Razumijevanje filma : ogledi iz teorije filma | Hrvoje TurkoviÄ
PREDGOVOR
Iako teoretiÄar na to najÄeÅ”Äe posebno ne pomisli, izvorno polaziÅ”te teorije jesu pojedinaÄni filmovi i konkretni doživljaji. Filmovi i njihovo doživljavanje jest ono Å”to zadaje probleme za razmiÅ”ljanje, njih želimo sebi rastumaÄiti, razumjeti naÄin na koji āfunkcionirajuā. Kao Å”to dijete neodoljivo želi rastaviti igraÄku kako bi saznalo kako je sastavljena, i teoretiÄar želi razluÄiti svoje dojmove i analizirati filmove Å”to ih gleda i doživljava kako bi razumio Å”to to u filmu uvjetuje neki odreÄeni dojam.
Ali, filmovi nisu samo izvornim polaziÅ”tem teorije ā oni ostaju stalnim iskuÅ”enjem, testom uspjelosti svake teorije, svakog filmoloÅ”kog razumjevalaÄkog pothvata. Koliko god bile sugestivne, velikog asocijativnog zamaha i obuhvata, teorije, koje, ÄitajuÄi ih, ne znamo kako primijeniti na pojedinaÄan film, na pojedinaÄne aspekte odreÄenih filmova, opravdano moraju izazvati podozrenje. Dojam teoretiÄara da bi svoju generalnu teoriju u svakome trenutku lako mogao primijeniti na pojedinaÄan film najÄeÅ”Äe je privid. Potrebno je da to on dovoljno Äesto doista i Äini, da dovoljno Äesto svoju teoriju primjenjuje na odreÄene filmove jer tek tako može valjano provjeravati koja je djelotvornost i djelatna valjanost njegove teorije. Primjena teorije, pa i primijenjena teorija, nije manjevrijedan, popratan izdanak āpravogā teorijskog rada, veÄ je polje na kojem bi se svaka teorija morala sustavno iskuÅ”avati.
* * *
Primjena teorije nije tek opÄa norma teorijskog rada. Ona može teoretiÄaru biti neizmjernim užitkom, izvorom spoznaja, otkriÄa novih moguÄnosti teorijskog pristupa o kakvima nije ni sanjao dok je tek spekulativno raÅ”Äinjavao tradicionalno sporne teorijske probleme.
Prvi dio ove knjige, obuhvaÄen naslovom āFilmoloÅ”ke marginalijeā, Äine upravo brojni mali tekstovi u kojima sam sustavno pisao o najraznovrsnijim aspektima i moguÄim odnosima prema filmu, potaknut filmovima s kino-repertoara, ili potaknut opÄim poletom takva teorijsko-primjenjivaÄkog pristupa. Poticaj za to bio je dvostran. U prvome redu na pisanje ovih tekstova potakao me je, uredniÄki i prijateljski, Petar Krelja tražeÄi da takav tip teorijskih tekstova redovno piÅ”em za radio-emisiju āU prvom planu: Danas filmā koju on godinama ureÄuje. Da nije bilo te moguÄnosti, ne bi bilo ni takvih tekstova. Drugi poticaj dolazio je iz osobite predavaÄke situacije u kojoj sam se nalazio: predajem teoriju montaže na Akademiji dramske umjetnosti (prije: Akademija za kazaliÅ”te, film i televiziju), dakle montažerima, snimateljima i režiserima, ljudima koji se pripremaju da rade film i koji svaki teorijski iskaz odmjeravaju prema radnim problemima s kojima se susreÄu. To obavezuje predavaÄa da teorijska razmatranja nastoji uÄiniti dovoljno djelatno posljediÄnim, važnim za djelatne probleme u izradi filma, da bude dovoljno ākonkretanā, a to opet povratno na osobit naÄin osvjetljava i samu teoriju. Da sam slijedio tek poticaje Å”to su mi dolazili iz drugih teorija, teÅ”ko da bih ikada ozbiljniju pažnju posvetio, na primjer, āprikrivenoj elipsiā, āulozi odijevanja na filmuā, ānaÄinima izgradnje oÄekivanja gledalaca na poÄetku filmaā, āserijalnim znaÄajkama filmovaā, ādistribuciji pažnje u kadruā i mnogo Äemu drugome na Å”to sam bio potaknut u povodu nekog odreÄenog filma s repertoara a pod opÄim dojmom da to Å”to kažem mora biti od neposredne važnosti u radu s filmom. Otkrivao sam tako mnoge moguÄe važne predmete filmoloÅ”kog izuÄavanja, predmete slabo ili nikako dodirivane u tradiciji razmiÅ”ljanja, a otkrivao sam i tumaÄenja koja u drugaÄijim prilikama ne bih pronalazio.
Nadam se da Äe i Äitalac ovih filmoloÅ”kih āmarginalijaā osjetiti barem dio spoznajnog užitka koji sam imao otkrivajuÄi teme i tumaÄenja. A vjerujem da Äe mnogi od onih koje zanima kako funkcionira film ā filmofili, nastavnici koji predaju o filmu, Äaci i studenti koji uÄe o filmu, i, najzad, profesionalni filmaÅ”i, filmski kritiÄari i teoretiÄari ā naÄi mnogo Å”toÅ”ta od interesa i od koristi u ovim razmatranjima. Pisani i za one kojima film nije struka, ovi tekstovi, vjerujem, dovoljno su pristupaÄni da najraznovrsnije opremljeni ÄitaÄi uzmognu pratiti izlaganje.
* * *
Ima jedna važna ā pa ma koliko bila trivijalna ā ācakaā: da bi se teoriju primijenilo, valja je ponajprije imati. Nema, naime, osjetljivosti za probleme ako se prethodno o njima nije veÄ razmiÅ”ljalo. TeÅ”ko da Äe Äovjek u filmu uoÄiti iÅ”ta teorijski važno ako se veÄ prethodno nije uvježbao uoÄavati i rjeÅ”avati probleme u tradiciji teorijskog razmiÅ”ljanja.
Tako je i bilo s ovim malim tekstovima u kojima su se razmatrali pojedini aspekti konkretnih filmova ā ti su tekstovi mogli nastati tek zahvaljujuÄi tome Å”to sam veÄ razmiÅ”ljao o filmu, o problemima koje je nametnula teorijska tradicija i s uvježbanoÅ”Äu koju razmiÅ”ljanje donosi.
MeÄutim, odnos prema tradiciji bio je osobit: ārevizionistiÄkiā. ZaokupljajuÄi se tradicionalno srediÅ”njim problemom teorije ā pitanjem āprirode filmaā (npr. Pitanjem āÄistoÄeā, āspecifiÄnostiā filma, pitanjima ārealistiÄnostiā, āstranih elemenataā, āstilskih figuraā) Äinio sam to s iskustvom modernog teorijskog razmiÅ”ljanja ne samo s podruÄja filma, veÄ i s podruÄja humanistiÄkih znanosti i suvremenih znanosti uopÄe. NaglaÅ”avam da je u pitanju iskustvo suvremenog razmiÅ”ljanja, jer, nadam se, u tekstovima se neÄe razabirati tragovi Äesto glomazne i nepregledne terminologije suvremenog razmiÅ”ljanja, njenog tzv. āteorijskog aparataā. Jer, korist od suvremene teorije nije u njenoj terminoloÅ”koj inovativnosti veÄ u njenoj misaonoj izoÅ”trenosti i perspektivama; a ovog potonjeg može i biti bez onog prvog. Utoliko su srediÅ”nji tradicionalni teorijski problemi u odnosu na film u tekstovima ove knjige osvjetljavani s netradicionalnog kuta, Å”to je otkrivalo problemska polja do tada neistražena, ali je poticalo na pronalaženja interpretativnih rjeÅ”enja koja su ārevidiralaā i klasiÄne probleme.
Ovoj artikulaciji ārevizijeā pristupao sam u samostalnim, opÄeteorijskim raspravama, od kojih su neke pisane uz demonstraciju na konkretnim filmovima, ali neke su pisane i Äisto spekulativno. Drugi dio knjige donosi upravo takve rasprave, i one podrazumijevaju veÄu Äitateljsku discipliniranost i veÄu teorijsku spremu.āMarginalijeā i ove rasprave vezane su bliskim uzajamnim vezama, prve primjenom drugih, a druge razraÄivane na iskustvu prvih. Ovaj dio knjige, utoliko, teži da bude važan onima koje ne zanima samo film veÄ i teorija filma ā teoretiÄarima, ÄitaÄima teorija. Ali bit Äe važan i svima onima koji se sami ne bave teoretiziranjem ali se, govoreÄi o filmu, oslanjaju na āprihvaÄenaā miÅ”ljenja o prirodi filma. Kako se, naime, upravo ta miÅ”ljenja u raspravama reinterpretiraju, ponekad i dovode u sumnju, nužno Äe biti da se uputi i u takva stajaliÅ”ta. Zato, vjerujem, ovi tekstovi mogu poslužiti kao orijentacijska literatura nastavnicima koji predaju o filmu, studentima koji sluÅ”aju o teoriji filma, ali i svima koji po svojoj službi ili sklonosti vole govoriti opÄenito o filmu.
NeÄe ove rasprave biti nezanimljive ni onima koje zaokupljaju opÄi humanistiÄki problemi: problem posebnosti umjetnosti, pitanje intermedijalnosti, odnosa izraza i sadržaja, pitanja izražajnosti, stila, retoriÄkih figura. To su opÄa estetska pitanja, ali i pitanja s kojima se specijalistiÄki zaokupljaju i književni teoretiÄari, teoretiÄari likovnih umjetnosti, komunikolozi, povjesniÄari umjetnosti i drugi. RazmiÅ”ljanja o ovim raspravama nastala su nadahnjivana teorijskim razmiÅ”ljanjima iz drugih humanistiÄkih podruÄja i bilo bi Å”teta kad za njih ne bi imala nikakvu povratnu važnost, kad bi ostala neÄitana jer ih se pogreÅ”no drži odveÄ specijalno vezana uz uže podruÄje filma.
H. T.
U Zagrebu, 1987.
Sadržaj
PredgovorFILMOLOÅ KE MARGINALIJE
1. FIKCIONALNOST, STEREOTIPIJE I ORIGINALNOST
Fikcionalni i nefikcionalni film / Fikcionalnost i fabula / Fantastika i priroda filma (uz film ProviÄenje Alaina Resnaisa) / MoÄ uvjetnog prihvaÄanja filmova / Koji je film ānaivanā / Metažanr i Doktor Divjak / Motivi u filmu / O filmskim serijalima / Serijske karakteristike u Ratu zvijezda / Dvije znaÄajke djeÄjih filmova i njihovih fikcija / Kopiranje i originalitet na filmu (uz film BeÅ”tije Živka NikoliÄa) / O pojmu filmskog autorstva / Klasicizam na filmu (Viscontijev sluÄaj)
2. FILMSKI POSTUPCI
Tipovi pažnje na filmu / Važnost pozadine kadra / Dubinska mizanscena / Pretapanja u Veseloj udovici Ericha von Stroheima / Prikrivena elipsa u Ozuovom filmu / Stilizirani zvukovi udaraca u kung-fu filmovima i Å”pageti-vesternima / Disko-glazba i film / Opisne sekvence u filmu / Opis stanja u igranom filmu / Perspektiva pripovijedanja / In medias res (Pripremite maramice i Posljednji braÄni par u Americi) / Uloga planova (uz Ženu koja plaÄe Jacquesa Doillona) / UvoÄenje kljuÄnih likova u filmu Djevojka za odmor / O filmskoj ulozi i o filmskom liku (uz BuƱuelov Taj mraÄni predmet želje) / Odijevanje likova u filmu (uz film Surova igra Roya Hilla)
3. FILMSKE VRSTE I OBIÄAJI
Å to je to dokumentarni film (uz film Posljednji krici iz savane) / Lažni dokumentarac / Svijet reklame / Pornografski film kao žanr / Erotika na filmu / Kakve su posljedice duljine filma na strukturu filma / Razlika izmeÄu dugog i kratkog crtanog filma (Snjeguljica i sedam patuljaka) / ObiÄaji pri gledanju filma / O uvjetima prikazivanja filma s filmoloÅ”kog stajaliÅ”ta / ZaÅ”to umjetnici ne vole svoje kritiÄare
4. FILM I TELEVIZIJA
Operativna zamjenjivost i kulturalna razliÄitost filma i televizije / Televizija kao obavjeÅ”tajni medij / IntimistiÄke crte televizije
PITANJE āPRIRODEā FILMA
5. ANDRĆ BAZIN I REALIZAM
OntoloÅ”ki argument / Argument izraÄevine / OntoloÅ”ki paradoks / DijalektiÄki argument / āRealizamā kao standard / Realizam kao āautorizamā
6. TEATRALNOST U FILMU
Purizam / Uloga teatralnosti u ranom nijemom filmu / Signali āumjetniÄkogā / Stilizacijska funkcija teatralnosti / ZakljuÄak
7. FILMSKO I NEFILMSKO
(ili, kako je moguÄa intermedijalnost)
1. Problem posebnosti filma / 2. MetodoloÅ”ki pristupi problemu posebno / 3. RazgraniÄenje meÄu medijima / 4. Scenarij kao ānefilmskiā element / 5. Da li je scenarij nužno verbalan / 6. Predodžbe i njihovo izazivanje / 7. Komunikacijsko specifiranje predodžaba / 8. Veze i razilaženja meÄu medijima / 9. Ponovo o scenariju i filmu
8. FILMIÄNOST
(ogled iz filozofije filma)
0. Uvod / 1. PetriÄeve odredbe / 2. TerminoloÅ”ko-klasifikacijski problemi / 3. Filmsko i filmiÄno, implicitne razlike / 4. FilmiÄnost i āizražajnostā / 5. Izraznost i izrazni elementi / 6. Neki āizrazni elementi filmaā / 7. Opreka filmiÄno/filmsko i izraz / 8. Problem specifiÄnosti / 9. Problem āmizankadraā / 10. Bogatstvo izraza i filmiÄnost / 11. Bogatstvo izraza i integriranost / 12. Jedinstvo u raznovrsnosti i estetiÄnost / 13. Tematizacija izraza, estetiÄnost i sinematiÄnost / 14. Integracija tematiziranog izraza: izražajnost, stil / 15. OgraniÄenje stilske teze o sinematiÄnosti / Dodatak A: āOntoloÅ”ka autentiÄnostā / Dodatak B: āKinestezijaā / Dodatak C: Sinestezija
PITANJE STILA
9. ELIPSA KAO STILISTIÄKA FIGURA
(na primjeru Murnauovog Posljednjeg Äovjeka)
Pojam elipse / Å to pojam elipse podrazumijeva? / Å to znaÄi biti āstilistiÄkom figuromā? / Elipsa kao stlistiÄka figura / Opis kadra u kojem se elipsa javlja u Posljednjem Äovjeku / Zamjedbene znaÄajke kadra / Kontekstualne odrednice kadra / Elipsa kao izostavljanje sastojaka radnje / UÄinak elipse (njeno āznaÄenjeā) / Svjetonazorna funkcija stilistiÄkih postupaka / KonaÄne primjedbe
10. TIPOVI ANIMACIJE
Uvod: animirani i neanimirani film / Puna animacija i simboliÄka animacija / Tipovi nekontinualne animacije / SimboliÄke posljedice nekontinualnosti / SimboliÄki primitivizam / Kolažna animacija / Animacija pokreta i transformacijska animacija
11. NARATIVNI STILOVI NA FILMU: PRIMITIVNI, KLASIÄNI I MODERNISTIÄKI
Uvod / Primitivni stil / KlasiÄni stil / Pojava modernistiÄke alternative / Razvijeni klasiÄni stil / ModernistiÄki stil / Prilike s globalnim stilovima u nas
Bibliografija
Napomena o tekstovima
Impresum