Crveno prije sutona | Denis Ćosić

NOKTURNO

Noć je crna gingiva, kruta masa spaljenoga neba. Uglačani mjesec baca pijetlove u vodu. Struje ptice nad krošnjama crne niti u suton. Žubore im kljunovi stablo sekvoje.

Crkva zvoni mahovini zvonom crnog dima. Uz kamen crkve pas porodio pjegu. Raspuknuta lopata u pčelinjem gnijezdu. Niz pseću nogu puzi gnjila gusjenica.

Uspinjem se u noć, ljestvu po ljestvu, zaobljenim vratom laštim mjesečinu. Preko masne zemlje nategnuta koža. Uz potok leži trutina, kopito od zvijezda.