Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! : globalni napad na život/priče iz našeg dvorišta | Dražen Šimleša

JE LI GLOBALIZACIJA STVARNOST ILI FIKCIJA?

Ovaj problem se donekle nadovezuje na prethodni. Oni koji smatraju kako je globalizacija novi proces, uglavnom smatraju kako se radi i o stvarnom procesu, dok oni pak koji smatraju kako je globalizacija stari proces, cijelu priču oko globalizacije smatraju običnom fikcijom i izmišljotinom. Neke ta nepreglednost i sveprisutnost globalizacije u našim životima toliko nervira da su skloni i tvrditi kako je sve prenapuhano, kako se, ukoliko govorimo o globalizaciji, zapravo radi o “pomodnom konceptu”, izmišljenom pojmu za islužene intelektualce koji su tako dobili novu temu. Bob Fitch je to nazvao “globaloney” (Petras i Veltmeyer, 2001: 27) fenomenom, globalnim sapunom ili bolje rečeno globalnom sapunicom koja je farsa, skrivanje stvarnih odnosa u svijetu, te ništa više od uobičajenog mjehura od sapunice koji treba probušiti. Ruigrok i van Tulder tvrde “kako se čini da je globalizacija koliko pretjerivanje kao ideologija toliko i kao analitički koncept” (Dicken, 1998: 4). Scholte (2000: 17) ističe kako su, s druge strane, Kenichi Ohmae i John Naisbitt postali širom svijeta poznati slaveći “bezgraničan svijet”. Neki potpuno iskreno ističu kako sudjelovanje u globalizaciji nije nešto što se može birati, odnosno kako “globalizacija nije izbor. Ona je stvarnost” (Friedman, 2003:106). Kako bi potkrijepio svoj stav Friedman ističe (2003: 100-101) tezu o “zlatnoj stezulji” koja znači svođenje političke volje na izbor između Coca-Cole i Pepsi-Cole – neznatne nijanse okusa, neznatne nijanse politika… Ovdje treba napomenuti kako globalizaciju stvarnom smatraju i akteri alterglobalizacijskoga pokreta pokušavajući njene loše strane promijeniti i zaustaviti, a dobre proširiti i razvijati.