Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).
Zatvori obavijest ×
Dablinci
[proza]
Prijevod s engleskog: Kristina Vlašić
knjiga je objavljena uz financijsku podršku zaklade "kultura nova", ministarstva kulture i medija republike hrvatske i grada zagreba
Otvori
Dablinci (eng. Dubliners) zbirka je pripovijedaka irskog pisca Jamesa Joycea, prvi put objavljena 1914. godine. Riječ je o jednoj od njegovih najpoznatijih i najpristupačnijih knjiga, koja realistično i često melankolično prikazuje svakodnevni život stanovnika Dublina na početku 20. stoljeća. Zbirka se sastoji od 15 pripovijedaka koje zajedno tvore kroniku dablinskog života obilježenog društvenim, političkim i vjerskim ograničenjima toga doba.
Pripovijetke su tematski povezane motivom paralize – emocionalne, duhovne i društvene. Likovi koje Joyce prikazuje često su suočeni s monotonijom i neostvarenim željama, a njihove životne priče rijetko završavaju sretnim ishodima. No, upravo u tim tjeskobnim, svakodnevnim situacijama Joyce postiže veliku umjetničku vrijednost svojeg pisma, naglašavajući pritom pojedinosti koje simbolično oslikavaju irsku stvarnost.
Zbirka je podijeljena prema dobi protagonista: prve priče govore o djetinjstvu, srednje o mladosti, a zadnje o zrelosti i starosti. Neke od najpoznatijih priča uključuju „Arabiju“, „Eveline“, „Oblačak“ i „Mrtve“. Potonja, posljednja priča u zbirci, često se smatra remek-djelom kratke proze. U njoj Joyce istražuje teme identiteta, prošlosti i gubitka na primjeru lika Gabriela Conroya koji doživljava unutarnje prosvjetljenje nakon saznanja o minuloj ljubavi svoje supruge.
Joyceov stil u Dablincima združuje preciznost realizma s poetičnošću simbolizma. Pažljivo odabranim detaljima i unutarnjim monolozima autor stvara bogat svijet pun suptilnih značenja. Iako neke priče izgledaju jednostavno, može ih se tumačiti slojevito, pri čemu je često naglašena njihova društvena kritičnost i traganje za identitetom u okruženju obilježenom kolonijalnim pritiscima i konzervativnim društvenim normama.
Prvotna objava zbirke bila je problematična jer su izdavači smatrali njezin sadržaj kontroverznim. Joyce se suočio s cenzurom zbog prikaza seksualnosti, siromaštva i religijskih pitanja. Međutim, nakon objave, zbirci je postupno priznata velika vrijednost i danas se smatra ključnim djelom modernističke književnosti.
Dablinci su nadahnuli mnoge autore i umjetnike, a priče su kasnije adaptirane u kazališne predstave i filmove, pri čemu se posebno ističe filmska verzija priče „Mrtvi“ iz 1987. godine, koju je režirao John Huston.
