Praksa laži : plagijati, kopije, video-recorderi: zlatna djeca ponavljanja | Branko Maleš

* * *

 

djevojčice, kupite 16 kg kondoma, zaključajte ih
u svoja kemijska srca, jer sve će poskupiti
i poletjeti bogu!
obucite pažljivo moju kobaltnu glavu,
glavu mog kobaltnog infantilnog anđela
koji mene uvijek prati dok šetam svijetom
i nudim crnačkim diktatorima da napišem roman
o proljeću koje se budi u afričkom predgrađu;
neka me pojedu, ako ne spasim njihovu literaturu!
koga je, uostalom, od jugoslavena, pojeo neki crnac?
ne sjećam se, djevojčice, ali moj avion je tvoj avion:
tako svatko ima ponešto, a ti si, pohvali se u
kancelariji, prošla kao mali bog kojega često
spominjem

rastu, rastu žarulje u sobi blizankinja, liker i
volfram oblače dokoljenke, ljeto se žuri da te
poljubi, a onda ću te ja!
oštar pedalj mog benzinskog voća diže glavu,
obuci me, zima divlja bez tvojih usta, premda na
tranzistoru svira popodnevno srce pustinje, deve se
tope kao sladoled, arapi odlaze u zemlju!

bit će nafte, kažem ti, samo treba poletjeti,
popit ću tvoju kolonjsku vodu, a onda ćeš se
ponovno roditi negdje u africi!
sva zlatna od mene, kupit ćeš prvu pušku i
dva slona za zimsko kiseljenje!