Almanah Navala Ravikanta : o obilju i sreći | Eric Jorgenson

ODLUČITE SE RAZVIJATI

Ne vjerujem u specifične ciljeve. Scott Adams poznat je po izja­vi: „Postavljajte sustave, ne ciljeve.” Koristite se svojom moći prosudbe da utvrdite u kakvim uvjetima možete rasti i razvijati se, a onda oko sebe stvorite okolinu koja vam statistički omogu­ćava uspjeh.

Trenutna okolina programira mozak, ali lukav mozak može odabrati u kojem će se idućem okolišu zateći.

Neću postati najuspješnija osoba na svijetu niti to želim. Samo želim biti najuspješnija verzija sebe a da pritom radim što ma­nje. Želim živjeti na takav način da od 1000 verzija mojeg života Naval u 999 bude uspješan. Nije milijarder, ali u svakom od njih mu dobro ide. Možda nije u svakom aspektu prokljuvio život, no uspostavio je takav sustav da su neuspjesi za njega rijetkost. [4]

Sjećate se da sam počeo kao siromašno indijsko dijete? Ako ja mogu uspjeti, svatko može. Naravno, imao sam sve udove, svoje mentalne sposobnosti i bio sam obrazovan. Postoje neki predu­vjeti koji se ne mogu zaobići. Međutim, ako čitate ovu knjigu, to vjerojatno znači da imate sve preduvjete za uspjeh – funkcional­no tijelo i um. [78]

Ako nešto želite učiniti kasnije, učinite to sada. „Kasnije” ne postoji.

Kako stječete nova znanja?

Uglavnom se zadržavam na osnovama. Čak i kad učim teme iz fizike ili znanosti, držim se osnova. Nove koncepte čitam za zabavu. Vjerojatnije je da ću se baviti aritmetikom nego infi­nitezimalnim računom. Neću nikad biti velik fizičar. Možda u drugom životu ili će možda moja djeca to postati, ali za mene je prekasno. Moram se držati onoga što volim.

Znanost je za mene proučavanje istine. To je jedina istinska disciplina jer donosi provjerljiva predviđanja. Primijenjena znanost postaje tehnologija, a tehnologija je ono što nas odvaja od životinja i omogućava nam stvari poput mobitela, kuća, auto­mobila, grijanja i struje.

Znanost je za mene proučavanje istine, a matematika je jezik znanosti i prirode.

Nisam vjernik, ali duhovan sam. Za mene je proučavanje zako­na svemira najduhovnija aktivnost. Isti ushit koji netko postiže posjetom Meki ili Medini i klanjanjem Proroku ja otkrivam u osjećaju strahopoštovanja i vlastite skromnosti kad proučavam znanost. Za mene tome nema ravna, i radije bih se zadržao na osnovama. U tome je ljepota čitanja. [4]

Slažete li se s idejom „ako čitate ono što svi čitaju, mislit ćete kako svi misle”?

Mislim da je gotovo sve što ljudi ovih dana čitaju osmišljeno za stjecanje društvenog odobravanja. [4]

Znam ljude koji su pročitali stotinu recikliranih knjiga o evolu­ciji, a nikad nisu čitali Darwina. Pogledajte samo koliko makroekonomista postoji. Mislim da je većina njih pročitala gomilu ekonomskih radova, a nikad nisu čitali Adama Smitha.

Na neki način to radite radi društvenog odobravanja. Činite to kako biste se uklopili u društvo drugih majmuna. Pokušavate se uklopiti u stado. Tako nećete napredovati u životu. Prave nagra­de nalaze se izvan stada.

Društveno se odobravanje može pronaći unutar stada. Ako že­lite društveno odobravanje, svakako čitajte ono što stado čita.

Trebate određenu dozu bunta da biste rekli: „Ne. Ja ću raditi po svojem. Neovisno o društvenim posljedicama, ja ću učiti ono što mi se čini zanimljivim.”

Mislite li da se tu djelomično radi o izbjegavanju rizika? Kad se odvojite od stada, ne možete znati koračate li prema pozi­tivnom ili negativnom ishodu.

Apsolutno. Mislim da su zato najpametniji i najuspješniji ljudi koje poznajem počeli kao gubitnici. Ako sebe doživljavate kao gubitnika, kao nekoga koga je društvo odbacilo i onoga tko nema ulogu u normalnom društvu, posvetit ćete se svojim interesima, i mnogo je vjerojatnije da ćete pronaći put ka pobjedi. Možete početi riječima: „Nikad neću biti popularan. Nikad neću biti prihvaćen. Već sam gubitnik. Neću dobiti ono što ostali klinci imaju. Moram prihvatiti da sam to što jesam.”

Ako se želite bolje osjećati, a nemate samodiscipline, ažurirajte vlastitu sliku o sebi.

Svakoga nešto motivira. Pitanje je samo što. Čak i ljudi za koje tvrdimo da su nemotivirani iznenada postaju jako motivirani kad igraju videoigre. Mislim da je motivacija relativna; samo morate pronaći što vas zanima. [1]

Krv, znoj i suze; suočavanje s bezdanom. Sve je to dio brzog puta do uspjeha.

Kad biste svojoj djeci mogli u nasljeđe ostaviti jedan ili dva principa, koji bi to bili?

Broj jedan: čitajte. Čitajte sve što možete. I to ne samo ono za što vam društvo govori da je dobro, pa ni samo knjige koje ja prepo­ručujem. Čitanje je samo sebi svrha. Razvijte ljubav prema nje­mu. Čak i ako morate čitati ljubavne romane ili jeftine knjige u mekom uvezu ili stripove. Ništa nije smeće. Čitajte sve što želite. S vremenom ćete sami doći do onoga što trebate i želite čitati.

Matematičke vještine i moć uvjeravanja povezane su s čitanjem. Obje vještine mogu vam pomoći u stvarnom svijetu.

Vještina uvjeravanja je važna jer mnogo toga možeš postići ako znaš utjecati na druge ljude. Mislim da je to stvarna vještina. To znači da se može naučiti i da to nije pretjerano teško.

Matematika pomaže u svim kompleksnim i složenim životnim situacijama. Ako želite zaraditi, ako se želite baviti znanošću, ako želite razumjeti teoriju igara, politiku, ekonomiju, investi­ranje ili informatiku, sve to u svojoj osnovi ima matematiku. Ona je temeljni jezik prirode.

Priroda se izražava kroz matematiku. Putem matematike po­kušavamo dokučiti jezik prirode, i tek smo zagrebli površinu. Dobra stvar je da ne morate znati mnogo matematike. Morate razumjeti osnove statistike, aritmetike i tako dalje. Zakone sta­tistike i vjerojatnosti trebate znati od glave do pete. [8]