Beat generacija nije bila škola, program ni organizirani književni pokret, nego eksplozija glasova koji su sredinom dvadesetog stoljeća promijenili američku književnost, a zatim i način na koji književnost razgovara s glazbom, ulicom, tijelom, politikom, duhovnošću i svakodnevnim životom. Nastala iz neformalnog kruga pisaca i umjetnika okupljenih u New Yorku krajem četrdesetih godina, Beat generacija svoj je povijesni vrhunac doživjela sredinom pedesetih, da bi se njezin utjecaj ubrzo proširio daleko izvan književnosti: prema jazzu, rocku, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti i kontrakulturnim pokretima šezdesetih godina.

Antologija Beat, koju je preveo, priredio i biografskim bilješkama popratio Vojo Šindolić, donosi izbor iz poezije najvažnijih autora tog iznimnog književnog i kulturnog kruga. U njoj se susreću Allen Ginsberg, Jack Kerouac, Gregory Corso, Lawrence Ferlinghetti, Gary Snyder, Michael McClure i drugi pjesnici koji su poeziju vratili glasu, disanju, ritmu, izvedbi i neposrednom iskustvu. Njihove pjesme često zvuče kao jazz improvizacije, molitve, putopisni zapisi, politički krikovi, duhovne vježbe, razgovori na ulici ili bilješke uhvaćene u trenutku prije nego što se živo iskustvo pretvori u književnu pozu.

Ono što ovu antologiju čini osobito dragocjenom nije samo izbor autora i pjesama nego i Šindolićeva dugogodišnja, neposredna povezanost s književnošću Beat generacije. Kao prevoditelj, antologičar i izniman poznavatelj američke književne i kontrakulturne scene, Šindolić beatničku poeziju ne predstavlja kao muzejski predmet, nego kao živu, nemirnu i još uvijek zaraznu književnu energiju. Njegov izbor pokazuje zašto su beatnici snažno utjecali ne samo na suvremenu poeziju nego i na Boba Dylana, Patti Smith, Jima Morrisona, Leonarda Cohena, Toma Waitsa, Davida Bowieja i mnoge druge autore koji su književnost shvaćali kao prostor slobode, pobune i stvaralačkog rizika.

Beat je antologija za čitatelje koji žele čuti poeziju, a ne samo pročitati je. Za one koje zanima trenutak u kojem se književnost otvorila jazzu, rocku, Istoku, ulici, seksualnoj slobodi, pacifizmu, antiautoritarnosti i potrazi za drukčijim oblicima života. I za sve koji u poeziji još uvijek traže ono zbog čega je poezija uopće potrebna: glas koji se ne miri, ritam koji pokreće, slobodu koja se ne može svesti na pravilo i rečenicu koja nastavlja odzvanjati dugo nakon čitanja.