Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! : globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta | Dražen Šimleša

BILJEŠKE

drugačiji svijet je moguć

 

1. Sam termin društveni pokreti ušao je u upotrebu početkom 19. stoljeća, prvo u Zapadnoj Europi. Konkretnije se spominje i obrađuje prvi put u knjizi Lorenza von Steina (1842) Povijest socijalnoga pokreta u Francuskoj od 1789. do danas. Vidjeti Tom Bottomore (1987) Politička sociologija, Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor hrvatske: 69.

2. Dobar pregled “predpolitičkih” pokreta daje Clifford Harper (2000) Anarhija – Grafički vodič, Zagreb: Z@P.

3. Negdje između možemo smjestiti Toureina koji nastoji pomiriti ta dva aspekta te ističe kako je “društveni pokret u jednom i društveni konflikt i kulturalni projekt”. Vidjeti Alain Touraine (1995) Critique of Modernity, Cambridge: Basil Blackwell Inc: 240.

4. Sličnu analizu, mada nešto pojednostavljeniju nudi Scott. Ključne razlike po njemu između radničkoga pokreta i novih društvenih pokreta jesu: a) Lociranost – radnički je pokret tražio unutar politike, a novi društveni pokreti unutar civilnoga društva; b) Ciljevi – prije politička integracija i ekonomska prava, a kasnije promjene u vrijednostima i životnom stilu te obrana civilnoga društva; c) Organizacija – kod radničkoga pokreta je bila formalna i hijerarhijska, a kod novih društvenih pokreta imamo mrežu i inicijative odozdo; d) Uobičajene akcije – prije u okvirima političke mobilizacije, a poslije kao direktna akcija i kulturna inovacija. vidi tablicu u Alan Scott (1990) Ideology and New Social Movements, London: Unwin Hyman Ltd.: 19.

5. Kao iznimku mogli bismo navesti Kevina Hetheringtona kojemu je sporna i sama konstrukcija “novi socijalni pokreti” pri čemu ističe kako mirovni, ženski, ekološki, antirasistički te pokret za prava životinja nisu nikakva novina, već postoje dva stoljeća unutar zapadnih društava. Vidjeti Kevin Hetherington (1998) Expressions of Identity, London: SAGE Publications: 29-30.

6. U rječniku engleskoga jezika (Školska knjiga ,1987) prevedeno kao pučki, narodni, bit, suština. U ovom kontekstu misli se na inicijative odozdo, akcije gdje inicijativa dolazi od samih ljudi zainteresiranih za nju, a nije inicirane odozgo, izvan samih ljudi.

7. Tu su ponekad prisutna lelujanja čak i najpoznatijih aktivista poput Waldena Belloa, koji je 2001. godine naivno potražio saveznike u tada nadolazećim republikancima zbog nekoliko izjava iz te stranke protiv načina djelovanja Svjetske banke.

8. Na kasnijoj međunarodnoj konferenciji Verhofstadt se ispričao na nedovoljnoj razumljivosti i izrazio žaljenje zbog pogrešnog tumačenja te ponovno pozvao na dijalog. Za cijelu debatu i druge odgovore vidjeti Open Letter on Globalisation. The Debate, Laeken: European Council of Laeken, 2001.

9. Upitnik je Bond stavio pored imena koja se mogu naći i u drugom tipu reakcije.

10. Waterman čak ističe kako je tijekom devedesetih često morao i izmišljati vlastite nazive za neke pojmove i tendencije, dok se danas možemo upustiti u pravo istraživanje na temu društvenih globalnih pokreta.

11. Starr daje tablicu antikorporacijskoga pokreta koja prati tok misli cijele knjige. Kako bismo je učinili lakše razumljivom i bez čitanja knjige, tablica koju donosimo u knjizi reducirana je na bitno najvažnije. Za detaljnu tablicu vidjeti Amory Starr (2001) Naming the Enemy – Anti-Corporate Movements Confront Globalization, London: Zed Books: 149.

12. Mnogi ističu kako nije čudna uloga velikih ekoloških organizacija u ovom poslu s obzirom da neke od njih raspolažu s više novaca nego što mnoge siromašne zemlje mogu izdvojiti za zaštitu prirode. Tako se na primjer Greenpeaceov godišnji proračun polovinom ’90-ih godina prošloga stoljeća kretao oko 25 milijuna dolara. Sierra Club raspolaže s više od 40 milijuna dolara godišnje. Vidjeti Lorraine Elliot (1998) The Global Politics of the Environment, New York: New York University Press: 138.

13. Doduše, može se reći kako niti Earth First (SAD) nisu zaobišle slične optužbe, posebno njihovog utemeljitelja Davea Foremana. Za EF (SAD) bio je karakterističan sukob Foremanove struje koja je naglašavala sabotaže i sindrom ratnika i struje koju je simbolizirala Judi Bari, jedna od najpoznatijih aktivistkinja EF-a, koja je više naglašavala suradnju s lokalnim zajednicama i širi koncept od “mačističke poze vječitoga ratnika”. Kako je rasla snaga potonje struje, Foreman je na kraju izašao iz EF-a, a na Judi Bari je izvršen državni atentat.

14. Vidjeti URL: http://www.theglobalist.com/DBWeb/StoryId.aspx?StoryId=1314 (11.05.2004.).

15. Ovdje treba istaknuti kako na jednom mjestu i sama Starr daje kritiku nedovoljnoga kritičkog određenja socijaldemokratskih i socijalističkih stranaka prema velikom biznisu per se. No, onda nam se zaista postavlja pitanje zašto ih je uopće i smjestila u ovu skupinu? Vidjeti Amory Starr (2001) Naming the Enemy – Anti-Corporate Movements Confront Globalization, London: Zed Books: 94.

16. Detaljniju analizu participativnoga budžeta te neke od poteškoća s kojima se susreće vidjeti u Hilary Wainwright (2003) Recalaim the State – Experiments in Popular Democracy, London: Verso: 42-70.

17. G20 su bile Argenitna, Bolivija, Brazil, Čile Ekvador, Egipat, El Salvador, Filipini, Gvatemala, Indija, Južna Afrika, Kina, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Meksiko, Pakistan, Paragvaj, Peru, Tajland i Venecuela. U međuvremenu je navodno zbog pritisaka SAD-a El Salvador izašao iz skupine, ali su joj se pridružile Nigerija i Indonezija. Vidjeti Nicola Bullard (2004) Their Power is not Ours, URL: http://www.focusweb.org. Nakon toga izašle iz grupe su i Kolumbija i Peru upravo zbog različitog odnosa prema poljoprivredi. Naime, kritika prema G20 išla je u smjeru kako je pod kontrolom zemalja izvoznica poljoprivrednih proizvoda, te da ih daljnja liberalizacija zanima samo u tu svrhu. (21.04.2004.)

18. Ovdje treba napomenuti kako je James Tobin, prije nego što je umro, izražavao veliko protivljenje pokretu uz poruke kako su ga potkrali, okaljali njegovo ime te da on kao “kao i većina ekonomista podržava MMF, Svjetsku banku i WTO”. Vidjeti njegov intervju u Der Spiegelu na URL: http://www.jubileeplus.org

19. Možemo navesti dva problema vezana za Tobinov porez. Prvi je što on ipak ne sprječava velike špekulativne udare, jer se radi o malom porezu simboličnom za špekulante. Drugi je što ne kreira nastanak stabilnog financijskoga sistema koji je uništen ratom neoliberalizma. Vidjeti Walden Bello, Nicola Bullard & Kemal Malhotra (2000) Global Finance – New Thinking on Regulating Speculative Capital Markets, London: Zed Books.

20. Detaljniju analizu zapatističkoga pokreta vidjeti u Foran, J. (ed.) (2003) Rethinking Radical Change in the Age of Globalization, London: Zed Books.

21. Mnogi su napominjali kako je unatoč njihovom koketiranju pa i otvorenom poziranju s oružjem u ruci, pri čemu praktički izgledaju kao moderni šumski partizani, velika većina Zapatista zapravo pozirala s drvenim oružjem ili s lažnim AK-47-ima. U napadu meksičke vojske poginulo je 150 ljudi, te je do danas nastavljen rat tihog intenziteta, gdje državna vojska ili desničarske paramilitarne skupine ponekad ubijaju seljake i napadaju zapatistički orijentirana sela. Danas je Chiapas izrazito militarizirano područje s preko 75.000 vladinih vojnika.

22. Ipak, kritika ističe kako se situacija na terenu mijenja vrlo sporo, te kako neke tradicionalne vrijednosti imaju duboke korijene. Ističe se kako na ženama i dalje ostaje teret podizanja djece i prehranjivanja. Žene imaju puno više prava ako su aktivne članice EZLN-a, dok one koje ostaju na selu vrlo često uočavaju kako je dugi put borbe protiv patrijarhata. U jednoj publikaciji o Zapatistima ističe se kako se u selima “ne tolerira abortus”. Paul Kingsnorth pak na svom putovanju kroz Chiapas iznosi priču kako riječi žene iz jedne od zapatističkih kooperativa njemu kao gostu ponavlja ili rezimira muški domaćin. Vidjeti Active Distrubution (1999) Zapatista, London: Calvert Press:13 i Paul Kingsnorth (2003) One No, Many Yeses, London: Simon / Schuster Ltd.:24.

23. Ovdje je važno napomenuti kako su zapravo Marcos i njegovo društvo tumarali planinama i džunglama meksičkoga juga još od ranih ’80-ih prošloga stoljeća, ali su tada bili puno bliže tradicionalnim ljevičarskim autoritarnim ideologijama. Uz slijeđenje maostičkoga koncepta revolucije nagovarili su lokalno stanovništvo i seljake “Pobunite se!”, na što bi redovno dobivao odgovor “Gubi se!”. U jednom od svojih intervjua istaknuo je o tom vremenu: “Mislili smo kako je to svjetlo svijeta poslano ovdje da organizira Indijance. Onda smo počeli pričati s ljudima iz lokalnih zajednica i oni su imali vrlo važnu lekciju za nas”. Tako su Marcos i njegovo visoko intelektualno društvo naučili o grassroots demokraciji, odnosu s prirodom, vrijednostima indijanskoga stanovništva… Naučili su lekciju. Poslije je u drugom intervjuu kritizirao marksističko-lenjinističku paradigmu u Južnoj Americi tih godina zbog zapostavljanja potreba i problema indijanskoga stanovništva. Vidjeti Paul Kingsnorth (2003) One No, Many Yeses, London: Simon & Schuster Ltd. i Subcomandante Marcos (2001) The Punch-Card and the Hourglass, URL: http://www.newleftreview.net (26.04.2004.).

24. Da je to zaista opasnost, dovoljno govori rad dvoje analitičara iz RAND korporacije nazvan Cyberwar is Coming! Ta publikacija predstavlja važnu studiju u kojoj je identificiran problem korištenja cyberspacea od strane grassroot organizacija, kao novoga područja za operatere zadužene za nacionalnu sigurnost. Terminom netwar ili mrežni rat označili su djelovanja autonomnih grupa, posebice aktere raznih socijalnih pokreta koji se služe informacijskim mrežama kako bi koordinirali akcije u svrhu vršenja utjecaja na državnu politiku i/ili borbe protiv nje. Nadalje ističu da neki od najpredanijih korisnika novih komunikacijskih mreža i tehnologija, pripadaju radikalnoj ljevici ili socijalnim aktivistima, koji se najčešće bave ljudskim pravima, mirom, zaštitom okoliša, radničkim pravima, zaštitom potrošača, imigrantima, te problemima rasne i rodne diskriminacije. Vidjeti John Arquilla i David Ronfeldt (1993) Cyberwar is Coming!.U: Comparative Strategy, 12 (2): 141-165. URL: http://www.rand.org/publications/MR/MR880/ (03.05.2004.).

25. Ovdje ipak treba spomenuti da bez obzira koliko je i on sam odbijao ulogu lidera i vođe, Marcos se nametnuo u jednu od najvećih ikona pokreta. Ironično bi mogli zaključiti kako njegov lik na majicama koje nose mladi ljudi na prosvjedima širom svijeta opasno ugrožava dosadašnji primat Che Guevare. Vjerojatno je tome doprinjelo i zapatističko poigravanje s medijima gdje su iskorištavali svaku pa i najmanju šansu da daju vijest o svom položaju i borbi. U jednom se od dokumentaraca o Zapatistima vidi čak i scena gdje Marcos pozira francuskom modnom magazinu u punoj opermi (maska, mobitel, bombe na reverima, lula, vojna odora…) kako bi se njegova slika našla pored neke od “anoreksičnih ljepotica”. Važno je napomenuti, što se moglo već i nazrijeti iz teksta, kako Marcos i još neki organizatori zapatičke pobune nisu porijeklom indijanci, već se najvjerojatnije radi o profesoru filozofije Rafaelu Guillenu koji je pobjegao iz Meksiko Cityja početkom ’80-ih godina prošloga stoljeća. On je to uvijek negirao i isticao kako nije važno tko je on, jer zapatizmo može biti svugdje.

26. U već spomenutom intervjuu za NLR Marcos je komentirao druge gerilske skupine stavom kako “ne može cilj opravdati sredstvo, već sredstvo mora biti cilj”. Posebno odgovarajući na pitanje o marksističkoj gerili u Kolumbiji istaknuo je kako ne želi nikoga osuđivati, ali da od svih takvih sličnih skupina žele imati distancu. Vidjeti Subcomandante Marcos (2001) The Punch-Card and the Hourglass, URL: http://www.newleftreview.net (26.04.2004.).

27. Vrlo dobri historijski pregled radikalnoga ekološkog pokreta u Britaniji može se naći u DoD (2003) Do or Die – Voices from the Ecological Resistance #10

28. Detaljnije o akciji protiv rute M11 vidjeti Dražen Šimleša (2004) Snaga utopije, Zagreb: Što čitaš.

29. NAFTA je Meksiku donijela zaista devastirajuće posljedice: uvoz hrane porastao je s 20 na 43 posto, plaće su snižene za 40-50 posto, troškovi života u prvoj godini primjene NAFTA-e povećali su se za 80 posto, preko 2 milijuna ljudi je izgubilo posao i krenulo raditi na sjever zemlje na granicu s SAD-om u neljudskim uvjetima, a više od polovice stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu (oko 40 milijuna ljudi). Vidjeti Dražen Šimleša (2004) Snaga utopije, Zagreb: Što čitaš.

30. Za dobar opis razloga i načina na koji je došlo do financijske krize na jugoistoku Azije te devastirajućim posljedicama vidjeti Stiglitz, J. (2002) Globalization and its Discontents, New York: W.W.Norton and Company.

31. Detaljnije o Peoples’ Global Action koaliciji vidjeti URL: http://www.agp.org (30.04.2004.).

32. Proširila se čak i priča kako je napad policije i dolazak Nacionalne garde zahtijevala upravo Madeleine Albright, budući da je bila bijesna zbog blokade svog hotela i nemogućnosti da se makne iz njega te zbog kašnjenja samog otvorenja sastanka WTO-a. Vidjeti Notes from Nowhere (2003) We are Everywhere – the irresistible rise of global anticapitalism, London: Verso.

33. O načinu funkcioniranja većine mainstream medija vidjeti Chomsky, N. (2002) Mediji, propaganda i sistem, Zagreb: Što čitaš.

34. Čak je i američki predsjednik Clinton pohvalio prosvjednike jer predstavljaju glasove milijuna ljudi koji se brinu kuda ide ovaj svijet, uz obećanje kako će takvi biti zadovolj(e)ni s budućim kretanjem globalne ekonomije. Vidjeti Nicholas Guyatt (2000) Another American Century? The United States and the World After 2000, London: Zed Books: 235.

35. Friedman je još prije postao poznat po svojoj “Teorji zlatnih lukova kao prevencije sukoba”. Pod tim je Friedman mislio kako su najbolja prevencija sukoba između država postojanje McDonald’sovih restorana u njima. Friedman je to potkrijepio stavom kako se nikada nisu zaratile države koje imaju McDonald’sove restorane. NATO-ovo razaranje Jugoslavije, pa i cinično stavljanje srpske zastave od McDonald’sova predstavništva u Beogradu kako bi pokazali na čijoj su strani, demantirali su Friedmanovu teoriju i prokazali je kao ideološko pojednostavljivanje situacije u svijetu. Ipak, Friedman je zaključio kako su Srbi kapitulirali pred NATO-om zato što im je bilo više stalo do ponovnog otvorenja McDonald’sa u Beogradu, nego do Kosova. Vidjeti Nicholas Guyatt (2000) Another American Century? The United States and the World After 2000, London: Zed Books: 187-188.

36. Time je Friedman ponovno zakoračio u područje iskrenosti, dokazujući svoju staru tezu kako se zapravo “zlatni lukovi demokacije” često moraju podebljati “čeličnom rukom”. Po Friedmanu McDonald’s uvijek mora pratiti McDonell Douglas.

37. Dio aktivista je zamjerao srednjoj klasi što se pokrenula tek kad su na vlastitoj koži osjetili nepravdu kapitalističkoga sistema, dok prije nisu pokazivali preveliku brigu za teško stanje siromašnih i nezaposlenih. Ipak, većina je bila oduševljena novim duhom među “običnim ljudima”.

38. Potrebno je istaknuti kako se argentinski model nije pridržavao svih osnova uobičajenih LETS-a. Nakon ogromnog uzleta i brojke od nekoliko milijuna ljudi, kasnije je opala podrška sistemu razmjene u Argentini, jer je bilo puno malverzacija i krađa. Vidjeti Albert, M. i Adamovsky, E. (2003) Argentina i Parecon, URL: http://www.zmag.org/content/print_article.cfm?itemID=3995&sectionID=41 (11.05.2004.).

39. Kasnije će se zbog rata u Iraku i zbog ponašanja Coca Cole u Indiji savezna država Kerala proglasiti Coca Cola free zonom, uz poziv na bojkot. Prodaja proizvoda Coca Cole pala je za 50 posto.

40. Od testiranja nuklearnih, kemijskih i bioloških oružja u SAD-u umrlo je nekoliko desetina tisuća ljudi jednostavnom odlukom raznih vlada SAD-a da je njihova sudbina pokusnokunićna. Da ne spominjemo trovanje i ubijanje vlastitih vojnika u ratovima od Vijetnamskog ado Zaljevskoga. Očekivati od takvih kreatura da imaju suosjećanja prema civilnom stanovništvu drugih zemalja nema smisla.

41. Aktivisti sa Zapada vole držati predavanja o “nerevolucionarnosti” rada u NGO-ima ili drugdje, što je mnogim aktivistima u siromašnim zemljama dosta često izlaz za neke prihode. Istovremeno, aktivisti iz bogatijih zemalja ne uviđaju kontradiktornost u svojim “predavanjima”, budući da većina njih živi od dosta velike socijalne pomoći koju im dodijeljuje država.

42. Treba napomenuti kako nam se čini da je Graeber pomalo proizvoljno, onako na svoju ruku odredio tko bi to bili “novi anarhisti” ubacujuću tu i Zapatiste i Ya Bastu… premda je pitanje koliko bi oni sami sebe tako definirali.

43. Intervju s jednim od aktivista Ya Baste u kojem pojašnjava njihova stajališta vidjeti na URL: http://www.kontrapukt-online.org (02.03.2005.).

44. Kako napraviti vlastiti oklop i zaštitu od policijskoga nasilja može se naći na URL: http://www.www.devo.com/sarin/shieldbook.pdf (25.01.2005).

45. Odgovori o tute biachama dobiveni osobnim kontaktom i prepiskom s jednim od njihovih članova.

46. Za sve citate vidjeti URL: http://italy.indymedia.org/news/2001/07/2516.php (02.03.2005.).

47. Doduše, Graeber u svom tekstu među “nenasilne” aktiviste ubraja i Environemental Liberation Front, tajnu radikalnu ekološku grupu koja uništava imovinu korporacija ili institucija krivih za uništavanje prirode. Pritom se ELF koristi i podmetanjem eksploziva u prostorima takvih korporacija ili dizanjem u zrak SUV vozila koja troše puno goriva. Graeber je prilično proizvoljno odredio što je za njega je nasilje, a što nije.

48. Vidjeti tekst Genoa, the black bloc and the rest na datum 16.08.2001., URL: http://www.ainfos.ca/ (10.05.2004.).

49. Igra riječima – izraz Manarchy je sastavljen od riječi man – muškarac i anarchy – anarhija, pri čemu se aludiralo na mačističku pozadinu dijela anrhističke scene kojoj su jedini cilj ulični sukobi.

50. Vidjeti The Rock Bloc Collective (2001): “Pripisujući to muškanarhiji”. U: Strpić, M. (ur): Anarhizam i nasilje, Zagreb: Što Čitaš. Također vidjeti cijelu debatu na URL: http://indymedia.org.

51. Vidjeti intervju na URL: http://ainfos.ca na datum 08.08.2001.

52. Radi se naime o proizvođaču sira koji je došao na crnu listu europskih proizvoda koje SAD po odluci WTO-ova suda ima pravo dodatno ocariniti. Time su Bove i njegovi prijatelji farmeri iz Konfederacije seljaka direktno postali financijski ugroženi jer je proizvod koji oni proizvode odjednom postao preskup.

53. Neke izjave iz knjige zaista bi se mogle naći na nekoj listi potpunih besmislica. Tako se u jednom svjedočanstvu ističe kako samo idioti mogu povezivati infiltriranost provokatora i policije unutar black bloca s neučinkovitošću te taktike(?!), dok drugi pak sudionik prosvjeda žali što nije više sudjelovao u neredima da njegov sin bude ponosan na tatu. Vidjeti On Fire – the Battle of Genoa and the Anti-capitalist Movement (2001), London: One-Off Press.

54. Poslije prosvjeda u Pragu, češke novine Lidove Noviny su objavile fotografije “ljudi u crnom” kako razbijaju izloge i potom mirno prolaze kroz policijski kordon. Talijanski senator Barbarella istaknuo je nakon Genove kako je osobno vidio “ljude u crnom” kako ulaze u policijsku stanicu i sjedaju za svoja radna mjesta, a i talijanski Independent Media Centar obajvio je slike policajaca s crnim maskama u ruci. Upućujem također na Independent Media Centar Barcelona na URL: http://barcelona.indymedia.org/ budući da se tu isto nalaze kompromitirajuće video snimke o infiltriranosti policije u redovima black bloca. Također vidjeti i URL: http://sanfrancisco.indymedia.org/.

55. Vidjeti tekst Genoa, the black bloc and the rest na datum 16.08.2001., URL: http://www.ainfos.ca/ (10.05.2004.).

56. Zbog toga su tute bianche i zaradile kritiku kako se radi o “elitističkim aktivistima” koji zapravo i žele kontrolirati tijek prosvjeda te kako su stvorili situaciju u kojoj svi trebaju slušati i čekati što će reći aktivistički ekspert preko megafona. Vidjeti Callinicos, A. (2001) Where now?, U: Birchman, E. i Charlton, J. Anti-Capitalism – A Guide to the Movement, London: Bookmark Publications Ltd: 387-399.

57. Izjave uhapšenih o ponašanju talijanske policije zaista su zastrašujuće. Psihički i fizički oblici mučenja nizali su se: buđenje i onemogućavanje spavanja, fizičke torture i premlaćivanja, hladnoća u ćelijama, uskraćivanje vode i hrane, uskraćivanje kontakta s vanjskim svijetom, verbalne uvrede i pokazivanje fašističkih simbola i Musolinijevih slika te prisiljavanje aktivista na pozdravljanje tim simbolima, odvlačenje ljudi u sobe za ispitivanje nakon čega bi ostali slušali kako odvedeni vrište. Vidjeti svjedočanstvo na URL: http://www.ainfos.ca na datum 31.07.2001.

58. Po podacima sindikata trgovine najgori radni uvjeti su u trgovačkim lancima Getro, Billa, i Pevec. Nije za pohvaliti se niti u Gramatu i Kerumu.

59. Pohod na istočnu Europu završio je slično kao i u Hrvatskoj: u Estoniji banke su u 100 postotnom stranom vlasništvu, Latviji 97 posto, Mađarskoj 91 posto, Češkoj preko 90 posto, a u Bugarskoj i Poljskoj preko 80 posto. U regiji tri četvrtine transakcija kontroliraju banke u vlasništvu velikih europskih banaka. Jedino je američki Citigroup kao najveća svjetska banka, na petom mjestu po raširenosti u Srednjoj i Istočnoj Europi.

60. Detaljnije i o pareconu i o slobodarskom municipalizmu, međusobnom odnosu i kritikama vidjeti URL: http://www.zmag.org (10.03.2005.).

61. Korporacije koje su naoružavale Irak i podržavale njegovo nauružavanje uz dozvolu vlasti SAD-a su: Hewlett Pacard, DuPont, Honeywell, Rockwell, Bechtel, Eastman Kodak i brojne druge.

62. Ovdje treba naglasiti kako samoupravne kooperative ne treba brkati s tzv. samoupravljanjem kakvo je postojalo u bivšim komunističkim i socijalističkim državama, gdje je cijeli proces samoupravljanja bio pod nadzorom komunističkih partija. Engleski termin “worked-owned cooperatives”, što znači da se radi o kooperativama kojima su vlasnici svi radnici, preveli smo skraćeno kao samoupravne kooperative, što znači da njima upravljaju oni koji u njima rade.

63. Za podatke vidjeti URL: http://www.ica.coop (13.03.2005.).

64. Radnici i radnice rade u zagušenim prostorijama od duhana. Sindikata uglavnom nema, a često se koristi i dječja radna snaga. Mnoge majke donese djecu sa sobom na posao i za vrijeme rada drže ih u krilu, čime je i zdravlje djece ugroženo. Česti su slučajevi odnošenja posla doma, kako bi se zadovoljila norma pa se zrak i u samim kućama onečišćuje. Žene, koje čine 50 posto radne snage, često prijavljuju slučajeve maltetiranja i seksualnoga uznemiravanja. Do 45 godine prestaju raditi, jer im se uništi koža od motanja duhana, nakon čega mnogi završe kao prosjaci. Vidjeti Franke, R. W. (1997) Democracy at Work in an Indian Industrial Cooperative – The Story of Kerala Dinesh Beedi, URL: http://csf.colorado.edu/bcas/otherart/franke1.htm (11.05.2004.).

65. Odličan prikaz važnosti jačanja zajednica i lokalnih prostora vidjeti u Hugh Barton (2000) Sustainable Communities – The Potential for Eco-Neighbourghoods, London: Earthscan. Vrlo dobar prikaz iz vlastitoga iskustva kako je to stvoriti LETS, prednosti toga sistema te opasnosti koje se mogu pojaviti vidjeti Ross V.G. Dobson (1993) Bringing the Economy Home From the Market, Montreal: Black Rose Books.

66. O Proutovoj “solidarnoj socioekonomiji” može se saznati u Maheshvarananda, D. (2003) After Capitalism – Prout’s vision for a New World, Washington D.C.:Proutist Universal Publications.

67. Dobar i otvoren prikaz nastanka GEN-a može se naći u Jackson, R. (2000) And We Are Doing It! Building an Ecovillage Future, San Francisco: Robert D. Reed Publishers Books.

X

Sadržaj

ČETVRTI SVJETSKI RAT
globalni napad na život



UVOD


GLOBALIZACIJA I ANTIGLOBALIZACIJA
mitovi i stvarnost

Je li globalizacija stari ili novi proces?
Je li globalizacija stvarnost ili fikcija?
Dokida li globalizacija koncept nacije-države?
Donosi li globalizacija kulturnu uniformiranost?
Donosi li globalizacija blagostanje ili novi oblik kolonijalizma?


SVIJET POD OPSADOM
Rast socijalne nepravde i siromaštva
Uništavanje okoliša i prirodnih resursa


GLOBALNI NAPADAČI
Novo sveto trojstvo: MMF, Svjetska banka i WTO
Globalne korporacije
Historijski pregled odnosa biznisa i održivog razvoja
Kako biznis tepa održivom razvoju?
Biotehnologija kao oblik kontrole
Kontrola proizvodnje hrane i lijekova
Kontrola politike i nadležnih institucija
Kontrola prostora i izbora
Patologija kao stvar principa


UMJESTO ZAKLJUČKA
Bogatstvo i siromaštvo naroda: zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni?



BILJEŠKE
četvrti svjetski rat



DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ!
priče iz našeg dvorišta



DRUŠTVENI POKRETI
Akteri pokreta
Pokret: razvoj kroz tri faze
Dani ponosa i slave
Zastoj i pad
Preispitivanje i konkretizacija


ALTERGLOBALIZACIJSKI POKRET
motivi, stavovi, ciljevi i dometi

Dimenzije pokreta
Kritika Albertovih četiriju dimenzija


HRVATSKA
mala zemlja za veliku pljačku

Pokret u Hrvatskoj


MALI LJUDI STVARAJU VELIKE PRIČE
Vizije i prakse organizacije društva
Od dvosjeda do prosvjeda
Alternativni ekonomski programi
Ekološki projekti


ZAKLJUČAK


BILJEŠKE
drugačiji svijet je moguć



LITERATURA


Impresum