInfo

O Marku Pogačaru
Rođen 1984. u Splitu. Urednik u književnom časopisu Quorum i dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez. Bio je stipendist fondacija Civitella Ranieri, Passa Porta, Milo Dor, Brandenburger Tor, Internationales Haus der Autoren Graz, Récollets-Paris itd. Tekstovi su mu prevođeni na tridesetak jezika. Priredio zbornik Hrvatska mlada lirika 2014. Rukopis Pijavice nad Santa Cruzom 2005. godine pobijedio je na pjesničkom natječaju “Na vrh jezika”, a 2007. istoimena knjiga dobila je Kvirina za mlade pjesnike. Knjiga eseja Atlas glasova dobila je nagradu “Zvane Črnja” 2011. godine, a knjiga kratkih priča Bog neće pomoći nagradu “Edo Budiša” 2013. godine. Tekstovi su mu prevođeni na tridesetak jezika. Objavio: Pijavice nad Santa Cruzom (pjesme, 2006, 2009); Poslanice običnim ljudima (pjesme, 2007, 2014); Predmeti (pjesme, 2009, 2015); Jer mi smo mnogi (publicistika, 2011); Atlas glasova (eseji, 2011); Crna pokrajina (pjesme, 2012); Bog neće pomoći (priče, 2012, 2014); Jugoton gori! (eseji, 2013, 2014).

O knjizi „Golmanu, lovcu i šumaru“
Vukovićeva druga knjiga pjesama otkriva da se širenje autorovog poetskog univerzuma, i motivski i izvedbeno, odvija po longitudinalnoj osi, čime hoćemo reći da autor ne razrađuje disparatne komplekse problema i ne okušava postupke ekstenzivno (…) već dopisuje „jednu jedinu knjigu“ (…) nastojeći na rekonstrukciji stanja „bolesti“. Dosljedno isticanje subjektovog ja, naglašeno perspektiviranje kroza nj svega što uopće dolazi u osjetilni horizont (čiji su najfrekventniji orijentiri šuma i žudnja za njom, lov, obitelj, nogomet, žene, bolest), kvazirefleksije u vrtoglavom kopanju bunara u potrazi za vlastitom slikom, jesu onaj armaturni segment koji ove pjesme s autorovom knjigom „Slijeganje ramenima“ stavlja u ciklički (i ciklusoidni) suodnos. Dalibor Šimpraga, III. program hrvatskog radija

O Tvrtku Vukoviću
Rođen 1969. godine u Slavonskom Brodu. Radi kao docent na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je predsjednikom Goranova proljeća, središnje nacionalne pjesničke manifestacije. Pjesme su mu prevedene na nekolicinu stranih jezika te su uvrštavane u sve važnije antologije i preglede suvremenog hrvatskog pjesništva. Objavio: Slijeganje ramenima (1995), Off line : panorama hrvatskog pjesništva devedesetih (2001), Golmanu, lovcu i šumaru (2002), Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši (2005), Ljubi Žižeka svoga (2009), Muzama iza leđa : čitanje hrvatske lirike (2010), Tko je u razredu ugasio svjetlo? : predrasude, stranputice i moguće promjene u poučavanju i proučavanju lirike na primjerima Cesarićevih pjesama Voćka poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika (2012) te više od stotinu znanstvenih, stručnih i preglednih radova s različitim opsegom interesa od teorije do književne interpretacije. Živi u Zagrebu.

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=65718

 

muški pjesnički blok 2015___culturenet 01

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.