Čovječica | Sonja Manojlović
BESKUĆNICA
Paris, 2003.
Ni ja se ne nagnem da raspoznam
budi li se ili u san tone
Uvire, previre na mjestu
Vrata od kuće otvoriti ne zna
Uz fasadu se popeti ne može
Iznutra vire djeca, namještaj sve zatrpava
Goruće sobe griju iznutra
Za nju je dom
komad mirnog zraka
Iz smrskane hrpe ticalo klija
do praskozorja:
čarobno dotaknut!
– da se pojave ruke i noge
Sadržaj
VRIJEME JELASvega se sjećam
Ogledala
Svak svojim poslom
Vrijeme jela
Najlakše je sebe nacrtati
Ne gledajuć sočnih sirena
Pred smijehom svi uzlijeću
U PUTNOJ GROZNICI
Bezbrojni svjetovi
Društveni događaj
U krugu stojimo
U putnoj groznici
Uzmi ono što je bilo moje
Odluka
Gost
NEČUJNO NE
Preživjeli
Sad
Nečujno ne
Riječi
Sve kraća pitanja
Na sunčevu mjestu
Čudna vremena
POZDRAVI
Putna groznica
Pozdravi
Ironični deminutiv
Nenapisana autobiografija
Stižu gnomi
Zamotuljak šutnja blues
Doživljaj ničega
NEJASNO MJESTO
Igra skrivača
Neotvoreno pismo
Nisam bila nitko drugi
Ne nije ne
Abel i Kain
Kakvo je tvoje ne
Nehipnotička regresija
DRUGI ŽIVOTI
Na Boulevardu Saint-Michel
Rituali
Zapamtiti Berlin
Uzimanje gledanjem
Ljepotica dobra srca
Veče ljubavne poezije
Što može
Zatvorski dani
Rođen
Beskućnica
Vrijeme posjeta
Impresum
