Novaljski svjetlopis | Andriana Škunca

SUHE SMOKVE

 

U suhoj smokvi zrnca svjetla i mliječ za gorka usta jeseni. Prazna šalica odzvanja na stolu. Uz nju metvica i limun. Pčela se uhvatila za zraku sunca, prekrila je hladna sjena nalik leptiru.

Tamni zid. Pretače se vino, kuša prezrelo grožđe. Davno pobrane smokve suše se na dasci. Kasno ljeto lijepi se za ovlažene plodove. Iskri slador.

U kutiji, između peteljki, crnina. Treba dodati dva-tri lovorova lista koji će razdvojiti gustu pređu, sprešati je u šutnji.

Do Božića, po kori, kristali. Šećerna prašina. Za kazaljke sata lovi se studen. Čini se, s poklopca palo je inje, zabijelilo sobu, smokve i prste.