Slavlje na pučini | Ljuba Lozančić

BLATO

 

Slama mi se gležanj
od leda
naše razorene postelje.

Učinila sam svetogrđe,
ako preživi
vidjet ćemo se
sljedećeg ljeta
kada prestanem gledati
za psima u parku.

Djevojčica pije
ljuti sok.

Ozbiljan pisac
sumnjivih ljudskih
kvaliteta
zavlači svoju ženu.

Ne.
Učinio je to
samo jedanput.

Spavam
na prozoru kavane
ćuteći
uvijek onaj isti
šamar u grlu,
sportsku prognozu
nadnaravnih žena
i parfema
što nagovara
na taštinu.