Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! : globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta | Dražen Šimleša

GLOBALNE KORPORACIJE

 

Od ovakve neoliberalne globalizacije najviše koristi imaju globalne korporacije. Mnogi smatraju kako danas korporacije imaju veću moć od suverenih država te kako od njih dolazi najveća opasnost za zloupotrebu moći. Stoga nas i ne treba čuditi što mnogi društveni teoretičari i teoretičarke, kao i aktivisti i aktivistkinje etiketiraju cijeli alterglobalistički pokret kao antikorporacijski (Starr, 2001; Danaher i Mark, 2003). Govori se o “tiranima 21. stoljeća” (Welton i Wolf, 2001), moralno ambivalentnim institucijama koje “tiho preuzimaju” odlučujuću ulogu u svijetu i uzrokuju smrt demokracije (Hertz, 2002), jednakosti mafije i korporacija (Bello i Bullard, 2001), korporacijskom fašizmu (Chomsky, 1999), pa čak i o korporacijama kao “patološkim institucijama” (Bakan, 2004). Navode se podaci o moći globalnih korporacija koji zabrinjavaju: od 100 najvećih ekonomija na svijetu, 51 čine korporacije, a 49 države,[25] ako izuzmemo devet najbogatijih država po BDP-ju, 200 najbogatijih korporacija ekonomski je moćnije od ostatka svijeta, korporacije drže 90 posto tehnologije i patenata; 500 najvećih korporacija kontrolira 70 posto svjetske trgovine, od toga se jedna trećina odvija unutar iste korporacije, a sljedeća trećina odvija se između podružnica različitih korporacija (Danaher i Mark, 2003). Posebno zabrinjava monopol koji se sve više veže za korporacije s obzirom na činjenicu da u mnogim sektorima sve manje korporacija kontrolira sve više tržišta:

– deset farmaceutskih korporacija kontrolira 48 posto od 317 milijardi dolara vrijednog svjetskoga tržišta
– deset sjemenarskih korporacija kontrolira 30 posto od 24,4 milijarde dolara vrijednog svjetskoga tržišta
– deset agrokemijskih korporacija kontrolira 84 posto od 30 milijardi dolara vrijednog svjetskoga tržišta
– pet tzv. Gene Giants korporacija kontrolira 99 posto proizvodnje genetski modificiranih proizvoda, pri čemu najveća Monsanto ima sa svojim GM usjevima više od 90 posto od ukupne površine
– deset veleprodajnih korporacija kontrolira 513,7 milijardi dolara vrijednog tržišta
– tri korporacije kontroliraju 84 posto svjetske trgovine kakaom
– osam korporacija kontrolira do 60 posto svjetske prodaje kave
– šest korporacija kontrolira 85 posto svjetske trgovine žitom
– tri korporacije kontroliraju 80 posto svjetske trgovine bananama
– sedam korporacija kontrolira 90 posto tržišta čajem na Zapadu
– četiri muzičke korporacije kontroliraju 70 posto tržišta
– tri korporacije kontroliraju više od 50 posto tržišta vodom
– 40 posto najvažnijih svjetskih industrija (nafta, auti, kompjuteri, elektronika, čelik, avioni, mediji) kontrolira pet ili manje korporacija (Scholte, 2000; FOEi, 2001; ETC, 2002; WWI, 2005)

Smatra se da ukoliko pet ili manje korporacija kontrolira određeni sektor, onda možemo govoriti o monopolu. Nevjerojatno je da unatoč toliko silnoj kontroli i moći, prema jednom od najpoznatijih i najutjecajnijih biznis magazina Forbesu, 500 najbogatijih korporacija zapošljava svega 1,25 svjetske radne snage (Abramsky, 2001).

Ne treba nas čuditi što se govori o sadašnjem sistemu kao “globalnoj korpokraciji” (Derber, 2003). Naše doba karakterizira “merger mania” (Scholte, 2000), manijakalno spajanje korporacija kako bi ovladale tržištem i profitom. Od 1998. do 2000. godine spajanja u SAD-u dosegla su vrijednost od 4 bilijuna dolara, više nego u prethodnih trideset godina zajedno (Danaher i Mark: 2003). Dokazi da globalne korporacije najviše profitiraju od politike MMF-a, Svjetske banke i WTO-a (i od država, dometnuli bi mnogi) nabrajaju se praktički u nedogled. Tako EU želi prisiliti ostatak svijeta da otvori tržište pitkom vodom budući da su najmoćnije korporacije u tom sektoru europske: dvije najjače korporacije dolaze iz Francuske – Vivendi Environment (dio medijskoga i komunikcijskoga konglomerata Vivendi Universal) s godišnjom zaradom od preko 17 milijardi dolara, a druga je Suez Lyonnaise des Eaux s preko 5 milijardi dolara godišnje zarade; dalje dolazi njemačka RWE, španjolska Agues de Barcelona i britanske Thames Water, Biwater i United Utilities (Shiva, 2002). Od već spomenutoga investiranja Svjetske banke u projekte fosilnih goriva unutar razdoblja 1992.-2002. najviše su koristi imale upravo korporacije koje kontroliraju taj sektor. Tako na primjer, bivša korporacija potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya Haliburton je na drugome mjestu po dobivenim projektima i zaradom od njih na oko 2 milijarde dolara.[26] Shell je na trećem mjestu, pa nadalje imamo na listi i Unocal, General Electric, Enron, BP, Exxon i druge korporacije od kojih se gotovo sve povezuju s kršenjem ljudskih prava i sustavnim uništavanjem okoliša.

Uz sve veći utjecaj na najmoćnije globalne nedemokratske institucije, korporacije imaju sve veći utjecaj i na naše živote te preuzimaju sektore u društvu koji odjednom postaju roba – voda, socijalne usluge, školstvo, zdravstvo i druge. Ta sveprisutnost i preuzimanje kontrole nad najvažnijim aspektima naših društava odigrava se paralelno s nametanjem korporacija kao rješenjem za sve probleme. Oboružane društvenom odgovornošću i brigom za okoliš spremne su nas voditi prema boljem svijetu. No, kao što ćemo vidjeti korporacije su uglavnom oboružane ogromnim svotama novca za reklame i agencije za odnose s javnošću. Tako korporacije kroz fraze o “društvenoj odgovornosti” sve više postaju nasmiješeni gospodari našega svijeta. Naravno, ne treba ovdje smanjivati odgovornost države i političara za taj trend jer su upravo oni dozvolili tu promjenu na vrhu i lukavo prepustili “osjetljiva područja” korporacijama. Nekad nije bilo tako. Vratimo se malo u povijest.

X

Sadržaj

ČETVRTI SVJETSKI RAT
globalni napad na život



UVOD


GLOBALIZACIJA I ANTIGLOBALIZACIJA
mitovi i stvarnost

Je li globalizacija stari ili novi proces?
Je li globalizacija stvarnost ili fikcija?
Dokida li globalizacija koncept nacije-države?
Donosi li globalizacija kulturnu uniformiranost?
Donosi li globalizacija blagostanje ili novi oblik kolonijalizma?


SVIJET POD OPSADOM
Rast socijalne nepravde i siromaštva
Uništavanje okoliša i prirodnih resursa


GLOBALNI NAPADAČI
Novo sveto trojstvo: MMF, Svjetska banka i WTO
Globalne korporacije
Historijski pregled odnosa biznisa i održivog razvoja
Kako biznis tepa održivom razvoju?
Biotehnologija kao oblik kontrole
Kontrola proizvodnje hrane i lijekova
Kontrola politike i nadležnih institucija
Kontrola prostora i izbora
Patologija kao stvar principa


UMJESTO ZAKLJUČKA
Bogatstvo i siromaštvo naroda: zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni?



BILJEŠKE
četvrti svjetski rat



DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ!
priče iz našeg dvorišta



DRUŠTVENI POKRETI
Akteri pokreta
Pokret: razvoj kroz tri faze
Dani ponosa i slave
Zastoj i pad
Preispitivanje i konkretizacija


ALTERGLOBALIZACIJSKI POKRET
motivi, stavovi, ciljevi i dometi

Dimenzije pokreta
Kritika Albertovih četiriju dimenzija


HRVATSKA
mala zemlja za veliku pljačku

Pokret u Hrvatskoj


MALI LJUDI STVARAJU VELIKE PRIČE
Vizije i prakse organizacije društva
Od dvosjeda do prosvjeda
Alternativni ekonomski programi
Ekološki projekti


ZAKLJUČAK


BILJEŠKE
drugačiji svijet je moguć



LITERATURA


Impresum