08.01.2024. Direktno

Zabilježen rast čitanosti: Jesu li Hrvati napokon počeli više čitati?

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u prošloj godini 30 novih naslova u okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK), zabilježivši rast čitanosti unatoč manjem broju korisnika.

 

Iz Društva kažu kako je manji broj korisnika očekivan s obzirom na gašenje Googleovog servisa UA i prelaska na novu metodologiju evidencije korisnika putem servisa Google Analytics 4, ali i zato što je nakon više od 22 godine kontinuiranog rada sve teže doći do novih korisnika. Na mrežnim stranicama elektronickeknjige.com od objavljena 353 naslova sada ih je dostupno 316, a zabilježeno je 135.940 korisnika koji su online čitali 137.204 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 58.248.

Korisnici projekta ukupno su čitali ili preuzeli 195.632 e-knjige, što je porast od tri posto. U prosjeku su svakodnevno 372 korisnika online čitala 376 te preuzimala na svoje uređaje 160 besplatnih e-knjiga, a najviše je korisnika iz Zagreba – njih 41 posto. Ukupno je više je od 200 objavljenih autorica i autora, te više od 300 djela suvremene hrvatske književnosti, a broj online čitanja premašio je 2.000.000. Zahvaljujući većem iznosu dodijeljenih potpora objavljeno 25 posto naslova više nego 2022.

 

Najčitaniji prozni naslov bio je ‘Ono što sam prešutjela’

Kao lošu vijest na samom kraju godine iz Društva ističu rezultate natječaja za Program podrške 2023. Zaklade Kultura nova, s obzirom na to da je projektu dodijeljeno čak 25 posto bodova manje nego 2022. Smatraju da to znači gotovo siguran gubitak potpore u narednom razdoblju ako se trend rasta sredstava ne nastavi i nagodinu, što je malo vjerojatno s obzirom na to da sve ekonomske projekcije za 2024. godinu očekuju značajan pad inflacije u odnosu na 2023.

Prošlogodišnji naslovi su objavljeni uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a Zaklada Kultura nova uključila je DPKM u Program podrške 2022. U prošloj je godini, među ostalim, pokrenuta adolescentska biblioteka “Nije lektira” s knjigama Ane Đokić Pongrašić i Zorana Pongrašića.

Najčitaniji prozni naslov bio je “Ono što sam prešutjela” Aleksandre Kardum (4.529), a pjesnički izbor iz poezije Ane Ahmatove (2.206). Najčitaniji publicistički naslov je “Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!” Dražena Šimleše (3.347), dok je najčitaniji esejistički naslov “Razumijevanje filma” Hrvoja Turkovića (2.901), a najčitaniji teorijski naslov “Filmske vrste i rodovi” Nikice Gilića (4.344).

 

https://direktno.hr/zivot/kultura/zabiljezen-rast-citanosti-jesu-li-hrvati-napokon-poceli-vise-citatig-335398/

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.