Ženski prozni blok: Drndić, Kolanović, Novaković
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica: novele „Doppelgänger“ Daše Drndić, roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović i zbirku kratkih priča „Birali ste broj koji se ne koristi“ Antonije Novaković. Novele Daše Drndić očekuju svoje englesko izdanje, zbirka priča Antonije Novaković nagrađena je Prozakom, a roman Maše Kolanović objavljen je i kod uglednog njemačkog izdavača Prospero Verlag.
Novele Daše Drndić aktualiziraju prije svega, kako u svom osvrtu tvrdi Zdravko Zima, pitanje odnosa povijesti i individue: „Čovjek je neprestano u situaciji u kojoj je prinuđen birati između vlastitih uvjerenja i stereotipa koje nude pravila društveno nametnutog pragmatizma. Drukčijim rječnikom, stiješnjen je između slobode i nužnosti jer je sučeljen s vlastitom sviješću i kolektivnom sviješću, koja se onoj prvoj podmeće kao korektiv. U takvom rasporedu snaga pojedinac rijetko kad izlazi kao dobitnik, a sve što donose epohalni prevrati potiče u njemu ionako virtualne strahove i dvojbe.“
Roman Maše Kolanović tematizira Barbie generaciju, koja još pamti Jugoslaviju i socijalizam, kako u pogovoru tiskanom izdanju ističe Miljenko Jergović, ali je stvarno odrastala i formirala svoje stavove i interese u devedesetima: „To je i zadnja generacija koja se sasvim ozbiljno igrala lutkama. Kasnije su prevladale igračke na struju, raspala se obitelj kao temeljna ćelija društva i dječje igre, lutke su postale neuvjerljive kao što su, nekoliko desetljeća ranije, neuvjerljive postale bajke. […] Sloboština Barbie strašna je, smiješna i mračna kao djetinjstvo. Ona je posljednje djetinjstvo u Jugoslaviji i prvo u Hrvatskoj.“
Kratke priče Antonije Novaković klone se bilo koje važnosti, primjećuje u svom prikazu Ivica Prtenjača, to su priče „koje su toliko dovedene do ruba da cijelo vrijeme dok ih čitate osjećate nedostatke. O kakvim je sad pak nedostacima riječ? Kako znamo, nije baš najbolje da neka proza ima nedostatke, i ova ih, da se razumijemo, i nema, ona je u svojoj prešućenosti, u tome da nema namjeru zavođenja čitatelja te da ga cijelo vrijeme drži na ‘kruhu i vodi’ jednostavno precizna i čista, ona je suočavanje s nemogućnošću prelaska mnogih granica. Jedna od tih nevidljivih, a čvrstih jest ona komunikacijska, ono što želimo reći, ono što želimo čuti, ali nažalost prečesto za tu svrhu biramo broj koji se ne koristi.“
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, a Društvo za promicanje književnosti na novim medijima korisnik je institucionalne potpore Zaklade „Kultura nova“.
O autoricama
Daša Drndić rođena je 1946. u Zagrebu. Napisala 12 knjiga proze od kojih su neke nagrađene i prevedene na engleski, francuski, njemački, poljski, nizozemski, mađarski, slovački, slovenski, talijanski, finski, albanski i makedonski, a odlomci iz proze na još nekoliko jezika. Napisala je i realizirala tridesetak igranih i dokumentarnih radio-drama koje su emitirane u Hrvatskoj i inozemstvu, te objavila tridesetak kratkih priča od kojih su neke nagrađene. Piše eseje i književnu kritiku. Prevodi s engleskog i na engleski. Godine 2004. knjiga Leica format ušla je u uži izbor za književne nagrade Jutarnjeg lista i Vjesnika, te za nagrade Gjalski i Kiklop, a 2005. After Eight za nagradu Kiklop.
Roman Sonneschein 2007. dobio je nagrade Fran Galović i Kiklop za roman godine, te ušao u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Knjiga April u Berlinu, 2009. godine ušla je u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Godine 2013., Sonnenschein (u engleskom prijevodu – Trieste) ušao je u uži izbor za nagradu lista Independent za najbolju stranu knjigu prevedenu na engleski jezik a objavljenu u Velikoj Britaniji u 2012. i dobio je nagradu čitalaca. Godine 2014. u SAD-u izlazi američko izdanje Sonnenscheina (Trieste) kod Houghtona Mifflina Harcourta. Iste godine Daša Drndić dobiva međunarodnu nagradu „Prozart“ za doprinos balkanskoj književnosti. Godine 2012. u Velikoj Britaniji objavljen je njen roman Leica format, a 2017. Belladona u Velikoj Britaniji i SAD-u, te Doppelgaenger u Italiji.
Maša Kolanović rođena je 1979. u Zagrebu. Radi kao docentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu diplomirala kroatistiku i komparativnu književnost te doktorirala. Objavila niz autorskih članaka o književnosti i popularnoj kulturi te studiju Udarnik! Buntovnik? Potrošač… Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije (2011). Uredila je zbornik Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva (2013). Usavršavala se na stipendijskim boravcima na Bečkom Sveučilištu, Sveučilištu Texas u Austinu i na Trinity College u Dublinu. 2010. godine nagrađena je Državnom nagradom za znanost iz područja humanističkih znanosti. Njezina knjiga Sloboština Barbie prevedena je na njemački (Underground Barbie, Prospero Verlag, Berlin-Münster, 2012).
Antonija Novaković rođena je 1979. u Zagrebu. Za rukopis prve pjesničke zbirke 2008. godine dobila je nagrade Goran za mlade pjesnike i Mostovi Struge. Iste godine dobila je nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam za autore kratke priče do 35 godina, Prozak. Objavila je zbirku poezije Lako mi je biti lošija (2008) i zbirku kratke proze Birali ste broj koji se ne koristi (2011).
Zašto projekt Besplatne elektroničke knjige?
Prema podacima objavljenim u „Istraživanju tržišta knjiga u RH“ agencije za istraživanje tržišta GfK Hrvatska (21.4.2017.), čak 12 posto građana RH starijih od 15 godina (435.986) čita, isključivo besplatne, e-knjige. Osim toga, prema podacima iz navedenog istraživanja, većina pročitanih knjiga je posuđeno: 46% ispitanika izjavilo je da knjige posuđuje u knjižnici, a njih 35% od prijatelja. Budući da sustav zaštite komercijalnih e-knjiga (DRM – Digital Rights Management) onemogućuje njihovo posuđivanje, a sustav posudbe e-knjiga u javnim knjižnicama još uvijek ne postoji, internetski projekt BEK jedini je način na koji građani RH (ali i ne samo oni) mogu u digitalnom okruženju besplatno čitati ili preuzeti na vlastite uređaje suvremena hrvatska književna djela zaštićena autorskim pravima. Da interes za tu vrstu čitanja postoji, osim podataka dobivenih navedenim istraživanjem, svjedoči i činjenica da su korisnici projekta u prvom polugodištu 2017. preuzeli 27.224 te online čitali još 81.917. Važno je naglasiti da preuzete e-knjige nisu zaštićene DRM-om (Digital Rights Management), što znači da je korisnicima projekta omogućeno njihovo slobodno umnažanje i dijeljenje, čime korisnici projekta postaju ujedno i aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti.
http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/zenski-prozni-blok
