Sadržaj
PRIJE METKAza sve one lijepe dane koje smo propustili
pitao sam brku
vlak tutnji pa uspori
brojalica kaže
rekla mi je prije polaska
pričao je jednom spiker
u džepu nosim papir
shvatio sam da imam pristojnu prednost
što ako se sutra probudim i shvatim da sam mrtav?
hodam po zgarištu nekog sela
gledam humku perunike
kad koljači
noć je u selu zabundana strahom
znaš ono
blizu su
opet se profesor iz susjedne spavaonice
kad skonča kurbin pir
glava
igrajmo se rata
prije devetnaest godina
čovjek odmetnut od mene
prošlog su tjedna
polje, jara, omara, vrućina
lijepo ti stoji vjenčanica
preko polja
kad padnem
miran kao riba
sjećanja na njih griju nam nadu
ti si sve one žene
kiša je izdubila stolicu u glini
ako ih danas sve pobijemo
u dnu pod korijenjem
poklonili su mi knjigu
vratila se mrtva straža
limena stolica na zgarištu
zavukli smo se u šumu kako bismo predahnuli
jako me smeta
POSLIJE METKA
nisam se borio za zemlju koju ne volim,
već ne volim zemlju za koju sam se borio
kad je braco stigao u ceradi
usnuo sam u dubokoj šumi
baš bih mogao napisati pjesmu o san cristobalu
pitaš gdje su mi misli
kako je glupo
razbijen okvir
jednom su me, na prijevaru
jutros
prije nego se dogodilo
dobar dan
gledam i ne vidim
ona zna
u najmanjem parku na svijetu
jedne večeri
ovce za šišanje
noćas je na straži bilo mirno
onoga dana kad sam se rodio
što bi čovjek mogao reći o očima koje nisu plave
tužna vijest me dočekala
rat diže čašu
pet dana u tjednu
nešto bih si rekao
budim se kraj hladne peći
želim vidjeti djevojku koja sliči na mene
kad netko poželi napisati pismo
o
voliš li me?
dom je tamo gdje je srce
kad mi duša otputuje
svako malo obiđem groblja
svako malo nazovem psihijatriju i pitam
prodao sam kalašnjikov
rekao je nešto što nije trebao
mudar je brko
SOL KATARZE
Milan Zagorac
Impresum
