Andrić, Stanko

Stanko Andrić

Rođen 1967. u Strizivojni kod Đakova. Osnovnu školu polazio je u Strizivojni, a gimnaziju u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 1993. francuski i latinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao 1994. i doktorirao 1998. godine na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Živi u Osijeku.

Od 1995. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod, gdje se bavi srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina.

Kao priređivač ili urednik priredio je nekoliko tematskih blokova znanstvenih i stručnih radova te nekoliko knjiga. Objavio je u časopisima i knjigama više prijevoda s latinskog, francuskog, engleskog, slovenskog i mađarskog jezika. Od 2021. uređuje biblioteku svjetske prozne književnosti Per speculum, koju izdaje nakladnička kuća Disput iz Zagreba. Uz historiografske, stručne tekstove i prijevode povremeno objavljuje i književnu prozu.

Za znanstvene radove dodijeljene su mu dvije nagrade: 2000. godišnja nagrada Josip i Ivan Kozarac za znanstveno djelo Čudesa svetoga Ivana Kapistrana; 2008. Zlatna povelja Matice hrvatske za znanstvenu knjigu Vinkovci u srednjem vijeku. Za književni rad dobio je 2001. državnu godišnju nagradu Vladimir Nazor za knjigu Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske. Uz to je 2016. dobio plaketu Árona Mártona za „rasvjetljavanje prošlosti srednjovjekovne Ugarske i Slavonije te života sv. Ivana Kapistrana” (dodjeljuje Zaklada Gábora Bethlena, Budimpešta).

Bio je član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ). Član je Uredničkog vijeća Hrvatskog biografskog leksikona (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), zadužen za srednjovjekovnu povijest. Član-suradnik je Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić. Član je Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika.

Objavio: Povijest Slavonije u sedam požara (historiografija, 1992), Enciklopedija ništavila (eseji, 1995), Čudesa svetoga Ivana Kapistrana: povijesna i tekstualna analiza (historiografija, 1999; nagrada Josip i Ivan Kozarac, 2000), The miracles of St. John Capistran (eng. prijevod, 2000), Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske (eseji; dnevnik, 2000; nagrada Vladimir Nazor), Potonuli svijet: rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju (historiografija, 2001), Povijest Slavonije u sedam požara; Enciklopedija ništavila; Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske (reizdanja, 2001), Simurg/Der Simurg (hrv./njem. roman, 2003), Slavonija: sažeti vodič prirodnih i kulturnopovijesnih zanimljivosti (publicistika, 2004), Simurg (roman, 2005), Vinkovci u srednjem vijeku: područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti (historiografija, 2007; Zlatna povelja Matice hrvatske, 2008), Slavonija: nebo i ravnica (fotomonografija; tekst S. A.; fotografije Marin Topić, 2007), Kapisztrán szent János csodái (mađ. prijevod, 2009), Zavičajna čitanka: Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (antologija, 2011), Szimurg. A szlavón élet regénye (mađ. prijevod, 2016), Rudina: benediktinski samostan sv. Mihaela Arkanđela (historiografija, 2020), Grabovo i Bijela: benediktinski samostani svete Margarete (historiografija, 2022).

Knjige

Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske [U PRIPREMI]Enciklopedija ništavila

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.