Razumijevanje filma : ogledi iz teorije filma | Hrvoje Turković

PREDGOVOR

 

Iako teoretičar na to najčeŔće posebno ne pomisli, izvorno polaziÅ”te teorije jesu pojedinačni filmovi i konkretni doživljaji. Filmovi i njihovo doživljavanje jest ono Å”to zadaje probleme za razmiÅ”ljanje, njih želimo sebi rastumačiti, razumjeti način na koji ā€œfunkcionirajuā€. Kao Å”to dijete neodoljivo želi rastaviti igračku kako bi saznalo kako je sastavljena, i teoretičar želi razlučiti svoje dojmove i analizirati filmove Å”to ih gleda i doživljava kako bi razumio Å”to to u filmu uvjetuje neki određeni dojam.

Ali, filmovi nisu samo izvornim polaziÅ”tem teorije ā€“ oni ostaju stalnim iskuÅ”enjem, testom uspjelosti svake teorije, svakog filmoloÅ”kog razumjevalačkog pothvata. Koliko god bile sugestivne, velikog asocijativnog zamaha i obuhvata, teorije, koje, čitajući ih, ne znamo kako primijeniti na pojedinačan film, na pojedinačne aspekte određenih filmova, opravdano moraju izazvati podozrenje. Dojam teoretičara da bi svoju generalnu teoriju u svakome trenutku lako mogao primijeniti na pojedinačan film najčeŔće je privid. Potrebno je da to on dovoljno često doista i čini, da dovoljno često svoju teoriju primjenjuje na određene filmove jer tek tako može valjano provjeravati koja je djelotvornost i djelatna valjanost njegove teorije. Primjena teorije, pa i primijenjena teorija, nije manjevrijedan, popratan izdanak ā€œpravogā€ teorijskog rada, već je polje na kojem bi se svaka teorija morala sustavno iskuÅ”avati.

 

* * *

Primjena teorije nije tek opća norma teorijskog rada. Ona može teoretičaru biti neizmjernim užitkom, izvorom spoznaja, otkrića novih mogućnosti teorijskog pristupa o kakvima nije ni sanjao dok je tek spekulativno raŔčinjavao tradicionalno sporne teorijske probleme.

Prvi dio ove knjige, obuhvaćen naslovom ā€œFilmoloÅ”ke marginalijeā€, čine upravo brojni mali tekstovi u kojima sam sustavno pisao o najraznovrsnijim aspektima i mogućim odnosima prema filmu, potaknut filmovima s kino-repertoara, ili potaknut općim poletom takva teorijsko-primjenjivačkog pristupa. Poticaj za to bio je dvostran. U prvome redu na pisanje ovih tekstova potakao me je, urednički i prijateljski, Petar Krelja tražeći da takav tip teorijskih tekstova redovno piÅ”em za radio-emisiju ā€œU prvom planu: Danas filmā€ koju on godinama uređuje. Da nije bilo te mogućnosti, ne bi bilo ni takvih tekstova. Drugi poticaj dolazio je iz osobite predavačke situacije u kojoj sam se nalazio: predajem teoriju montaže na Akademiji dramske umjetnosti (prije: Akademija za kazaliÅ”te, film i televiziju), dakle montažerima, snimateljima i režiserima, ljudima koji se pripremaju da rade film i koji svaki teorijski iskaz odmjeravaju prema radnim problemima s kojima se susreću. To obavezuje predavača da teorijska razmatranja nastoji učiniti dovoljno djelatno posljedičnim, važnim za djelatne probleme u izradi filma, da bude dovoljno ā€œkonkretanā€, a to opet povratno na osobit način osvjetljava i samu teoriju. Da sam slijedio tek poticaje Å”to su mi dolazili iz drugih teorija, teÅ”ko da bih ikada ozbiljniju pažnju posvetio, na primjer, ā€œprikrivenoj elipsiā€, ā€œulozi odijevanja na filmuā€, ā€œnačinima izgradnje očekivanja gledalaca na početku filmaā€, ā€œserijalnim značajkama filmovaā€, ā€œdistribuciji pažnje u kadruā€ i mnogo čemu drugome na Å”to sam bio potaknut u povodu nekog određenog filma s repertoara a pod općim dojmom da to Å”to kažem mora biti od neposredne važnosti u radu s filmom. Otkrivao sam tako mnoge moguće važne predmete filmoloÅ”kog izučavanja, predmete slabo ili nikako dodirivane u tradiciji razmiÅ”ljanja, a otkrivao sam i tumačenja koja u drugačijim prilikama ne bih pronalazio.

Nadam se da će i čitalac ovih filmoloÅ”kih ā€œmarginalijaā€ osjetiti barem dio spoznajnog užitka koji sam imao otkrivajući teme i tumačenja. A vjerujem da će mnogi od onih koje zanima kako funkcionira film ā€“ filmofili, nastavnici koji predaju o filmu, đaci i studenti koji uče o filmu, i, najzad, profesionalni filmaÅ”i, filmski kritičari i teoretičari ā€“ naći mnogo Å”toÅ”ta od interesa i od koristi u ovim razmatranjima. Pisani i za one kojima film nije struka, ovi tekstovi, vjerujem, dovoljno su pristupačni da najraznovrsnije opremljeni čitači uzmognu pratiti izlaganje.

 

* * *

Ima jedna važna ā€“ pa ma koliko bila trivijalna ā€“ ā€œcakaā€: da bi se teoriju primijenilo, valja je ponajprije imati. Nema, naime, osjetljivosti za probleme ako se prethodno o njima nije već razmiÅ”ljalo. TeÅ”ko da će čovjek u filmu uočiti iÅ”ta teorijski važno ako se već prethodno nije uvježbao uočavati i rjeÅ”avati probleme u tradiciji teorijskog razmiÅ”ljanja.

Tako je i bilo s ovim malim tekstovima u kojima su se razmatrali pojedini aspekti konkretnih filmova ā€“ ti su tekstovi mogli nastati tek zahvaljujući tome Å”to sam već razmiÅ”ljao o filmu, o problemima koje je nametnula teorijska tradicija i s uvježbanoŔću koju razmiÅ”ljanje donosi.

Međutim, odnos prema tradiciji bio je osobit: ā€œrevizionističkiā€. Zaokupljajući se tradicionalno srediÅ”njim problemom teorije ā€“ pitanjem ā€œprirode filmaā€ (npr. Pitanjem ā€œÄistoćeā€, ā€œspecifičnostiā€ filma, pitanjima ā€œrealističnostiā€, ā€œstranih elemenataā€, ā€œstilskih figuraā€) činio sam to s iskustvom modernog teorijskog razmiÅ”ljanja ne samo s područja filma, već i s područja humanističkih znanosti i suvremenih znanosti uopće. NaglaÅ”avam da je u pitanju iskustvo suvremenog razmiÅ”ljanja, jer, nadam se, u tekstovima se neće razabirati tragovi često glomazne i nepregledne terminologije suvremenog razmiÅ”ljanja, njenog tzv. ā€œteorijskog aparataā€. Jer, korist od suvremene teorije nije u njenoj terminoloÅ”koj inovativnosti već u njenoj misaonoj izoÅ”trenosti i perspektivama; a ovog potonjeg može i biti bez onog prvog. Utoliko su srediÅ”nji tradicionalni teorijski problemi u odnosu na film u tekstovima ove knjige osvjetljavani s netradicionalnog kuta, Å”to je otkrivalo problemska polja do tada neistražena, ali je poticalo na pronalaženja interpretativnih rjeÅ”enja koja su ā€œrevidiralaā€ i klasične probleme.

Ovoj artikulaciji ā€œrevizijeā€ pristupao sam u samostalnim, općeteorijskim raspravama, od kojih su neke pisane uz demonstraciju na konkretnim filmovima, ali neke su pisane i čisto spekulativno. Drugi dio knjige donosi upravo takve rasprave, i one podrazumijevaju veću čitateljsku discipliniranost i veću teorijsku spremu.ā€Marginalijeā€ i ove rasprave vezane su bliskim uzajamnim vezama, prve primjenom drugih, a druge razrađivane na iskustvu prvih. Ovaj dio knjige, utoliko, teži da bude važan onima koje ne zanima samo film već i teorija filma ā€“ teoretičarima, čitačima teorija. Ali bit će važan i svima onima koji se sami ne bave teoretiziranjem ali se, govoreći o filmu, oslanjaju na ā€œprihvaćenaā€ miÅ”ljenja o prirodi filma. Kako se, naime, upravo ta miÅ”ljenja u raspravama reinterpretiraju, ponekad i dovode u sumnju, nužno će biti da se uputi i u takva stajaliÅ”ta. Zato, vjerujem, ovi tekstovi mogu poslužiti kao orijentacijska literatura nastavnicima koji predaju o filmu, studentima koji sluÅ”aju o teoriji filma, ali i svima koji po svojoj službi ili sklonosti vole govoriti općenito o filmu.

Neće ove rasprave biti nezanimljive ni onima koje zaokupljaju opći humanistički problemi: problem posebnosti umjetnosti, pitanje intermedijalnosti, odnosa izraza i sadržaja, pitanja izražajnosti, stila, retoričkih figura. To su opća estetska pitanja, ali i pitanja s kojima se specijalistički zaokupljaju i književni teoretičari, teoretičari likovnih umjetnosti, komunikolozi, povjesničari umjetnosti i drugi. RazmiÅ”ljanja o ovim raspravama nastala su nadahnjivana teorijskim razmiÅ”ljanjima iz drugih humanističkih područja i bilo bi Å”teta kad za njih ne bi imala nikakvu povratnu važnost, kad bi ostala nečitana jer ih se pogreÅ”no drži odveć specijalno vezana uz uže područje filma.

H. T.
U Zagrebu, 1987.

X

Sadržaj

Predgovor


FILMOLOÅ KE MARGINALIJE
1. FIKCIONALNOST, STEREOTIPIJE I ORIGINALNOST
Fikcionalni i nefikcionalni film / Fikcionalnost i fabula / Fantastika i priroda filma (uz film Proviđenje Alaina Resnaisa) / Moć uvjetnog prihvaćanja filmova / Koji je film ā€œnaivanā€ / Metažanr i Doktor Divjak / Motivi u filmu / O filmskim serijalima / Serijske karakteristike u Ratu zvijezda / Dvije značajke dječjih filmova i njihovih fikcija / Kopiranje i originalitet na filmu (uz film BeÅ”tije Živka Nikolića) / O pojmu filmskog autorstva / Klasicizam na filmu (Viscontijev slučaj)

2. FILMSKI POSTUPCI
Tipovi pažnje na filmu / Važnost pozadine kadra / Dubinska mizanscena / Pretapanja u Veseloj udovici Ericha von Stroheima / Prikrivena elipsa u Ozuovom filmu / Stilizirani zvukovi udaraca u kung-fu filmovima i Å”pageti-vesternima / Disko-glazba i film / Opisne sekvence u filmu / Opis stanja u igranom filmu / Perspektiva pripovijedanja / In medias res (Pripremite maramice i Posljednji bračni par u Americi) / Uloga planova (uz Ženu koja plače Jacquesa Doillona) / Uvođenje ključnih likova u filmu Djevojka za odmor / O filmskoj ulozi i o filmskom liku (uz BuƱuelov Taj mračni predmet želje) / Odijevanje likova u filmu (uz film Surova igra Roya Hilla)

3. FILMSKE VRSTE I OBIČAJI
Å to je to dokumentarni film (uz film Posljednji krici iz savane) / Lažni dokumentarac / Svijet reklame / Pornografski film kao žanr / Erotika na filmu / Kakve su posljedice duljine filma na strukturu filma / Razlika između dugog i kratkog crtanog filma (Snjeguljica i sedam patuljaka) / Običaji pri gledanju filma / O uvjetima prikazivanja filma s filmoloÅ”kog stajaliÅ”ta / ZaÅ”to umjetnici ne vole svoje kritičare

4. FILM I TELEVIZIJA
Operativna zamjenjivost i kulturalna različitost filma i televizije / Televizija kao obavjeŔtajni medij / Intimističke crte televizije



PITANJE ā€œPRIRODEā€ FILMA
5. ANDRƉ BAZIN I REALIZAM
OntoloÅ”ki argument / Argument izrađevine / OntoloÅ”ki paradoks / Dijalektički argument / ā€œRealizamā€ kao standard / Realizam kao ā€œautorizamā€

6. TEATRALNOST U FILMU
Purizam / Uloga teatralnosti u ranom nijemom filmu / Signali ā€œumjetničkogā€ / Stilizacijska funkcija teatralnosti / Zaključak

7. FILMSKO I NEFILMSKO
(ili, kako je moguća intermedijalnost)
1. Problem posebnosti filma / 2. MetodoloÅ”ki pristupi problemu posebno / 3. Razgraničenje među medijima / 4. Scenarij kao ā€œnefilmskiā€ element / 5. Da li je scenarij nužno verbalan / 6. Predodžbe i njihovo izazivanje / 7. Komunikacijsko specifiranje predodžaba / 8. Veze i razilaženja među medijima / 9. Ponovo o scenariju i filmu

8. FILMIČNOST
(ogled iz filozofije filma)
0. Uvod / 1. Petrićeve odredbe / 2. TerminoloÅ”ko-klasifikacijski problemi / 3. Filmsko i filmično, implicitne razlike / 4. Filmičnost i ā€œizražajnostā€ / 5. Izraznost i izrazni elementi / 6. Neki ā€œizrazni elementi filmaā€ / 7. Opreka filmično/filmsko i izraz / 8. Problem specifičnosti / 9. Problem ā€œmizankadraā€ / 10. Bogatstvo izraza i filmičnost / 11. Bogatstvo izraza i integriranost / 12. Jedinstvo u raznovrsnosti i estetičnost / 13. Tematizacija izraza, estetičnost i sinematičnost / 14. Integracija tematiziranog izraza: izražajnost, stil / 15. Ograničenje stilske teze o sinematičnosti / Dodatak A: ā€œOntoloÅ”ka autentičnostā€ / Dodatak B: ā€œKinestezijaā€ / Dodatak C: Sinestezija



PITANJE STILA
9. ELIPSA KAO STILISTIČKA FIGURA
(na primjeru Murnauovog Posljednjeg čovjeka)
Pojam elipse / Å to pojam elipse podrazumijeva? / Å to znači biti ā€œstilističkom figuromā€? / Elipsa kao stlistička figura / Opis kadra u kojem se elipsa javlja u Posljednjem čovjeku / Zamjedbene značajke kadra / Kontekstualne odrednice kadra / Elipsa kao izostavljanje sastojaka radnje / Učinak elipse (njeno ā€œznačenjeā€) / Svjetonazorna funkcija stilističkih postupaka / Konačne primjedbe

10. TIPOVI ANIMACIJE
Uvod: animirani i neanimirani film / Puna animacija i simbolička animacija / Tipovi nekontinualne animacije / Simboličke posljedice nekontinualnosti / Simbolički primitivizam / Kolažna animacija / Animacija pokreta i transformacijska animacija

11. NARATIVNI STILOVI NA FILMU: PRIMITIVNI, KLASIČNI I MODERNISTIČKI
Uvod / Primitivni stil / Klasični stil / Pojava modernističke alternative / Razvijeni klasični stil / Modernistički stil / Prilike s globalnim stilovima u nas



Bibliografija
Napomena o tekstovima


Impresum