03.04.2018. MojZagreb

Tri nagrađivane zbirke hrvatskih pjesnikinja besplatno na internetu

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) tri nagrađivane zbirke hrvatskih pjesnikinja: „Valcer zmija“ Ane Brnardić, nagrađenu Kvirinom za mlade pjesnike 2005. godne, „Kauč na trgu“ Dorte Jagić, za koju je autorica 2014. godine dobila uglednu nagradu The European Poet of Freedom Award, te „Staklene breze“ Katje Knežević, nagrađene Goranom za mlade pjesnike 2014. godine. Sve tri autorice dobitnice su Gorana za mlade pjesnike, dok je Dorta Jagić dobitnica i Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.

Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Projekt BEK financijski podržavaju Zaklada „Kultura nova“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

Ana Brnardić rođena je 1980. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti, a na Muzičkoj akademiji studij violine. Objavila je knjige pjesama Pisaljka nekog mudraca (1998), Valcer zmija (2005), Postanak ptica (2009) i Uzbrdo (2015). U Rumunjskoj je objavljen izbor iz prve tri zbirke pod naslovom Hotel cu muzicieni (prev. Dumitru M. Ion, Bukurešt, 2009), a u Švedskoj je izašao prijevod knjige Postanak ptica, odnosno Fåglarnas tillblivelse (prev. Đorđe Žarković, Rámus förlag, Malmö, 2016). Za prvu je knjigu nagrađena Goranom za mlade pjesnike (1998), Nagradom Grada Siska (1998) i Nagradom Slavić Društva hrvatskih književnika za pjesnički prvijenac (1999), a za drugu Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike (2005). Pjesme su joj prevedene na 15 stranih jezika i objavljene u stranim časopisima i antologijama. Članica je europske pjesničke platforme Versopolis. Osim poezije, objavljuje i kritičke tekstove. S Adrianom Oproiuom prevodi modernu i suvremenu rumunjsku prozu i poeziju.

Dorta Jagić rođena je 1974. u Sinju. Osim poezije piše i objavljuje kratke priče, putopise, eseje i dramske tekstove. Uvrštena je u brojne domaće i strane pjesničke antologije, pojedini pjesnički ciklusi i priče prevedeni su na 20 stranih jezika. Osim pjesničke nagrade Goran za mlade pjesnike za rukopis Plahta preko glave, dobitnica je nagrade Balkan Grand Prize for Poetry 2007. na međunarodnom festivalu u Rumunjskoj te ugledne nagrade The European Poet of Freedom Award 2014. za knjigu pjesama Kauč na trgu, koju dodjeljuje poljski grad Gdanjsk. Godine 2017. nagrađena je Goranovim vijencem za ukupan doprinos poeziji. Vodi radionice kreativnog pisanja, prevodi s engleskog i njemačkog poeziju i prozu. Živi kao slobodna umjetnica u Zagrebu. Objavila: Plahta preko glave (poezija, 1999, 2006), Thamagochi mi je umro na rukama (poezija, 2001), Đavo i usidjelica (poezija, 2003, 2006), Kvadratura duge (poezija, 2007, 2015), Kičma (proza, 2009, 2014), Kauč na trgu (poezija, 2011), S tetovažom nisi sam (proza, 2011), Mali rječnik biblijskih žena (proza, 2013), Kafkin nož (poezija, 2015), Prolazi i pukotine (putopisi, 2015) i Veće od kuće (eseji, 2018).

Katja Knežević rođena je 1987. u Doboju, a odrasla u Zagrebu. Godine 2012. osvojila prvo mjesto na natječaju Sea of Words za kratku priču „Nevidljiva majka“, a 2014. nagradu Goran za mlade pjesnike za rukopis Staklene breze, objavljen 2015. Pjesme su joj objavljene u časopisima i antologijama u Hrvatskoj i u regiji, a nastupala je na čitanjima u Zagrebu, Bruxellesu i Manchesteru. Piše poeziju i prozu na hrvatskom i engleskom. Prevela je s engleskog zbirku priča O detektivima Ivana Vladislavića (2017). Živi i radi u Bruxellesu.

Zašto besplatne elektroničke knjige

Prema podacima u „Istraživanju tržišta knjiga u RH“ koje je provela agencija za ispitivanje tržišta GfK Hrvatska (objavljeno 21. travnja 2017.), pročitane knjige najčešće su posuđene: 46 posto ispitanika izjavilo je da knjige posuđuje u knjižnici, a njih 35 posto od prijatelja. Budući da sustav zaštite komercijalnih e-knjiga (DRM – Digital Rights Management) onemogućuje njihovo posuđivanje, a sustav posudbe e-knjiga u javnim knjižnicama još uvijek ne postoji, internetski projekt BEK jedini je način na koji građani RH (ali i ne samo oni) mogu u digitalnom okruženju besplatno čitati suvremena hrvatska književna djela zaštićena autorskim pravima. Da interes za tu vrstu čitanja postoji opet potvrđuje navedeno istraživanje: 12 posto građana RH starijih od 15 godina čita isključivo besplatne e-knjige, dakle njih više od 435.000. Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Projekt BEK nije samo pozitivan, već i svima nama neophodno potreban.

http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/objavljen-zenski-pjesnicki-blok

 

Kolačiće koristimo kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo. Ukoliko se slažete, tada prihvaćate korištenje kolačića i web stranice sukladno našoj politici privatnosti.