Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! : globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta | Dražen Šimleša

DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ

priče iz našeg dvorišta

Ne može cilj opravdati sredstvo, već je naše sredstvo naš cilj.
Subcomandante Marcos

Dobro došli u svoje dvorište. Ovaj dio knjige zove se Drugačiji svijet je moguć. Premda bismo trebali staviti sve mnogo odlučnije. Drugačiji svijet se već događa. Drugačiji svijet je već tu. On je “under construction”. Na nama je hoćemo li stajati sa strane. A bez veze je stajati sa strane u vlastitom dvorištu. Projekti i inicijative, organizacije i vizije koje ćete upoznati u sljedećih par stranica meni su svakodnevna inspiracija. Punjači energije. Imaju upaljene svijeće. I ne čekaju da se ugase, već gotovo svakodnevno pale nove. Ono što slijedi nije politički program tipa 10 koraka koje moram učiniti da bih bio pravi aktivist ili aktivistkinja. Nema štreberskih pravila. Jedino pravilo je da se trudimo. Da ne damo postati živi mrtvaci. Ovaj svijet jest sjeban često, jer njime upravljaju takvi ljudi. No ja, s obzirom da mali ljudi rade konkretne i svrshishodne stvari, ne samo da se usuđujem kazati da bi bez njih svijet bio još i gori, već da ga oni poboljšavaju svakim danom. Važno je uočiti isticanje malih ljudi. Jedna od bitno novih odlika alterglobalističkoga pokreta je da ne priznaje (samo)proglašene autoritete, vođe i proroke koji zahtijevaju neupitno slijeđenje. Avangardi preostaje samo blijediti na požutjelim stranicama. Mali ljudi udruživanjem i solidarnošću stvaraju drugačiji svijet. U našem dvorištu.

Ovdje se radi o pregledu priča koje su se meni činile iznimno važnima za spomenuti danas kada nas sve više okružuje apatija i cinizam. Ove priče nas inspiriraju i pokazuju nam da kada nešto želimo, u suradnji s drugim ljudima velike su šanse da uspijemo u našim željama i nadanjima. Zato što se trudimo. Aktivno se postavljamo prema društvu u kojem živimo. Probao sam ih fer posložiti sa svim njihovim raznolikostima, prednostima i manama. Nisam ih htio kvalitativno rangirati, jer to niti nema smisla. Opet neke moje osobne težnje i ljubavi mogu se nazrijeti. Isto tako sam siguran da ćete i vi naći nešto što će vas posebno inspirirati, nešto ćete samo prokomentirati, kao ok je, a na nešto uopće nećete reagirati. Možda će vam neke priče biti i čudne zašto su tu. Ja sam stavio sve što ljudi rade kako bi poboljšali naše živote. Nisam htio biti cenzor. Zato sam i stavio često i kritičke opaske za neke priče. Cijenim ljude koji se trude, bez obzira koliko se slagali sa mnom. Na svakome je od vas da sami procijenite što je ono što vam se čini dovoljno dobro, pozitivno i zanimljivo. Moj cilj je da osjetimo kako su sve te priče važne i kako ne postoji savršenstvo. Već samo šljaka. Uz brdo borbe, i suza, i smijeha. Ove priče su komadići koji samo zajedno daju odgovor na pitanje koliko je drugačiji svijet moguć. Ja znam da je on tu. Hajdemo upaliti svijeću.

Prvo ćemo predstaviti glavne aktere pokreta, brojne grupe i organizacije, neformalne skupine i koalicije te inicijative i društvene pokrete koji čine ovaj jedan veliki pokret. Želimo analizirati motive, stavove, ciljeve i domete pokreta. Važno je znati da se radi o najvećem pokretu ikada pa je iznimno važno predstaviti njegove glavne aktere. U analizi alterglobalizacijskoga pokreta pomoći će mi dosadašnji radovi na tu temu (J. Brecher et al., 2000; M. Albert, 2000; A. Starr, 2001; T. K. Danaher i J. Mark, 2003; Notes from Nowhere, 2003; Mertes, 2004; te drugi). Posebno izdvajam knjigu Amory Starr (2001) Naming the Enemy: Anti-Corporate Movements Confront Globalization, koja je posložila brojne aktere pokreta u skupine:

1. Osporavanje i reforma
2. Globalizacija odozdo
3. Odvajanje/relokalizacija

Ovo je dobra osnova za analizu pokreta pa ću je i ja koristiti. Nakon toga ćemo proći kroz historijsku analizu pokreta, upoznati se s kronologijom pokreta jer nastanak i razvoj pokreta, grupiranje i suradnja, uspjesi i padovi, koalicije i sukobi predstavljaju bitan moment u analizi motiva, stavova, ciljeva i dometa pokreta. Bez ulaska u povijest pokreta i najvažnije trenutke gotovo je nemoguće uopće shvatiti ga, odnosno ući u iole ozbiljnu analizu. Na kraju, u ovom poglavlju pokušat ću ponuditi detaljnu analizu pokreta, a tu će najviše koristiti rad društvenoga teoretičara, kritičara i aktivista Michael Alberta. On je u svom tekstu Dealing with Difference (2000) pristupio analizi pokreta kroz tri/četiri dimenzije: fokusa, vizije, strategije i taktike. Uz pomoć gore spomenute dimenzije vjerujem kako se mogu istaknuti osnovni stavovi i motivi, ciljevi i dometi unutar pokreta.

Vjerujemo da alterglobalizacijski pokret predstavlja fenomen globalizirajućega svijeta te da kao takav zaslužuje biti tema ovakve knjige. Bez obzira na izraženu učestalost spominjanja u medijima, površnost pristupa puno je više učinila cijeli pokret nepreglednim i nerazumljivim. Prema tome, cilj knjige je demistificirati i sam pokret i glavne aktere tog pokreta. Također je potrebno istaknuti kako su ovakva istraživanja tek u začecima kada govorimo o Hrvatskoj, te se nadamo da će i ova knjiga doprinijeti razvoju teme. Premda kada govorimo o Hrvatskoj i ne možemo uočiti društveno relevantan pokret koji bi se bavio pitanjima globalizacije. Osvrnut ćemo se ukratko na aktere koji pokušavaju uhvatiti ritam za ostatkom svijeta.