Filmske vrste i rodovi | Nikica Gilić

2. FILMSKI RODOVI

Polazeći od roda kao temeljne kategorije filmske komunikacije, moći će se vjerojatno doći i do korisnih zaključaka o drugim kategorijama filmske umjetničke komunikacije, pri čemu se neće preširoko i odveć ambiciozno poimati rod kao temeljni ljudski stav ili općeniti komunikacijski modus. Naime, televizija, animirani film i ostali mediji, sa specifičnim repertoarom rodova, vrsta i žanrova ostaju izvan granica ove knjige. Ipak, i dalje uvodno, nije naodmet napomenuti da se, primjerice, temeljno usmjerenje animiranog filma prema parodiji a televizije prema ulančanosti („serijalnosti“) vjerojatno mogu barem djelomično obrazložiti na temelju opisa tih medija, baš kao što će se i neke temeljne komponente filmskih rodova moći shvatiti kao realizacija nekih od temeljnih medijskih značajki filma.

Govoreći konkretno – poglavlja o filmskim rodovima treba čitati imajući na umu temeljna filmološka zapažanja o čimbenicima sličnosti i čimbenicima razlike kao ključnim značajkama filmskog medija. Neki će se rodovi moći shvatiti na podlozi jedne od tih komponenti filmskog medija, no pritom ne treba zaboraviti da filmski medij stalno i neumoljivo manipulira sa svojom dvostrukom prirodom. I kada se najsnažnije naglašavaju čimbenici sličnosti, čimbenici razlike nisu nikada potpuno odsutni (uokvirenost, montažni diskontinuitet…), i kada se najsnažnije naglašavaju čimbenici razlike, kao u apstraktnom eksperimentalnom filmu, i čimbenici sličnosti negdje su barem na margini gledateljeve percepcije (npr. u percipiranju oblika i ploha).

Navedene značajke treba imati u vidu i kada se razmišlja o igranom filmu kao rodu koji se ne može shvatiti kao realizacija jednog od aspekata filmskog medija. Naime, da čimbenici sličnosti nisu tako dojmljivi, teško bi filmska fantastika i druge stilizacije bile tako uvjerljive, a da nema čimbenika razlike, filmski bi se svjetovi redovito i nepovratno gubili u maglama realizma…