#
#
Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).
Zatvori obavijest ×
60
Magda Kraus
Tko je ubio Djeda Mraza?
[proza] Biblioteka Mali rakun Što se dogodi kada mlada novinarka prati pravog policijskog inspektora (koji to nije baš sasvim) i usput mu se petlja u istragu? Tko je zapravo Djed Mraz koji se pred Božić pojavio u selu Donji Mali, a odmah zatim i u susjednom selu Gornji Veliki? Postoji li Djed Mraz uopće, a ako postoji zna li kartati belu i je li ga lakše ubiti praznom ili punom pivskom flašom?
61
Krešimir Bagić
Između dva snažna dima
[poezija] Biblioteka Online Temeljne su odlike Bagićeva pisma suvereno poznavanje jezičnih matrica, gramatološka besprijekornost i jasnoća izraza. Vješto uspostavljajući ravnotežu između tradicije i suvremenosti, pjesmu često gradi u kontrastnim pojmovima (npr. hram, slap, knjige prema jogurt, coca-cola, sobni pikado) s finim osjećajem za humor i ironiju, nikad ih ne forsirajući.
62
Ivana Šojat
Kao pas
[proza] Biblioteka Online Uvijek ambiciozna u tematskim polazištima, Ivana Šojat i ovaj put opisuje ekstremne egzistencijalne situacije kao što su ratni zločini, samoća, umiranje, alkoholizam, svakodnevica samohrane majke, predrasude okoline... Kompleksne teme, čak i kad imaju romaneskni potencijal ili barem novelistički, autorica ipak uokviruje konvencionalnim minimalizmom kratke priče...
63
Jurica Pavičić
Robert Perišić, Feral Tribune
Samo netko tko „ima žicu“ može tako težak socijalno-psihološki teret prevesti do cilja u tako laganoj trilerskoj ljuski.
Strahimir Primorac, Večernji list
Ovce od gipsa
[proza] Biblioteka Online Split Confidential… Ovce od gipsa svakako su jedna od najbitnijih hrvatskih knjiga devedesetih.Robert Perišić, Feral Tribune
Samo netko tko „ima žicu“ može tako težak socijalno-psihološki teret prevesti do cilja u tako laganoj trilerskoj ljuski.
Strahimir Primorac, Večernji list
64
Darija Žilić
Grudi i jagode
[poezija] Biblioteka Online Odnos prema hrani, muškim piscima, prema tijelu i seksu, opisi vlastitog izgleda i poslovi koji kao da su prirođeni ili predodređeni ženi bitne su odrednice iz kojih započinje pisanje, započinje tekst, javlja se glas: Kako voljeti sebe kad pojela/ sam danas previše kolača,/ kad o Kafki pisala sam bolje/ prije točno osam godina,/ a ljubila se vještije prije dvije./ A, sad bojim se tijela, seksa, strasti...
65
Milko Valent
Zvonimir Mrkonjić, Vijenac
Jazz, afrička vuna
[poezija] Biblioteka Online Provokacija i pljuska konvencionalnom ukusu karakteriziraju Valenta više nego ikoga od časa kad je prihvatio šezdesetosmašku seksualnu revoluciju, posljedica koje je zacijelo bila detabuizacija erosa i otvaranje hermetičnoga rječnika poezije spolnom nazivlju.Zvonimir Mrkonjić, Vijenac
66
Irena Lukšić
Krvavi mjesec nad Pompejima
[proza] Biblioteka Online „U stanju sam, naime, izmisliti bezbroj priča samo da odvratim vrijeme od sebe“ – piše Irena Lukšić u „Kući od mrtvih osa“. U svakoj njezinoj prvoj priči krije se druga priča, a u drugoj treća, pa opet malo prva, nadovezuju se i prikrpljuju četvrta, peta i tako dalje, do u beskraj. Čitatelji postaju zarobljenici njezinih, a i tuđih, usputnih priča...
67
Marko Tomaš
Predrag Lucić
Zbogom, fašisti
[poezija] Biblioteka Online Njegovi stihovi ne mogu okoštati. Jer ih piše čovjek neprestano zapitan kako je moguće živjeti i što uopće znači biti živ među tolikim smrtima... Čovjek smrtno živ i smrtno zaljubljen. Čovjek koji pred vas iznosi svoje rane i svoju sol. Bez namjere da pjesmama olakša bilo čiji život. Pa tako ni ovaj svoj kojega je samom sebi poštedio da bi ga živio i pisao onako kako to radi Marko Tomaš. Bespoštedno.Predrag Lucić
68
Jurica Pavičić
Dario Grgić
Trovačica
[drama] Biblioteka Online Trovačica dakle varira temu koja još od Dostojevskog rola književnim tekstovima koji su ujedno i opiti iz etike: ima li pojedinac pravo uzeti „pravdu“ u svoje ruke, a scenska uobličenost uzajamnih sitnih prezira protagonista te mreža koju su istkali svojim mržnjicama i nezadovoljstvima upakiranima kao požrtvovnost i entuzijazam svojim dvostrukim dnom plijeni pažnju čitatelja.Dario Grgić
