Grudi i jagode | Darija Žilić
DOBA NEVINOSTI
Curice pišu pjesme pune sunca,
mora, gorja, pa ih čitaju susjedima,
a svi im plješću, hvale ih, čipkasto
ih pozdravljaju, kako su pametne,
kako vješto oblikuju, kako imaju dara
i smisla, a onda kad prođe vrijeme
puberteta, otići će gosti iz salona,
nitko više neće pljeskati jer poezija
je svima herzig, svima je draga,
samo dok traje doba nevinosti,
dok jede se griz i bijela čokolada…
Sadržaj
Krevet od džemaAutoerotika
Žene u šesnaestom stoljeću
Odgoda jagoda
Herbarij od morskih trava
Smijeh s kukcima
Klek
Vaganje
Skupine breskvi u vrtu
Kako ja
Stari bik
Prizor s Mediterana
Noćno kupanje
Tuširanja
Sukuba
Malo sebstva
Budnost
Ljetni haustori
Nova godina
Večera
Sarajevo
Kraj Svete Petke
Ljubiš mi grudi
Galebovi
Supostojanje
Povijesno istraživanje
Eh, Herderu
Izborna godina
Dagnje dašću
Poetesi
Rodila sam dijete u snu
Susjede
Opet sam noćas čula vlakove
Slika iz djetinjstva
Emmi
Ptice
Holizam
Hrvatski film
Čazbukcen
Trideseta
Doba nevinosti
Odustajanje
Nesanica
Nesigurnost
Blagdan
Bijeli fazani
Jaz
Buđenje
Prije spavanja
Od mlina do mlina
Mjesečeva sonata
Mjesec
Predkršćanski nemir
Trešnjevačko cvijeće
Putnik
Životinje na TV-u
Epifanija
Uganuće
Apsolutni romantizam
Anoreksi
Impresum
