Filmska opredjeljenja | Hrvoje Turkovi─ç

9. U POHVALU THRILLERA

 

Koliko znadem, pojam thrillera nije teorijski usidren, i ne javlja se kao ─Źvrst termin. Ponekad se pod thrillerom pomi┼ílja ┼żanr usporedan kriminalisti─Źkom, science-fiction ┼żanru i drugim ┼żanrovima. Neki ga dr┼że podvrstom kriminalisti─Źkog ┼żanra. No, drugi se put pod thrillerom pomi┼íljaju neke op─çenite zna─Źajke koje dijele najrazli─Źitiji ┼żanrovi. Ovdje ─çu naziv ÔÇťthrillerÔÇŁ ustaliti u ovom drugom zna─Źenju, te ─çu pod ÔÇťthrilleromÔÇŁ dr┼żati rod u koji se uvr┼ítavaju, kao njegovi vrsni sastojci, kriminalisti─Źki ┼żanr, ┼żanr science-fictiona, ┼żanr u┼żasa i strave, a, vjerujem, dalo bi se pripisati jo┼í koji slabije istra┼żeni ┼żanr.

Kad se thriller dr┼żi op─çenitom zna─Źajkom, onda se ÔÇťthrilleromÔÇŁ dr┼żi svako djelo koje je napeto, u kojem nalazimo takozvanog ÔÇťsuspenceaÔÇŁ. Napetost se ne javlja tamo gdje ni┼íta nije zagonetno ÔÇô prema tomu, napetost podrazumijeva zagonetnost. Me─Ĺutim, ne─çe nas svaka zagonetnost mo─çi dr┼żati u napetosti tokom cijelog djela. Kako bi zagonetnost izazivala stalnu napetost, potrebno je da budu u pitanju krupne stvari. Najkrupnija stvar koja u ─Źovjekovu svijetu mo┼że biti u pitanju jest njegov opstanak. Napetost se dakle javlja ondje gdje je ─Źovjekov opstanak ugro┼żen, i gdje se pojavljuje zagonetka u vezi s tom ugro┼żeno┼í─çu. Svi thrilleri upravo ocrtavaju egzistencijalnu ugro┼żenost ─Źovjeka i ─Źovje─Źanstva, zagonetaju prirode te ugro┼żenosti i na─Źin na koji ─çe se ugro┼żavanje o─Źitovati, i na kraju odgonetaju zagonetku i na neko vrijeme otklanjaju egzistencijalnu prijetnju.

Karel ─îapek u svojem lucidnom eseju ÔÇťHolmsijada ili o detektivskoj literaturiÔÇŁ ( iz njegove knjige Marsija) analiziraju─çi osnovne motive detektivske literature, po─Źinje s kriminalisti─Źkim motivom, motivom zlo─Źina. Nas ovdje vi┼íe zanima ─îapekovo tuma─Źenje va┼żnosti tog motiva, jer ─çe nas ono uputiti na op─çenitije zna─Źajke thrillera. ÔÇťZlo─Źin ima ne─Źeg vrlo privla─Źnog u sebiÔÇŁ, ka┼że ─îapek. ÔÇťNeki to obja┼ínjavaju potrebom za senzacijom, gla─Ĺu za dra┼żenjem ┼żivaca, ─Źarom jezive grozote. Mislim da to nije posve to─Źno. Ljudi ne pri─Źaju o stra┼íilima samo zbog toga ┼íto ih to poetski uzbu─Ĺuje, ve─ç zato ┼íto u njih donekle vjeruju. Ljudi se ne zanimaju za zlo─Źine samo zbog njihovog literarnog efekta, ve─ç zbog njihove op─çe mogu─çnosti tj. oni se za njih zanimaju kao za ne┼íto va┼żno i blisko. Uzbu─Ĺuje ih stravi─Źna perspektiva da se to mo┼że u─Źiniti. To ih vezuje kao stra┼íno otkri─çe stanovitih mogu─çnosti. ─îovjek koji ne bi bio u stanju da sam izvr┼íi zlo─Źin, zanimao bi se za nj isto tako malo kao i ─Źovjek pritisnut hunjavicom za miris ru┼żaÔÇŁ. (Podcrtavanje je moje.) Upu─çuju─çi da ono najdojmljivije u kriminalisti─Źkom ┼żanru nije sam pojedina─Źan zlo─Źin, nego MOGU─ćNOST takva postupka, ─îapek zapravo upu─çuje na pravu bit svakog thrillera, a ne samo kriminalisti─Źkog ┼żanra. Svaki naime, thriller nazna─Źuje mogu─çnost druga─Źijeg svijeta, temeljenog na bitno druga─Źijim, suprotnim na─Źelima, svijeta koji je alternativan ovom na┼íem u kojem ┼żivimo, na koji smo se navikli i koji nam izgleda posve pouzdanim. Thriller kao da nam poru─Źuje: ne uzdajte se odvi┼íe u svoj svakodnevni svijet, negdje prikriveno, ali neuklonjivo, po─Źinju mogu─çnosti posve druga─Źijih svakodnevnih svjetova u kojima ─çe va┼í obi─Źajni na─Źin snala┼żenja biti doveden u pitanje; pitanje je trenutka ho─çe li se te prijete─çe mogu─çnosti doista ozbiljiti i u kojoj mjeri .

Ocrtavanje mogu─çnosti alternativnog svijeta ujedno stvara stanovitu odmaknutost prema ovom na┼íem naviknom svijetu i tako razvija osje─çaj stanovite njegove nenu┼żnosti, osje─çaj stalno otvorenih mogu─çnosti, otvorena izbora. Zato je u temelju strave i straha ┼íto karakteriziraju thriller ÔÇô slobodarski osje─çaj, osje─çaj stalne otvorenosti postoje─çeg ljudskog svijeta i cjelokupnog svemira.

┼Żanrovi se, unutar thrillera, razlikuju upravo po vrsti alternacije ovom na┼íem danom svijetu koju nude, to jest, po tome koji se na─Źin ─Źovjekova opstanka ugro┼żava.

U djelima u┼żasa i strave, ─Źovjek je ugro┼żen kao pripadnik biolo┼íke vrste. Djela u┼żasa i strave daju nam na znanje kako ─Źovjekov biolo┼íki, prirodan opstanak nije jedini mogu─ç, nego kako se i na tom planu otvaraju mogu─çnosti biolo┼íki posve druga─Źije ustrojenih priroda, koje ugro┼żavaju ─Źovjekov i njegov svijet. ÔÇťMajka prirodaÔÇŁ mo┼że se u svakom trenutku pokazati stravi─Źnom ÔÇťma─çehom prirodomÔÇŁ.

Za razliku od ┼żanra u┼żasa i strave, kriminalisti─Źki ┼żanr ocrtava ─Źovjekovu ugro┼żenost u njegovu dru┼ítvenom opstanku. Ono ┼íto je u kriminalisti─Źkom ┼żanru u pitanju jest na─Źin ─Źovjekova dru┼ítvena opstanka, u pitanju su temeljne institucije i temeljna na─Źela na kojima po─Źiva dru┼ítveni ustroj, odnosno me─Ĺuljudski odnosi na svijetu. Osnovne institucije svakog dru┼ítva: ─Źovjekov ┼żivot, ─Źovjekova imovina, politi─Źko ure─Ĺenje, u kriminalisti─Źkom se ┼żanru pokazuje ugro┼żenima, a time i nenu┼żnim. Kriminalisti─Źki nas ┼żanr tako upozorava kao va┼że─ça osnovna na─Źela dru┼ítva nisu ÔÇťiskonskaÔÇŁ, ÔÇťbogomdanaÔÇŁ na─Źela, nego da su stvar izbora, opredjeljenja. Na┼íem se ustoli─Źenom poretku suprotstavlja negativni poredak podzemlja.

Science-fiction ocrtava ─Źovjekovu ugro┼żenost kao pripadnika prostorno-vremenski odre─Ĺene civilizacije, ┼íto ─çe re─çi, ne samo odre─Ĺena dru┼ítvena ure─Ĺenja, nego i materijalne okoline ─Źovjekove i ─Źovjekova biolo┼íkog stupnja. Zato science-fiction ─Źesto sadr┼żi elemente i kriminalisti─Źkog ┼żanra i ┼żanra strave i u┼żasa. Ali, dok su kriminalisti─Źki ┼żanr i ┼żanr strave i u┼żasa orijentirani sinkronijski, tj. alternativni su im svjetovi dani u istom prostoru i vremenu, science-fiction orijentiran je dijakronijski, tj. on motri alternacije na prostorno-vremenskoj razini. Science-fiction kao da nas pou─Źava: ne uzdajte se u prostorno-vremensku apsolutnost svoje civilizacije, ona mo┼że lako biti ugro┼żena nekom alternativnom civilizacijom iz budu─çnosti ili iz pro┼ílosti, iz mikrokozmosa ili iz makrokozmosa.

Nedvojbeno je da se u thrilleru mogu zamijetiti jo┼í nekakve pojave koje mo┼żda ne─çe potpadati ni pod jedan navedeni ┼żanr, ali koje ─çe imati sve zna─Źajke thrillera. Dakako: javljaju se i pretapanja izme─Ĺu pojedinih ┼żanrova. Sve je to predmet za posebno istra┼żivanje. No, vjerujem, da nam je ve─ç i ovaj grubi pregled ocrtao mjerila razmjerno pouzdane podjele ┼żanrova unutar thrillera.

Shva─çanje da u thrilleru nikada nije posrijedi samo jedan pojedina─Źan prijete─çi doga─Ĺaj, nego da je uvijek rije─Ź o ocrtavanju mogu─çnosti cijeloga alternativnog svijeta, iznimno je teorijski plodno, jer omogu─çava razumijevanje i tuma─Źenje mnogih drugih zna─Źajki thrillera.

Da je, na primjer, u kriminalisti─Źkom djelu stvar samo u jednom ubojstvu, tada nam doista ne bi mogao biti nimalo razumljiv mehanizam kriminalisti─Źkog djela. Jer, ubojstvo je gotova stvar, ─Źovjek je ubijen, njega se o┼żivjeti vi┼íe ne mo┼że: ─Źemu toliko istrage, toliko upornosti u traganju za zlo─Źincem, i odakle toliko napetosti s kojom ─Źitatelj prati sve to? A onda, kriminalisti─Źki ┼żanr nije samo u razotkrivanju ubojstva i ubojice. Kriminalisti─Źkim ┼żanrom obuhva─çamo i ona djela koja se posve─çuju organiziranju i izvedbi kra─Ĺe. A gdje je kra─Ĺi mo─ç da nas toliko uzbu─Ĺuje?

Kad, me─Ĺutim, shvatimo da su ubojstvo i kra─Ĺa ovdje samo znakom za jednu mogu─çnost, mogu─çnost cijelog jednog alternativnog poretka koji u svakome ─Źasu i u svakome pogledu mo┼że u potpunosti zamijeniti ovaj na┼í uobi─Źajen poredak, tada se o─Źigledno stvar ne zaustavlja na ubojstvu niti na kra─Ĺi. Borba predstavnika pravde protiv zlo─Źina va┼żna nam je jer je to borba dvaju svjetova, jednog na┼íeg uobi─Źajenog i drugog prijete─çega, alternativnoga. Odbjeglost gangstera i njihova uporna borba protiv predstavnika pravde, pak, postaje znakom ─Źovjekove mogu─çnosti da se opredjeljuje, njegova herojskog neprihva─çanja danosti dru┼ítvenog poretka.

Bitna, zato, zna─Źajka svakog ÔÇťthrilleraÔÇŁ nije pojedina─Źan kriminalan ili natprirodan ─Źin, nego opozicija dvaju svjetova: uobi─Źajenog, svakodnevnog svijeta ÔÇô i njemu protivnog alternativnog svijeta. Tom je opozicijom onda obilje┼żena ne samo op─ça kompozicija thrillera, nego i konkretna provedba te kompozicijske sheme.

Uzmimo za primjer policijsku istragu. Ubojstvo je po─Źinjeno. Time je nazna─Źena prijetnja alternativnog dru┼ítvenog poretka u kojemu je dozvoljeno ono ┼íto je ina─Źe u danome dru┼ítvu kategori─Źki zabranjeno. Istra┼żitelj ho─çe pohvatati konce tom alternativnom poretku. Tra┼że─çi ubojicu on u stvari odgoneta sustav po kojem funkcionira taj alternativni svijet, odgoneta tko je pripadnik toga alternativnog poretka a tko nije.

Zato se pred istra┼żiteljem sve ─Źinjenice na┼íeg svakodnevnog svijeta pokazuju mogu─çim ─Źimbenicima alternativnog svijeta: sve je sumnjivo i sve se osobe pokazuju kao mogu─çi kriminalci. Tako istraga nu┼żno ocrtava veli─Źinu i ja─Źinu mogu─çnosti da ovaj svijet ne bude samo to ┼íto jest nego da bude i nekakav druga─Źiji, izokrenuti svijet.

┼áto vrijedi za kriminalisti─Źki ┼żanr, vrijedi i za ostale ┼żanrove thrillera: svugdje je kompozicija thrillera usredoto─Źena na ┼íto bolje ocrtavanje obuhvatnosti i intenziteta alternacijskih mogu─çnosti. U skladu s ovim, vje┼ítina se pisca ili redatelja thrillera o─Źituje upravo u razvijanju vi┼íezna─Źnosti. Naime, tvorac thrillera mora na jednoj strani biti neobi─Źno vje┼ít u ocrtavanju na┼íeg svakodnevnog, naviknog svijeta, s time da, na drugoj strani, ┼íto je mogu─çe ve─çem broju tih uobi─Źajenih ─Źinjenica i postupaka da dodano zna─Źenje po kojem ─çe se te pojave prikazivati mogu─çim pripadnicima jednoga posve druga─Źije ustrojenoga alternativnog svijeta. U thrilleru se zato ─Źinjenice pokazuju u dvostrukom zna─Źenju, zna─Źenju na potenciju. Jer najprostija radnja paljenja svjetla u sobi mo┼że vas otjerati u pakao, ali se isto tako jeziva ┼íkripa stepenica koja najavljuje kozmi─Źkog monstruma mo┼że pokazati prouzrokovana ┼íapama ku─çnog psetanceta ┼íto se penje gospodaru.

Ova nas premi┼íljanja i nehotice odvode vrednovanju thrillera. Jer, iz prethodnog bit ─çe o─Źigledno da vrijednost thrillera le┼żi u ma┼ítovitosti kojom pisac razvija temeljnu opoziciju svakodnevni svijet ÔÇô alternativni svijet, u sposobnosti redatelja da ┼íto uvjerljivije ocrta ─Źovjekovu svakodnevicu u njenim najbezna─Źajnijim detaljima i da istodobno protegne prijete─çe mogu─çnosti na ┼íto je mogu─çe ve─çi broj tih svakodnevnih detalja. Mo┼żemo re─çi da su pisci thrillera bili prvi koji su ─Źovjekovu svakodnevnicu shvatili kao jedno cjelovito, samostalno ustrojstvo, sazdano po jedinstvenim na─Źelima, po nekom odre─Ĺenom sustavu. A mogli su tako shvatiti svakodnevnicu zato jer su je ocrtavali na pozadini mogu─çih druga─Źijih svakodnevnica. Upravo je iz tih razloga kriminalisti─Źki ┼żanr i postao tako zanimljiv strukturalistima i semiolozima. Nije ovdje u pitanju samo ─Źvrsto─ça ┼żanra koja olak┼íava strukturalnu analizu, nego i ─Źinjenica da se pisci kriminalisti─Źkih romana doista pona┼íaju kao semiolozi, kao strukturalisti kad opisuju istra┼żiva─Źke metode detektiva.

Ve─ç je dosta tome kako prezir prema ─Źvrstim kompozicijskim pravilima thrillera ustupa mjesto po┼ítovanju prema sjajnim proniknu─çima thrillera u narav ─Źovjekova opstanka u svijetu. Njegova popularnost ba┼í je u ovome: prosje─Źan ─Źitatelj ili gledatelj (sudionik takozvane ÔÇťkonzumentske maseÔÇŁ) ─Źitanjem/gledanjem thrillera stje─Źe nekakav odnos prema svojoj vlastitoj najobi─Źnijoj svakodnevnici, a ishitrenim intelektualcima thriller vra─ça osjetljivost za svakodnevicu, osjetljivost koju se strukovnim usredoto─Źenjem gubi. Istodobno thriller dra┼żi ma┼ítovitost svojim stalnim slobodarskim nagovje┼ítajima otvorenih mogu─çnosti na tlu ─Źovjekova svakodnevnog opstanka.

Daleko, dakle, od toga da bi bio manjevrijedna umjetni─Źka vrsta, thriller je i spoznajno i do┼żivljajno va┼żna umjetni─Źka vrsta, premda, dakako, i ovdje, kao i u svakom prikazivala┼ítvu, op─ça vrijednost vrste ovisi o umje┼ínosti i ma┼ítovitosti kojom pojedina djela razvijaju temeljne potencijale vrste.