Bršljan | Krešimir Bagić

PAS JE LAJAO

pas je lajao u mom oku
a ja mislio vidio
pčelu

ni ruža ni latica ni korijen
ne mogu me rasti
letim iznad stvari
dotičem oblake

u stadu kao ovca vunu pasem
i travu dajem ili u domovinu
s bijelim mlijekom putujem

pas je lajao u mom oku
a ja mislio govorio
pčelu

ni ruža ni latica ni korijen
ne mogu me cvasti
pjevam u visini
umirem iznutra

ovunim ulice grada
pa mi se pješaci i kamioni
došaptavaju u klupku
kao u kazalištu lutaka

ni ruža ni latica ni korijen
ne mogu mi reći ti si moj
jer ne mogu ništa reći
jer ne govore

pas je lajao u mom oku
a ja mislio govorio
mene