29.08.2016. MojZagreb

Nova besplatna poezija: od vezane forme do slobodnog stiha

Dru┼ítvo za promicanje knji┼żevnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroni─Źke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) tri zbirke pjesama: ÔÇ×Ljiljan u trnjuÔÇť Fikreta Cacana, ÔÇ×Uzimaj sve ┼íto te smirujeÔÇť Ivice Prtenja─Źe i ÔÇ×Zbogom, fa┼íistiÔÇť Marka Toma┼ía. Novi su naslovi dostupni u ─Źetiri najra┼íirenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogu─çuju─çi online ─Źitanje i/ili preuzimanje na vlastite ure─Ĺaje, ─Źime je zajam─Źeno optimalno ─Źitateljsko iskustvo na svim trenutno postoje─çim ra─Źunalnim ure─Ĺajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige ─Źitaju, kao i mogu─çnost ispisa na ku─çnim pisa─Źima. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba.

 

Fikret Cacan ro─Ĺen je 1958. u Zenici. Na Filozofskom fakultetu u Zadru zapo─Źinje studij komparativne knji┼żevnosti, filozofije i rusistike da bi diplomirao na zagreba─Źkom Filozofskom fakultetu 1983. godine. Strukovnu nagradu za najbolji prijevod poezije dobiva 1989. (Dru┼ítvo hrvatskih knji┼żevnih prevodilaca; za prijevod ÔÇ×Pjesama i esejaÔÇť Osipa Mandelj┼ítama). Godine 1999. vodi proslavu 200. obljetnice A. Pu┼íkina u Hrvatskoj te postavlja veliku izlo┼żbu u NSK-u o pjesnikovu ┼żivotu i djelu.

Fikret Cacan je dobio okladu zauzimaju─çi se za jedan nesvakida┼ínji poetski koncept obnove vezane forme. U njoj on nalazi mogu─çnost da suvremenost precizira svije┼í─çu uznemirenog intelektualca onkraj aktualnih jezi─Źnih presvlaka. Nastavljaju─çi se na nikad sasvim prekinut slijed mato┼íevskog artizma, Cacanova forma zvu─Źi prirodno kako u pridr┼żavanju pravila tako i u svjesnom odstupanju od njih.

Zvonimir Mrkonji─ç

 

Ivica Prtenja─Źa ro─Ĺen je 1969. u Rijeci. Pi┼íe poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a ─Źesto vodi i knji┼żevne festivale, promocije i knji┼żevne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvr┼íten u vi┼íe antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske knji┼żevnosti. Predsjednik je odbora Goranova prolje─ça. Na Tre─çem programu Hrvatskog radija vodi i autorski potpisuje emisije Moj izbor.

Prtenja─Źa je posvema blizak iskustvima svoje epohe: svjetonazorom, stilom i moderno┼í─çu. Prva ─çe ga karakteristika vezati za urbanost a druga uz lirsko Ja koje nikada ne─çe biti potisnuto. Upra┼żnjeno mjesto osobnosti zauzima sam pjesnik koji ima funkciju sredi┼ínjeg strukturnog faktora. Spoznajni ritual svakodnevice za njega je rutinski posao i on ga ispisuje spontano, sve do univerzalnijih zona zna─Źenja. Tre─ça karakteristika toga pjesni┼ítva odnosi se na proturje─Źja od kojih je sazdan ovaj svijet, a koje Prtenja─Źa intuitivno osje─ça i koristi, to jest, on ih demitologizira na na─Źin kao da propitkuje vlastiti ┼żivot. Stoga se ne mo┼żemo oteti dojmu da je on pjesnik koji s lako─çom pi┼íe, bez obzira na gusto─çu izri─Źaja i ÔÇ×reskih vezaÔÇť koje zagovaraju neizrecivo.

Sead Begovi─ç

 

Marko Toma┼í je ro─Ĺen 1978. u Ljubljani. Jedan od pokreta─Źa i urednika ─Źasopisa Kolaps i pripadaju─çe biblioteke. Novinske tekstove objavljivao u Danima, Glasu Istre i Feral Tribuneu. Vodio je kultnu splitsku knji┼żaru Utopia. Poeziju i prozu objavljivao u bosanskohercegova─Źkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevedene na talijanski, francuski, njema─Źki, engleski itd. ┼Żivio je, studirao i radio u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno ┼żivi i radi u Mostaru.

Njegovi stihovi ne mogu oko┼ítati. Jer ih pi┼íe ─Źovjek neprestano zapitan kako je mogu─çe ┼żivjeti i ┼íto uop─çe zna─Źi biti ┼żiv me─Ĺu tolikim smrtima. Jer ih pi┼íe ─Źovjek neprestano zaljubljen me─Ĺu tolikim mr┼żnjama. ─îovjek smrtno ┼żiv i smrtno zaljubljen. Marko Toma┼í. ─îovjek koji pred vas iznosi svoje rane i svoju sol. Bez namjere da pjesmama olak┼ía bilo ─Źiji ┼żivot. Pa tako ni ovaj svoj kojega je samom sebi po┼ítedio da bi ga ┼żivio i pisao onako kako to radi Marko Toma┼í. Bespo┼ítedno.

Predrag Luci─ç

 

U prvom polugodi┼ítu 2016. posje─çenost porasla 47, a ─Źitanost 212 posto

Internetski projekt Besplatne elektroni─Źke knjige [BEK] nekomercijalni je sustav distribucije knji┼żevnih radova koji kontinuirano djeluje od 2001. godine. Otad je objavljeno 143 pjesni─Źkih, proznih i dramskih naslova suvremenih hrvatskih autora i autorica, kako onih uglednih, vi┼íestruko nagra─Ĺivanih i antologiziranih, tako i mladih i neafirmiranih (primjerice, dosad je objavljeno deset naslova ┼íest dobitnika Goranova vijenca te 20 naslova devet dobitnika Gorana za mlade pjesnike).

Cilj projekta je sustavna promid┼żba i popularizacija suvremene hrvatske knjige i knji┼żevnosti te ─Źitanja u digitalnom okru┼żenju, kako me─Ĺu gra─Ĺanima RH i hrvatskim iseljeni┼ítvom, tako i u me─Ĺu ─Źitateljima u regiji. U dosada┼ínjih 15 godina kontinuiranog rada, mre┼żne stranice projekta zabilje┼żile su vi┼íe od milijun i 700 tisu─ça posjetitelja, ┼íto u prosjeku iznosi vi┼íe od 100 tisu─ça godi┼ínje. Besplatne su e-knjige ─Źitane i/ili preuzete 1.196.104 puta (podatci zaklju─Źno s 1. srpnjem 2016.), ┼íto zna─Źi da je u prosjeku svaki naslov ─Źitalo i/ili preuzelo 6.572 posjetitelja, neusporedivo vi┼íe u odnosu na sli─Źna izdanja hrvatskih komercijalnih nakladnika, bilo u tiskanom ili elektroni─Źkom obliku.

U prvom je polugodi┼ítu 2016. godine, prema podatcima servisa Google Analytics, mre┼żne stranice projekta zabilje┼żile su 67.472 korisnika (odnosno 103.646 prema AWStats metodologiji) koji su u 89.688 posjeta (odnosno 132.329 prema AWStats metodologiji) otvorili 390.595 stranica i ukupno ─Źitali i/ili preuzeli 174.015 knjiga. U odnosu na prvo polugodi┼íte 2015. godinu, kada je zabilje┼żeno 50.471 korisnika koji su u 61.094 posjeta ukupno ─Źitali 55.848 knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 34, te posjeta od 47 posto. Istovremeno, ─Źitanost knjiga porasla je 212 posto.

Osim online ─Źitanja sustav omogu─çava i preuzimanje e-knjiga u tri najra┼íirenija offline formata (ePub, PDF i MOBI). U prvom polugodi┼ítu 2016. preuzeto je 6.251 knjiga u ePub formatu, 14.997 u PDF-u te 4.550 u MOBI-ju, ┼íto zna─Źi da su korisnici projekta preuzeli ukupno 25.798 besplatnih e-knjiga. Do kraja teku─çe godine svi ─çe naslovi biti dostupni u svim formatima.

Naj─Źitaniji je prozni naslov u prvom polugodi┼ítu 2016. roman ÔÇ×Ljubav je sveÔÇť Kre┼íimira Pintari─ça koji je u ─Źitalo i/ili preuzelo gotovo 6 i pol tisu─ça posjetitelja (6.481), a iza njega slijede Marinelina zbirka pri─Źa ÔÇ×Pu┼íite li?ÔÇť (2.250) te zbirka pri─Źa Dorte Jagi─ç ÔÇ×Ki─ŹmaÔÇť (1.989). Naj─Źitaniji pjesni─Źki naslov je ÔÇ×Tri jeseniÔÇť Ane Ahmatove koji je ─Źitan 3.198 puta, a iza njega slijede ÔÇ×Upoznaj LilitÔÇť Sonje Manojlovi─ç (1.867) i ÔÇ×Gledaj me u o─ŹiÔÇť Marija Brklja─Źi─ça (1.790). Naj─Źitaniji publicisti─Źki naslov je ÔÇ×─îetvrti svjetski rat/Druga─Źiji svijet je mogu─ç! ÔÇť Dra┼żena ┼áimle┼íe koji je ─Źitan 6.749 puta, a iza njega slijede ÔÇ×Mediji, propaganda i sistemÔÇť Noama Chomskog (4.844) i ÔÇ×Ra─Ĺanje nacijeÔÇť Darka Pol┼íeka (2.269). Naj─Źitaniji esejisti─Źki naslov je ÔÇ×Razumijevanje filmaÔÇť Hrvoja Turkovi─ça (3.916), dok je naj─Źitaniji teorijski naslov ÔÇ×Filmske vrste i rodoviÔÇť Nikice Gili─ça (4.195).

 

http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/muski-pjesnicki-blok-cacan-prtenjaca-tomas

mojzagreb