#
#
Lente prikazuju redni broj na listi najčitanijih naslova koja obuhvaća razdoblje od pokretanja projekta BEK 2001. godine do jučerašnjeg dana, a odnosi se na sve objavljene naslove. U rubrici Najčitaniji naslovi ponuđene su i druge liste najčitanijih naslova koje obuhvaćaju ograničeno vremensko razdoblje i/ili pojedine vrste naslova (kao što su, primjerice, prozni, pjesnički, esejistički itd.).
Zatvori obavijest ×
254
Edo Popović
Dario Grgić
Oči
[proza] Biblioteka Online Oči su istovremeno bildungsroman, socijalni roman kroz koji se zrcale društvene mijene zadnjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i snažno poetsko svjedočanstvo o trenutačnom stanju, ali ne duha i nacije, nego neglamuroznog i karamboliranog individualca.Dario Grgić
290
Denis Lalić
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
Pušiona
[proza] Biblioteka Online „Rast i razvoj“ Denisa Lalića praćen je iznimno uvjerljivim seciranjem političkog i socijalnog backgrounda u kojem se odvija. Satirična je to i opako kritična slika Hrvatske devedesetih i nultih koja fascinira istinskom proživljenošću i smislom za stvarnosno filtrirano kroz junakovu optiku.Jagna Pogačnik, Jutarnji list
161
Andriana Škunca
Slavko Mihalić
Zeleni prah
[poezija] Biblioteka Online S knjigom Zeleni prah, pa i ranijim zbirkama, Andriana Škunca za-jamčuje pjesmi u prozi njezino dostojanstveno mjesto u obitelji hrvatskog pjesništva. Ali kao da iz tog strasnog i mudrog tkanja već nastaje nova knjiga stihova kako bi se potvrdilo čarobno dvojstvo te pjesnikinje.Slavko Mihalić
54
Drago Glamuzina
Zvonimir Mrkonjić
Mesari
[poezija] Biblioteka Online Ustanovimo li da rijetko koja pjesma ove knjige nije ljubavna, onda možemo utvrditi kako je Glamuzina posljednji hrvatski petrarkist, takav međutim koji klišeje petrarkizma ujedno obnavlja i prestupa. Točnije, Glamuzina uzmiče k pretpetrarkizmu trubadura i njihove udvorne ljubavi u velikom rasponu od ljubavnog vazalstva do posvemašnje tjelesnosti.Zvonimir Mrkonjić
288
Davor Ivankovac
Doba bršljana
[poezija] Biblioteka Online Imaginarij Doba bršljana usidren je u ravnici, preciznije onoj slavonskoj i baranjskoj, onakvoj kakva se ukazuje nakon ratnog i poratnog pustošenja. Riječ je o predjelima temeljito ispranima od pitoresknog šarma kakav se još uvijek može pričiniti autsajderu: opjevanim pejzažima dominiraju bodljikave žice, ograde, napuštene ili zapuštene kuće, te dakako sveprisutni bršljan, paprat i mahovina.
50
Ivica Prtenjača
Pisanje oslobađa
[poezija] Biblioteka Online Ivica Prtenjača pjesnik je izrazita dara, poezija mu je puna slobodnih asocijacija i izražajnih slika, osjetljiva za erotsko i sklona jezičnim igrama. Kad dosegne punu autorsku ravnotežu, oslobodi se potrebe za formiranjem začudnih sklopova i slika pod svaku cijenu te ekonomizira produkciju, od njega se mogu očekivati vrhunski dometi. No već sada znatan dio njegove zbirke ulazi u vrh hrvatske poezije devedesetih.
49
Sanja Pilić
Tjeskoba šutnje
[proza] Biblioteka Online Taj temeljni doživljaj koji prožima svijet Sanje Pilić njene likove čini neobičnima i neprilagođenima, pa bi gotovo svima mogla pristajati oznaka data jednoj od njih: ekscesna Sofija. Posrijedi je, naravno, ekscesnost u smislu drugačijosti, a ne nekog agresivnog nametanja vlastite posebnosti. Upravo zbog svoje drugačijosti, zbog toga što zbilju ne može pojednostaviti, svesti na nekoliko funkcionalnih shema...
177
Irena Matijašević
Južne životinje
[poezija] Biblioteka Online Zbirka Južne životinje svojom introspektivnošću, stišanošću, otklonom od fraze i uljuljkanog samozadovoljstva neobaroknog izraza pjesnika prethodne generacije, kao i odbijanjem da se uronjenošću u svijet zadovolji stanjem u kojem je banalna vodurina toga svijeta autoru uvijek iznad glave pa se ništa ne vidi od njena pjenušanja u obliku kave i cigareta, oba ova (bez)izlaza premostila je gotovo ezoternom...
366
Tomica Šćavina
Ornamenti pada
[poezija] Biblioteka Online Zbirka poezije psihologinje, predavačice kreativnog pisanja i autorice triju romana Tomice Šćavine Ornamenti pada probrani su skup otvorenih pjesničkih komada čija kratkoća i istovremena metaforička gustoća prizivaju, doista, svojevrsne jezične ornamente (ali bez kiča) koje čitatelj može rasplitati na više načina, ovisno o vlastitom iskustvu i kutu iz kojeg prilazi tekstu.
176
Suzana Matić
Koliko sam puta okidala s boka
[proza] Biblioteka Online
Obuzetost jezikom ove autorice već je dobro znana i nanovo se potvrđuje, posebice njezina sklonost prema spektru paradoksalnog, a kako i ne bi tako bilo kada pokušava emociju zauzdati glavom, tijelo obuhvatiti jezikom, život zapisati i pri tom i kroz pisanje dokučiti njegov intenzitet, možda ga čak i nadomjestiti...
