29.08.2016. MojZagreb

Nova besplatna poezija: od vezane forme do slobodnog stiha

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) tri zbirke pjesama: „Ljiljan u trnju“ Fikreta Cacana, „Uzimaj sve što te smiruje“ Ivice Prtenjače i „Zbogom, fašisti“ Marka Tomaša. Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba.

 

Fikret Cacan rođen je 1958. u Zenici. Na Filozofskom fakultetu u Zadru započinje studij komparativne književnosti, filozofije i rusistike da bi diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. godine. Strukovnu nagradu za najbolji prijevod poezije dobiva 1989. (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca; za prijevod „Pjesama i eseja“ Osipa Mandeljštama). Godine 1999. vodi proslavu 200. obljetnice A. Puškina u Hrvatskoj te postavlja veliku izložbu u NSK-u o pjesnikovu životu i djelu.

Fikret Cacan je dobio okladu zauzimajući se za jedan nesvakidašnji poetski koncept obnove vezane forme. U njoj on nalazi mogućnost da suvremenost precizira sviješću uznemirenog intelektualca onkraj aktualnih jezičnih presvlaka. Nastavljajući se na nikad sasvim prekinut slijed matoševskog artizma, Cacanova forma zvuči prirodno kako u pridržavanju pravila tako i u svjesnom odstupanju od njih.

Zvonimir Mrkonjić

 

Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije i književne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvršten u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti. Predsjednik je odbora Goranova proljeća. Na Trećem programu Hrvatskog radija vodi i autorski potpisuje emisije Moj izbor.

Prtenjača je posvema blizak iskustvima svoje epohe: svjetonazorom, stilom i modernošću. Prva će ga karakteristika vezati za urbanost a druga uz lirsko Ja koje nikada neće biti potisnuto. Upražnjeno mjesto osobnosti zauzima sam pjesnik koji ima funkciju središnjeg strukturnog faktora. Spoznajni ritual svakodnevice za njega je rutinski posao i on ga ispisuje spontano, sve do univerzalnijih zona značenja. Treća karakteristika toga pjesništva odnosi se na proturječja od kojih je sazdan ovaj svijet, a koje Prtenjača intuitivno osjeća i koristi, to jest, on ih demitologizira na način kao da propitkuje vlastiti život. Stoga se ne možemo oteti dojmu da je on pjesnik koji s lakoćom piše, bez obzira na gustoću izričaja i „reskih veza“ koje zagovaraju neizrecivo.

Sead Begović

 

Marko Tomaš je rođen 1978. u Ljubljani. Jedan od pokretača i urednika časopisa Kolaps i pripadajuće biblioteke. Novinske tekstove objavljivao u Danima, Glasu Istre i Feral Tribuneu. Vodio je kultnu splitsku knjižaru Utopia. Poeziju i prozu objavljivao u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevedene na talijanski, francuski, njemački, engleski itd. Živio je, studirao i radio u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno živi i radi u Mostaru.

Njegovi stihovi ne mogu okoštati. Jer ih piše čovjek neprestano zapitan kako je moguće živjeti i što uopće znači biti živ među tolikim smrtima. Jer ih piše čovjek neprestano zaljubljen među tolikim mržnjama. Čovjek smrtno živ i smrtno zaljubljen. Marko Tomaš. Čovjek koji pred vas iznosi svoje rane i svoju sol. Bez namjere da pjesmama olakša bilo čiji život. Pa tako ni ovaj svoj kojega je samom sebi poštedio da bi ga živio i pisao onako kako to radi Marko Tomaš. Bespoštedno.

Predrag Lucić

 

U prvom polugodištu 2016. posjećenost porasla 47, a čitanost 212 posto

Internetski projekt Besplatne elektroničke knjige [BEK] nekomercijalni je sustav distribucije književnih radova koji kontinuirano djeluje od 2001. godine. Otad je objavljeno 143 pjesničkih, proznih i dramskih naslova suvremenih hrvatskih autora i autorica, kako onih uglednih, višestruko nagrađivanih i antologiziranih, tako i mladih i neafirmiranih (primjerice, dosad je objavljeno deset naslova šest dobitnika Goranova vijenca te 20 naslova devet dobitnika Gorana za mlade pjesnike).

Cilj projekta je sustavna promidžba i popularizacija suvremene hrvatske knjige i književnosti te čitanja u digitalnom okruženju, kako među građanima RH i hrvatskim iseljeništvom, tako i u među čitateljima u regiji. U dosadašnjih 15 godina kontinuiranog rada, mrežne stranice projekta zabilježile su više od milijun i 700 tisuća posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. Besplatne su e-knjige čitane i/ili preuzete 1.196.104 puta (podatci zaključno s 1. srpnjem 2016.), što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo i/ili preuzelo 6.572 posjetitelja, neusporedivo više u odnosu na slična izdanja hrvatskih komercijalnih nakladnika, bilo u tiskanom ili elektroničkom obliku.

U prvom je polugodištu 2016. godine, prema podatcima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 67.472 korisnika (odnosno 103.646 prema AWStats metodologiji) koji su u 89.688 posjeta (odnosno 132.329 prema AWStats metodologiji) otvorili 390.595 stranica i ukupno čitali i/ili preuzeli 174.015 knjiga. U odnosu na prvo polugodište 2015. godinu, kada je zabilježeno 50.471 korisnika koji su u 61.094 posjeta ukupno čitali 55.848 knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 34, te posjeta od 47 posto. Istovremeno, čitanost knjiga porasla je 212 posto.

Osim online čitanja sustav omogućava i preuzimanje e-knjiga u tri najraširenija offline formata (ePub, PDF i MOBI). U prvom polugodištu 2016. preuzeto je 6.251 knjiga u ePub formatu, 14.997 u PDF-u te 4.550 u MOBI-ju, što znači da su korisnici projekta preuzeli ukupno 25.798 besplatnih e-knjiga. Do kraja tekuće godine svi će naslovi biti dostupni u svim formatima.

Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2016. roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića koji je u čitalo i/ili preuzelo gotovo 6 i pol tisuća posjetitelja (6.481), a iza njega slijede Marinelina zbirka priča „Pušite li?“ (2.250) te zbirka priča Dorte Jagić „Kičma“ (1.989). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove koji je čitan 3.198 puta, a iza njega slijede „Upoznaj Lilit“ Sonje Manojlović (1.867) i „Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (1.790). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! “ Dražena Šimleše koji je čitan 6.749 puta, a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (4.844) i „Rađanje nacije“ Darka Polšeka (2.269). Najčitaniji esejistički naslov je „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (3.916), dok je najčitaniji teorijski naslov „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.195).

 

http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/muski-pjesnicki-blok-cacan-prtenjaca-tomas

mojzagreb

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.