Voltairine de Cleyre
Rođena 1866. godine u Leslieju u Michiganu, a umrla 1912. godine u Chicagu, te pokopana uz Emmu Goldman i druge aktiviste na groblju Waldheim, danas Forest Home u predgrađu Chicaga. Porijeklom je iz francusko-američke obitelji. Otac joj je emigrirao u Ameriku 1854. godine. Budući da je i sam bio slobodna duha i veliki poštovalac Voltairea, ustrajao je na tome da svojoj kćeri nadjene ime Voltairine. Djetinjstvo joj je obilježeno oskudicom, a prava tragedija počinje njezinim školovanjem u konventu. No već ondje se nametnula snažnom ličnošću tako da su je njezini učitelji bili prisiljeni poštovati kad je već nisu uspijevali slomiti. U devetnaestoj godini odlučila je služiti čovječanstvu. Njezina su gledišta o spolnom pitanju, agnosticizmu, slobodnoj misli, individualizmu i komunizimu, nenasilju i direktnoj akciji, prolazila mnoge promjene. Tako su se mijenjale i političke perspektive da bi konačno prihvatila “anarhizam bez pridjeva”, doktrinu bez ikakvih određujućih etiketa, poput komunistički, kolektivistički, mutualistički ili individualistički anarhizam. Jednostavno, dozrela je do prihvaćanja stajališta o koegzistenciji različitih anarhističkih škola. Voltairine de Cleyre prominentna je američka anarhistkinja, jedna od nekoliko važnih žena u anarhističkom pokretu. Paul Avrich kaže za nju da je bila izvrstna govornica i spisateljica, s najvećim literarnim talentom među američkim anarhistima, neumorna braniteljica anarhizma koji je obilježio sve što je u životu činila. Druga velika anarhistkinja, Emma Goldman, smatrala ju je najdarovitijom i najsjajnijom anarhistkinjom u Americi, premda nisu uvijek dijelile jednake poglede na anarhizam. Hippolyte Havel o njoj je napisao: “Voltairine de Cleyre bila je iznimna osoba našeg doba. Rođeni ikonoklast; duha odveć slobodna, ukusa odveć profinjena, da bi prihvatila ijednu zamisao koja bi u sebi nosila i najmanje ograničenje. Velika tuga, spoznaja o postojanju opće boli, ispunila je njezino srce. Vlastitom patnjom i suosjećanjem s patnjom drugih dosegnula je uzvišenost uma; bila je svjesna svih ispraznosti života. U služenju siromašnima i potlačenima otkrila je svoju životnu misiju.” Godine 1980. Liberterski knjiški klub objavio je njezine govore u knjizi Prvi maj: govori s Haymarketa 1895–1910. Alexander Berkman urednik je knjige izabranih spisa Voltairine de Cleyre objavljene 1914. godine.
