Almanah Navala Ravikanta : o obilju i sreći | Eric Jorgenson

SKUPLJAJTE MENTALNE MODELE

Tijekom donošenja odluka mozak je stroj za predviđanje na te­melju sjećanja.

Jedan loš način da predviđate budućnost na temelju sjećanja je zaključiti ,,X se dogodilo u prošlosti, što znači da će se X dogo­diti i u budućnosti.” Ta se logika previše temelji na specifičnim okolnostima. Ono što vam treba su principi. Trebate mentalne modele.

Najbolji mentalni modeli koje sam pronašao su proizvod evo­lucije, teorije igara i razmišljanja Charlieja Mungera. Charlie Munger partner je Warrena Buffeta. Odličan investitor. Osmi­slio je mnogo/gomilu/mnoštvo sjajnih mentalnih modela. Pisac i trgovac Nassim Taleb također ima mnogo sjajnih mentalnih modela. Benjamin Franklin imao je dobre mentalne modele. Svoj sam um u osnovi ispunio mentalnim modelima. [4]

Koristim se svojim i tuđim objavama na Twitteru kao maksi­mama koje mi pomažu da komprimiram sve što sam naučio i kasnije se toga sjetim. Moždani je prostor ograničen – imamo ograničen broj neurona – pa takve modele možete smatrati pu­tokazima, adresama ili mnemotehničkim metodama koje će vam pomoći da se sjetite duboko usvojenih principa s kojima imate iskustva.

Ako nemate takvo iskustvo, onda će vam ovo izgledati kao zbir­ka citata. Zanimljivi su, mogu vas nadahnuti na tren, možda od njih izradite zgodan plakat. No prije ili kasnije ćete ih zaboraviti i krenuti dalje. Mentalni su modeli tek sažet način da se prisje­tite vlastitog znanja. [78]

EVOLUCIJA

Mislim da se suvremeno društvo uvelike može objasniti evolu­cijom. Jedna od teorija je da civilizacija postoji kako bi odredila tko se smije razmnožavati. Ako situaciju promotrimo iz čiste perspektive seksualnog odabira, sperme ima u izobilju, a jajaš­ca su rijetka. Znači, imamo problem raspodjele.

Korijen cjelokupnog djelovanja čovječanstva je pokušaj rješava­nja tog problema.

Evolucija, termodinamika, teorija informacija i računska teori­ja složenosti mogu se upotrijebiti za objašnjavanje i predviđanje mnogih aspekata života. [11]

INVERZIJA

Ne vjerujem da imam sposobnost predviđanja koje će rješenje biti uspješno. Umjesto toga, pokušavam eliminirati sva rješenja koja sigurno neće upaliti. Mislim da se uspjeh postiže izbjega­vanjem grešaka. Nisu toliko važne ispravne prosudbe. Važnije je izbjeći neispravne prosudbe. [4]

TEORIJA RAČUNSKE SLOŽENOSTI

Polovicom devedesetih godina dvadesetog stoljeća zaista sam se zanimao za teoriju računske složenosti. Što sam se više njome bavio, to sam bolje shvaćao ograničenja naše sposobnosti pred­viđanja. Teorija složenosti pokazala se veoma korisnom. Pomo­gla mi je da osmislim sustav koji djeluje unatoč našem nezna­nju. Vjerujem da u svojoj srži svi živimo u neznanju te smo jako, jako loši u predviđanju budućnosti. [4]

EKONOMIJA

Mikroekonomija i teorija igara ključ su svega. Mislim da nitko ne može biti uspješan poslovni čovjek, pa čak niti snaći se u ve­ćem dijelu našeg kapitalističkog društva, a da ne razumije jako dobro odnos ponude i potražnje, radne snage i kapitala, teorije igara i slične pojmove. [4]

Zanemarite žamor. Tržište će odlučiti.

PROBLEM VLASNIK – ZASTUPNIK

Za mene, problem vlasnika i zastupnika (eng. Principal-agent problem) predstavlja osnovni problem mikroekonomije. Ako ne razumijete taj problem, nećete se znati snaći u poslovnom svije­tu. To je važno ako želite izgraditi uspješnu tvrtku ili biti uspješ­ni u poslovanju. Koncept je vrlo jednostavan. I Julije Cezar je rekao: „Ako želiš da se obavi, idi i obavi sam. Ako ne želiš, pošalji nekoga.” Time je mislio: ako želite da se nešto odradi na pravi način, morate to napraviti sami. Kad ste vi vlasnik, bit će vam stalo do posla i dobro ćete ga odraditi. Ako ste nečiji zastupnik ili zaposlenik te posao obavljate u nečije ime, možete si priuštiti da ne odradite dobar posao. Ne mora vam biti stalo. Optimizirate za svoju korist, a ne za vlasnikovu imovinu.

Što je kompanija manja, to će se više svi uključeni osjećati kao vlasnici. Što se manje osjećaš kao zastupnik, to ćeš bolje odradi­ti posao. Što izravnije možete nečiju naknadu povezati s točnom vrijednošću koju stvarate, to ga više pretvarate u vlasnika, a ma­nje u zastupnika. [12]

Mislim da svi to razumijemo. Vlasništvo nas sve privlači i s tom se idejom lako povezujemo, ali nam mediji i moderno društvo pokušavaju isprati mozak idejom da nas netko treba zastupati, da su zastupnici važni i da imaju posebna znanja. [12]

SLOŽENE KAMATE

Složene kamate su pojam koji bi većina vas trebala znati iz finan­cijskog konteksta. Ako ne znate, otvorite udžbenik iz mikroeko­nomije. Isplati se pročitati takav udžbenik od korica do korica.

Jedan primjer složenih kamata – recimo da godišnje zarađujete 10 % svojeg ulaganja od jednog dolara. Prve godine zarađujete 10 % i na računu ćete imati dolar i deset centa. Na kraju iduće go­dine imate dolar i 21 cent, iduće godine dolar i trideset tri centa i tako dalje. Zarada se neprestano povećava. Uz složenu kamatu od 30 % godišnje za 30 godina nećete svoje ulaganje umnožiti deset ili dvadeset puta, nego nekoliko tisuća puta. [10]

U intelektualnoj domeni složene su kamate apsolutni zakon. Usluga sa stotinom korisnika čiji broj svaki mjesec raste slože­nom kamatom od 20 % može jako brzo doseći milijune korisni­ka. Katkad su čak i vlasnici takvih kompanija iznenađeni tako brzim skaliranjem njihovog poduzeća. [10]

OSNOVNA MATEMATIKA

Mislim da je matematika zaista podcijenjena. Ako želite zarađi­vati, ako želite zarađeni novac ulagati, morate izvrsno razumjeti osnove matematike. Ne morate znati geometriju, trigonometri­ju, infinitezimalni račun ili zaista komplicirana polja ako su vam interesi samo poslovni. Ali trebat će vam aritmetika, vjerojatnost i statistika. Ta su područja izrazito važna. Otvorite udžbenik os­nova matematike i potrudite se zaista ovladati množenjem, dije­ljenjem, složenim operacijama, vjerojatnošću i statistikom.

CRNI LABUDOVI

Postoji nova grana statistike vjerojatnosti usmjerena na tako­zvane repne događaje. „Crni labudovi” takve su ekstremne mo­gućnosti. Još jednom moram vas uputiti na Nassima Taleba, kojeg smatram jednim od najvećih filozofa i znanstvenika našeg doba. Njegovi su radovi na tom području zaista revolucionarni.

INFINITEZIMALNI RAČUN

Infinitezimalni je račun korisno znati kako biste razumjeli stopu promjena i prirodne zakone. No još je važnije razumjeti principe infinitezimalnog računa – kad mjerite promjene u ma­lim odvojenim ili malim povezanim događajima. Nije važno da znate riješiti integralne jednadžbe ili derivacije ako vas netko probudi usred noći, jer vam to neće trebati u poslovnom svijetu.

PRINCIP OBORIVOSTI

Princip koji rijetki razumiju, a koji je zapravo najvažniji za sve koji tvrde da je „znanost” na njihovoj strani, princip je oborivosti. Ako neka tvrdnja ne može proizvesti oboriva predviđanja, nije znanstvena. Kako biste vjerovali da je nešto istinito, mora se moći koristiti za predviđanje, i mora biti oborivo. [11]

Mislim da je makroekonomija, zato što ne generira oboriva predviđanja (što je važno obilježje znanosti), otišla u krivom smjeru. Kad proučavate ekonomiju, nikad nemate protuprimjer. Nikad ne možete uzeti primjer američke ekonomije i provesti dva ra­zličita eksperimenta u isto vrijeme. [4]

AKO SE NE MOŽETE ODLUČITI, ODGOVOR JE NE

Ako je preda mnom teška odluka, poput:

→ Trebam li se udati za ovu osobu?
→ Trebam li prihvatiti ovaj posao?
→ Trebam li kupiti ovu kuću?
→ Trebam li se preseliti u grad?
→ Trebam li se upustiti u poslovne odnose s ovom osobom?

Ako se ne možete odlučiti, odgovor je ne. Razlog tomu je to što je moderno društvo prepuno opcija. Postoje tone i tone opcija. Ži­vimo na planetu s osam milijardi stanovnika, a putem interneta povezani smo sa svima. Dostupne su vam stotine tisuća karije­ra. Toliko je izbora!

Biološki smo ustrojeni tako da ne možemo pojmiti koliko izbora imamo. Povijesno gledano, razvijali smo se u plemenima od oko 150 pojedinaca. Kad upoznamo nekoga u takvoj situaciji, ta bi nam osoba mogla biti jedina opcija za partnera.

Kad donesete neku odluku, time ste se dugoročno obvezali. Za pokretanje kompanije možda će vam trebati deset godina. Nova veza mogla bi trajati pet ili više godina. Ako se preselite u neki grad, vjerojatno tamo ostajete idućih deset ili dvadeset godina. To su vrlo, vrlo dalekosežne odluke. Zato je vrlo, vrlo važno reći da samo kad smo prilično sigurni. Nikad nećete biti apsolutno sigurni, ali možete biti vrlo sigurni.

Ako se zateknete da radite tablicu s razlozima za i protiv neke odluke, zašto bi mogla biti dobra ili loša za vas… zaboravite. Ako se ne možete odlučiti, odgovor je ne. [10]

TRČITE UZBRDO

Ovo je jednostavna heuristička metoda: ako ne možete donijeti neku tešku odluku, odaberite onu koja je kratkoročno bolnija.

Ako imate dvije opcije, a relativno su slične, odaberite put koji je kratkoročno teži i bolniji.

U takvim se slučajevima događa da jedan od putova zahtijeva kratkoročnu bol. Drugi pak samo odgađa bol. Vaš mozak zapra­vo pokušava izbjeći sukobe i odgoditi kratkoročnu bol.

Po definiciji, ako se obje opcije čine sličnima, a jedna zahtijeva kratkoročnu bol, ona će vas nagraditi dugoročnim profitom. A uzmemo li u obzir zakon složenih kamata, dugoročni profit je onaj kojem trebamo stremiti.

Vaš mozak previše vrijednosti polaže na kratkoročnu sreću, a pokušava izbjeći kratkoročnu bol.

Zato morate stvoriti protutežu toj tendenciji (a to je vrlo moćna podsvjesna sklonost) tako da svjesno odabirete bol. Kao što zna­te, većina nagrada u životu proizlazi iz kratkoročne patnje koja vodi dugoročnom profitu.

Meni vježbanje nije zabavno: trpim kratkoročnu patnju. Osje­ćam bol. Međutim, dugoročno to će mi koristiti; razvit će mi mi­šiće i popraviti zdravlje.

Kad čitam neku knjigu koja me zbunjuje, to je baš kao kad me mišići zabole tijekom vježbanja; samo je ovaj put mozak taj koji je umoran i iscrpljen. Dugoročno postajem pametniji jer usva­jam nove koncepte koji su na granici ili na rubu mojeg poimanja.

Stoga, općenito valja težiti aktivnostima koje uzrokuju kratko­ročnu bol, ali nude dugoročne nagrade.

Koji je najučinkovitiji način za stvaranje novih mentalnih modela?

Mnogo čitajte, samo čitajte. [2]

Čitanje knjiga o znanosti, matematici ili filozofiji barem sat vremena dnevno vjerojatno će vas smjestiti u sferu visokouspješnih ljudi unutar sedam godina.