Petkom poslije ribe | Kemal Mujičić Artnam

ZA LJUBAV

prestao sam razmišljati o svome ludilu
(diluvij, lumen mundi, homo sapiens)
jednostavno,
probudio sam zoru, otvorio prozor i pustio sunce
unutra,

a ti si još uvijek spavala.

pa neka, rekao sam,
ponekad je dobro napojiti cvijeće
i psiću se ponizno ponuditi,
pa neka, rekao sam
i duboko udahnuo prostor
i poj ptica iz vrta,
a ti si još uvijek spavala.

eto, za ljubav,
vjetrovi u proljeće postaju mekši
a pčele živahnije,
i jutra dolaze, donose mi, odnose me…

otvorio sam prozor,
udahnuo prostor
i pustio sunce unutra.
ti si još uvijek spavala,
a ja sam žarovit žudio da se probudiš,
onako, sama od sebe.

1. 5. 1994.