Objavljeno prvo kolo biblioteke „Nije lektira“ u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige
U prvom su kolu biblioteke „Nije lektira“ objavljeni romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom „Mama je kriva za sve“ te nastavljena romanom „Ovaj put je kriv tata“
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) prvo kolo biblioteke „Nije lektira“. U okviru biblioteke objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj.
U prvom su kolu objavljeni romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom „Mama je kriva za sve“ te nastavljena romanom „Ovaj put je kriv tata“. I dok je roman Ane Đokić Pongrašić objavljen početkom 21. stoljeća, što znači da je do kraja proživio svoj „komercijalni život“ i time postao „klasični“ kandidat za produljenje svog „čitateljskog života“ u okviru projekta BEK, roman „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića novi je i nagrađivani naslov te može začuditi njegovo besplatno e-izdanje. Sam autor je tu situaciju prokomentirao u svom prepoznatljivom stilu: „Evo što je bestseler mikro-nakladnika: roman nagrađen najvećom hrvatskom književnom nagradom Grigor Vitez za dječju književnost za 2021. godinu (iako roman nije za djecu nego je za tinejdžere pa naviše) u godinu dana je prodan (ne računajući famozni otkup Ministarstva kulture i medija) u 353 primjerka.“
Zoran Pongrašić u romanu „Krive su Seka i Seka“ vješto koristi kombinaciju napetog zapleta i suludo zabavnih dijaloga kako bi se pred čitateljevim očima rasplela drama postajanja i bivanja ljudskim bićem: život je izazovan a ispravne odluke često teške čak i kad imaš potporu, ali bez nje će se i najbolji među nama mučiti i na kraju pokleknuti, jer čovjek je prije svega društveno biće, tu leži i njegova snaga i njegova slabost.
Roman „Šempi ti smopi da livom te“ urnebesno je zabavna, a povremeno i napeta i neizvjesna priča o zaljubljivanju dvoje tinejdžera. Ana Đokić Pongrašić svoje protagoniste ne prikazuje ni kao junake, a ni kao antijunake, već ih smješta negdje između, kao što to ljudi najčešće i jesu. No zato ne štedi ni topline ni duhovitosti u ocrtavanju njihovih vrlina i mana, držeći čvrsto čitateljevu pozornost od početka do kraja.
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Projekt BEK financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada „Kultura nova“.
Projekt BEK u prvom polugodištu 2023.
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2023. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 338 dostupno 303 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 76.196 korisnika koji su online čitali 69.079 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 99.823 e-knjiga, odnosno 12 posto više nego u prvom polugodištu 2022. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2023. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (2.620 čitatelja), a iza njega slijede romani „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (1.984) i „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (1.464). Najčitaniji pjesnički naslov je „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović (1.310 čitatelja), a iza njega slijede „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar (1.252) i „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.206). Najčitaniji publicistički naslov je „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše (1.942), a iza njega slijede „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ istog autora (1.920) te „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.891). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.777), „Barikade“ Borisa Budena (712) i „Krila u koferu“ Borisa Becka (531), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.593), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (687) i „Filmska opredjeljenja“ istog autora (408). Čak 21 naslov zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2023. godine, od romana Aleksandre Kardum s više od dvije i pol tisuće čitatelja, do svjetskog romanesknog klasika Edwarda Morgana Forstera „Soba s pogledom“ s 1.001 čitateljem.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ – oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je čak deset nagrađivano.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Dosadašnjih 338 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.626.208 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitanja i/ili preuzimanja. Brižno probranih hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 291 (86%), dok su njih 171 (59%) pjesničke zbirke koje su čitane i/ili preuzete 836.823 puta (u prosjeku gotovo 4.900 puta po naslovu). Proznih je naslova 117 (40%), a čitani su i/ili preuzeti 898.545 puta (u prosjeku gotovo 7.700 puta po naslovu). Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 30 najčitanijih proznih, 18 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja.
Samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 183.000 puta, a proznih čak više od 287.000.
