Prijelaz za divlje životinje | Ivana Bodrožić

*

Sada trebam pisati.

Opravdati državne novce isplaćene za moje riječi
Potrošene na korektor za podočnjake
Nijansa 02 Ivory
Koji nanosim svako jutro
Prije vrtića
Dok se rasplinjuje slatki miris pospane djece
Kroz prozor pa dalje na vanjsku jedinicu
Klime ispod njega, posranu od golubova
Na koju sam zalijepila prozirnu foliju
Da ju kiselina ne nagrize
Da ju prstići ne dotaknu
Pa slučajno stave u usta.

Onda ću odvesti auto u praonicu
Popiti kavu s mamom
Ona će mi reći:
Ne želim te opterećivati,
Ali noćas sam mislila da ću umrijeti.

Zatim ću kupiti namirnice
Spremiti krevete
Pokupiti osušeni veš
Staviti prljavi da se pere
Nekad pristaviti ručak
Sve u tišini.

Sjedit ću za stolom
Neću varati, često mi neće ići,
To pisanje,
Pitat ću se kako sam ikada mogla To
Pitat ću se kome
Gledat ću sebe Tvojim očima na ekranu
U tekstovima novinara iz kulture
Prekršiti svoje obećanje da nikada,
Ali nikada više ne kliknem na komentare
I pročitati sljedeću poruku

pravaistina88 je napisao/la:

a tebi, Ivana, treba tvrda jebachina…
zato, javi se, podaci poznati redakciji!