08.06.2017. MojZagreb

Novi pjesnički naslovi na internetu

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih autora: „Na kraju taj vrt“ Gorana Čolakhodžića, „Ostatak svijeta“ Ivice Đikića i „Pucketanja“Branislava Oblučara. Goran Čolakhodžić i Branislav Oblučar dobitnici su Gorana za mlade pjesnike, dok je Ivica Đikić dobitnik više važnih nacionalnih i regionalnih književnih nagrada.

Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, a Društvo za promicanje književnosti na novim medijima korisnik je institucionalne potpore Zaklade „Kultura nova“.

Zašto besplatne elektroničke knjige?

To smo pitanje postavili našim novoobjavljenim autorima, a ovo su njihovi odgovori:

Zato što je u ovom već poslovično lošem vremenu za izdavaštvo elektroničko izdanje velika prednost kako u smislu utrošenih resursa, tako i zbog dostupnosti. Jer elektroničku knjigu mogu pronaći, čitati, skinuti na neki svoj uređaj svi i odasvud, a nadamo se i bilo kad, što nadmašuje svaku distribuciju tiskane knjige. Jer je, osim toga, a to s obzirom na ovu moju prvu zbirku mogu logično zastupati, elektronička knjiga ekološkija. Jer može biti „umnožena“ u bezbroj kopija koje potencijalno zauvijek mogu egzistirati u nekim bliskim i dalekim sobama, džepovima, diskovima. Jer je nepretenciozna i demokratična.

Goran Čolakhodžić

Nikad poezija neće odustati od papira između korica, niti od toga treba odustati, no čini mi se da danas veliki dio poezije, katkad čak i nehotično, nastaje u digitalnom svijetu, na društvenim mrežama i u drugim oblicima elektroničke komunikacije. Nekim vidovima tehnološke modernizacije vrijedi se opirati, jer se valja zaštititi od prevelike izloženosti svijetu, ali besplatna elektronička knjiga definitivno ne spada u tu kategoriju. Baš naprotiv!

Ivica Đikić

Iako sam u Pucketanjima pisao o fizičkoj privlačnosti knjige kao objekta, kojoj obično podliježu strastveni čitatelji, zapravo sam držao figu u džepu. Dok sam poetizirao miris stranica i besciljno listanje, tekstove sam naveliko čitao na „prozaičnom“ zaslonu prijenosnog računala. Danas ih često čitam na Kindleu i tabletu, a po potrebi i na mobitelu; različiti formati i aparati postali su sastavni dio moje čitateljske rutine. Listanje i skrolanje harmonično supostoje, a katkad se i pomiješaju – kao kad sam jednom nakon čitanja na mobitelu počeo povlačiti prstom po stranici knjige, što je samo pokazatelj situacije u kojoj je digitalno prodrlo u fizičko i jasne je granice između ovih sfera teško povući. Knjige se danas nalaze u neprestanom procesu preobrazbe iz digitalnog u fizičko i obrnuto. Besplatne elektroničke knjige vidim kao vrijedno mjesto takve konverzije, kao projekt koji omogućuje svojevrsno „uskrsnuće riječi“, često oslobađajući knjige usuda nevidljivosti i nedostupnosti ili sudbine prašnjavih polica i tihog arhivskog zaborava. Iznimno me veseli činjenica da će i Pucketanja prijeći u novu etapu života, da će doživjeti novu inkarnaciju, koja možda neće odisati mirisom svježe tinte i papira, ali će postati lako i trajno dostupna te možda dospjeti do čitatelja koji za knjigu nikada nisu ni čuli. A to je neoboriv argument. Eto, zato Besplatne elektroničke knjige.

Branislav Oblučar

O autorima

Goran Čolakhodžić

Rođen 1990. u Zagrebu, a živi u Samoboru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao anglistiku i rumunjski jezik i književnost. Prevodi poeziju i prozu. Godine 2015. dobio je nagradu Goran za mlade pjesnike za rukopis Na kraju taj vrt. Dosad su mu pjesme objavljene na većem broju književnih portala iz Hrvatske i regije te u časopisima, a uvršten je i u dvije antologije. U 2016. godini sudionik je međunarodnog projekta Versopolis. Objavio je zbirku poezije Na kraju taj vrt (2015).

Ivica Đikić

Rođen 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se počeo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. do 2016. bio je glavni urednik tjednika Novosti iz Zagreba.

Cirkus Columbia dobio je 2004. nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Roman Sanjao sam slonove osvojio je 2012. tportalovu nagradu za roman godine u Hrvatskoj, a Ponavljanje je 2015. nagrađeno Kočićevim perom. Knjige su mu prevedene na španjolski, njemački, talijanski i slovenski jezik. Živi u Zagrebu.

Uz Tanovićev film Cirkus Columbia, koscenarist je i dugometražnog igranog filma Filipa Šovagovića Visoka modna napetost (2013), te scenarist dvanaestodijelne dramske serije Novine u režiji Dalibora Matanića (2016).

Objavio: Cirkus Columbia (roman, 2003), Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (publicistika, 2004), Ništa sljezove boje (priče, 2007), Gotovina, stvarnost i mit (publicistika, u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, 2010), Sanjao sam slonove (roman, 2011), Ostatak svijeta (poezija, 2012), Šarik Tara: Život (publicistika, 2013), Ponavljanje (roman, 2014) i Beara (roman, 2016).

Branislav Oblučar

Rođen 1978. u Bjelovaru. Pjesnik, književni kritičar, esejist. Član je programskog odbora Goranovog proljeća. Zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pri Odsjeku za komparativnu književnost. Književne kritike i eseje objavljivao u periodici te na Trećem programu Hrvatskog radija. Poezija mu je prevođena na slovenski, makedonski, rumunjski, mađarski, češki, poljski, njemački, engleski i bugarski. Autor je glazbenih recenzija na blogu Lake note.

Objavio knjige pjesama: Anđeli su pali na tjeme (s Boškom Kuzmanovićem, 1997), Mačje pismo (nagrada Goran za mlade pjesnike, 2006), Pucketanja (nagrada Kvirin za najbolju knjigu poezije, 2010) te Potpuknuvanja (prijevod na makedonski, Makedonska reč, Skopje, 2011).

Priredio je izbor iz hrvatskog pjesništva objavljen u Rumunjskoj, Ritualul omului fericit – 18 poeţi croaţi tineri (Obred sretnog čovjeka – 18 mlađih hrvatskih pjesnika; Tracus Arte: Bukurešt, 2016, preveli Adrian Oproiu i Goran Čolakhodžić). Autor je znanstvene studije Na tragu Kornjače – Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića (2017).

O projektu BEK

Projekt BEK nekomercijalni je sustav distribucije elektroničkih knjiga. Javnosti je predstavljen 26. svibnja 2001. na osječkom FAK-u. Otad je objavljeno 194 naslova u tri biblioteke: 1. u okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora (naglasak je na nekomercijalnim naslovima); 2. u okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i neafirmiranih autorica i autora (naglasak je na prvijencima te drugim teško dostupnim ili nekomercijalnim naslovima); 3. u okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om).

Od pokretanja projekta 2001. godine, mrežnim stranicama pristupilo je gotovo 1.900.000 posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. Besplatne elektroničke knjige čitane su ili preuzete više od 1.300.000 puta, što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo više od 6.800 posjetitelja.

http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/muski-pjesnicki-blok

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.