Herbert George Wells

Engleski pisac plodan u mnogim žanrovima, iako je danas najpoznatiji kao „otac znanstvene fantastike“ (1866 – 1946). Napisao je brojne romane, pripovijetke, satire, biografije i društveno angažirane rasprave i članke (bio je socijalist i s vremenom je postajao sve skloniji pacifizmu, mada ne i početkom Prvog svjetskog rata) te je navodno rado polemizirao o Darwinovoj teoriji evolucije, koju je kao školovani biolog gorljivo zagovarao. Bio je i jedan od najvažnijih britanskih zagovornika društvenog progresivizma i socijalističkih doktrina.

Već je tijekom njegova života postalo jasno da će mnoga njegova djela nagovijestiti stvarne događaje, poput romana Otok doktora Moreaua (1896) koji je nagovijestio razvoj genetike, Vremenskog stroja (1895) i Nevidljivog čovjeka (1897) u kojem će se otvoriti zanimljiva pitanja na polju fizike te Rata svjetova (1898) i Rata na nebu (1907) koji su, iako pripadaju žanru znanstvene fantastike, nagovijestili budućnost agresivnog razvoja vojne industrije i utrke u naoružanju.

U većem broju djela Wells je društveni kritičar, a ta je dimenzija njegova umjetničkog rada bila i najbolje prepoznata za njegova života. Romani Kipps: Priča o jednostavnoj duši (1905) i Povijest gospodina Pollyja (1910) dickensovskih su kvaliteta, uz nezanemarivu količinu komike.

Godine 1936. napisao je scenarij za film snimljen po predlošku njegova romana Oblik stvari što dolaze.

Unatoč povremenim političkim otklonima i dominaciji mračnih i pesimističnih tema potkraj stvaralaštva, kod Wellsa dominira liberalni optimizam, kritika i odbacivanje viktorijanskih uzusa i propitkivanje etičkih i seksualnih normi ukorijenjenih tijekom 19. stoljeća.

Za svoj izniman doprinos književnosti čak je četiri puta bio nominiran za Nobelovu nagradu, iako je (navodno zbog svojih tada preradikalnih stavova) nikad nije osvojio.